Deset godina čekanja na restituciju

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Deset godina čekanja na restituciju




3. decembar 2010. | 15:16 | Izvor: Novost

i
Beograd -- Decenija je prošla od predizbornog obećanja Demokratske opozicije Srbije da će oteta imovina posle Drugog svetskog rata biti vraćena ranijim vlasnicima.

2158088414cf83e16b76b1674141579_450x295.jpg

Srbija, međutim, još nema opšti zakon o restituciji, a i postojeći propisi o povraćaju imovine crkvama, kažu u Mreži za restituciju, sprovode se uz veliki otpor vlasti.


Zato je na skupu u Briselu naša zemlja i ocenjena kao najgori slučaj po pitanju denacionalizacije na Balkanu.

Potpredsednik Evropskog parlamenta, Edvard Makmilan Skot, izjavio je čak da restitucije u Srbiji nema zbog korupcije vlasti.

Republičkoj direkciji za imovinu prijave je prema Zakonu o evidentiranju oduzete imovine podnelo 140.000 građana. Oni potražuju od države gotovo 45.000 hektara šumskog zemljišta, 305.000 hektara poljoprivrednog zemljišta i 9.969 hektara građevinskog zemljišta. Toj listi treba dodati i 3.100 stanova, 2.143 poslovne zgrade, 1.002 mlina, 792 magacina, 613 ciglana - crepana, 321 hotel, 155 garaža, 105 bioskopa, 18 vodenica i pet brodova.
U narednih pet godina država će po osnovu obaveza prema ranijim vlasnicima podići nivo svog javnog duga za deset odsto BDP, odnosno za oko tri milijarde evra. Ali, građani ne žele ni obveznice ni novčanu naknadu već svoju imovinu gde god je to moguće.

Gde nije, kao što je slučaj sa stanovima i srušenim nekretninama traže kompenzaciju odnosno drugu imovinu u državnoj svojini. Tek ako ni to nije moguće prihvataju obveznice ili novac.

"Ne postoji potreba za pravljenjem novog javnog duga na ime obeštećenja ranijih vlasnika. Primera radi raniji vlasnici potražuju svega 3,24 odsto današnjeg državnog šumskog zemljišta. Potražuje se 60 odsto današnjeg obradivog zemljišta u državnoj svojini, a na primer u Beogradu manje od dva odsto gradskog građevinskog zemljišta"
, kaže Mile Antić, koordinator Mreže.

"U poslednjih deset godina u skupštinskoj proceduri našlo se čak šest predloga zakona. Svi predlozi uglavnom su podrazumevali naturalnu restituciju, ali se o njima poslanici nikada nisu izjasnili. Međutim, vlast očigledno ima drugi pristup, da se istorijska nepravda “ispravi” novom gde bi se teret obeštećenja preneo na leđa svih poreskih obveznika"
, ističe Antić.
 
Natrag
Top