Davali kredite i firmama u stečaju

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Davali kredite i firmama u stečaju









Izvor:
Blic.rs








Nakon pola godine otkako je Agrobanka otišla pod led, niko nije odgovarao za njene gubitke od 300 miliona evra. Kao da to nije dovoljno, Ministarstvo finansija, NBS i članovi Izvršnog i Upravnog odbora koji su davali rizične kredite zbog kojih je banka otišla u stečaj - peru ruke od odgovornosti.


231203_0808-agrobanka-foto-marko-djurica_f.jpg



Jedino izvesno je da su poreski obveznici za njihove propuste platili 85 miliona evra. Toliko je kroz emitovanje državnih obveznica upumpano kapitala u Novu Agrobanku da bi ona mogla da izmiri svoje obaveze prema štedišama. Dušan Antonić, koji je bio predsednik IO Agrobanke sve do kraja prošle godine, kaže za „Blic“ da se on pridržavao svih standarda i procedura u vođenju banke.

- Ja sam se borio da podignem srpsku privredu na noge - kaže on. Na pitanje kako su nastali gubici koji se mere stotinama miliona evra dok je on bio na čelu Agrobanke, poptuno nelogično je odgovorio da se obratimo novom rukovodstvu.
Član Izvršnog odbora Bojan Zarić nevoljno je prokomentarisao da je na sastanku i da ne može da razgovara o Agrobanci. Na tu temu nije za „Blic“ hteo da govori ni Danilo Šuković, čan Upravnog odbora, sa obrazloženjem da je sve već rečeno.
U NBS su za „Blic“ juče rekli da je cela priča oko Agrobanke za njih gotova i ponovili da odgovornost za loše poslovanje mogu da snose isključivo Izvršni i Upravni odbor banke.


- Pitanje lične odgovornosti je pitanje za akcionare banke - kažu u NBS.
Za katastrofalan finansijski rezultat direktnu odgovornost svakako snosi Izvršni odbor, koji je odobravao kredite bez adekvatnog obezbeđenja, pa čak i firmama u stečaju. Agrobanka je glavni poverilac firmama koje ili nemaju nikakvu budućnost ili je naplata vrlo neizvesna. Agrobanka je „Habitfarmu“, u vlasništvu ivanjičkog biznismena Radoslava - Laleta Sekulića, pozajmila 40 miliona evra, „Velefarmu“ u stečaju 20 miliona evra, dok su računi ostala dva velika poverioca - „Agrar trejda“ i „Vujić Valjevo“, s kreditima od deset i više miliona evra - pod blokadom. Među bankarskim krugovima provejava i informacija da su čelni ljudi banke dobijali naloge iz vrha države da odobravaju rizične pozajmice.



[TABLE="class: art_table, width: 100%"]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD="colspan: 4"] Odgovorni za poslovanje Agrobanke[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_odd"]
[TD]Predstavnici Srbije[/TD]
[TD="colspan: 3"]Ministarstvo finansija
Mirko Cvetković, ministar i premijer
Goran Radosavljević, državni sekretar za finansijski sistem[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD]Upravni odbor[/TD]
[TD="colspan: 3"]Rajko Latinović, predsednik
Aleksandar Ilić, zamenik
Vera Mihatovič
dr Danilo Šuković
dr Mirko Vasiljević
Goran Mrdaković
Srđan Mihajlović[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_odd"]
[TD]Nadzorni organ[/TD]
[TD="colspan: 3"]NBS
Dejan Šoškić, guverner
Mira Erić Jović, viceguverner za kontrolu bankarskog sektora[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD]Izvršni odbor[/TD]
[TD="colspan: 3"]predsednik Dušan Antonić
zamenik Slavoljub Korićanac
članovi: Branislav Pešić, Bojan Zarić i Bojan Simonović[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_odd"]
[TD="colspan: 4"]Najveći akcionari[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD="colspan: 2"]Republika Srbija[/TD]
[TD="colspan: 2"]20,07%[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_odd"]
[TD="colspan: 2"]Hipo Alpe Adrija - kastodi račun[/TD]
[TD="colspan: 2"]6,95%[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD="colspan: 2"]Rajfajzen - kastodi račun[/TD]
[TD="colspan: 2"]4,71%[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_odd"]
[TD="colspan: 2"]Unikredit banka - kastodi račun[/TD]
[TD="colspan: 2"]3,48%[/TD]
[/TR]
[TR="class: tab_even, bgcolor: #F8F8F8"]
[TD="colspan: 2"]NLB kastodi[/TD]
[TD="colspan: 2"]3,19%[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


Kako „Blic“ saznaje, Agrobanka je davala rizične plasmane bez adekvatnog obezbeđenja, pa je tako hotel na jugu Srbije koji nije vredeo miliona evra procenjivala na 15 miliona. Kao pokriće za kredite su uzimane njive, poslovni prostori, magacini koji vrede i desetak puta manje nego što se vode u bilansima. Kako objašnjava jedan bankar, fingirati izveštaje nije teško - samo je potrebno kredite klasifikovati kao prvoklasne iako su zapravo smeće i iskazati profit.

 
Natrag
Top