Danas 75. godišnjica smrti kralja Aleksandra Prvog

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
i-karadjordjevic-x.jpg


Državnim manifestacijama u Beogradu i Topoli danas će biti obeležena 75. godišnjica smrti kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića, na čiji će grob predsednik Srbije Boris Tadić položiti venac u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, najavio je Organizacioni odbor Vlade Srbije za obeležavanje te godišnjice.

Ceremoniji će prisustvovati i članovi diplomatskog i vojno-diplomatskog kora u Srbiji i članovi porodice Karađorđević koje će predvoditi princ Aleksandar. Po okončanju ceremonije polaganja venaca, u Kući kralja Petra Prvog na Oplencu u Topoli biće otvorena izložba "Državnički i ratnički put kralja Aleksandra Prvog" koju realizuju Vojni muzej u Beogradu i Zadužbina kralja Petra Prvog u Topoli. Ministar spoljnih poslova Republike Srbije Vuk Jeremić i princ Aleksandar Karađorđević položiće 9. oktobra, u prepodnevnim satima, venac na mestu pogibije kralja Aleksandra Prvog u Marseju u Francuskoj.

Kralj Aleksandar I ubijen je u Marseju, 9. oktobra 1934. zajedno sa francuskim ministrom inostranih poslova Lujom Bartuom prilikom državne posete Francuskoj, u koju je otputovao da bi učvrstio odbrambeni savez protiv nacističke Nemačke.
Na put u Francusku jugoslovenski vladar je krenuo sa železničke stanice Topčider vozom do Kosovske Mitrovice, a zatim automobilom preko Cetinja, gde je kralj Aleksandar posetio kuću u kojoj je rođen. Iz luke Zelenika je razaračem Jugoslovenske kraljevske mornarice "Dubrovnik" isplovio za Francusku.
Francuska je priredila veličanstven doček Kralju Aleksandru o čemu svedoče i filmski zapisi na kojima je zabeležena čitava poseta, od ulaska u marsejsku luku jugoslovenskog broda do atentata koji se odigrao dvadesetak minuta kasnije.
U utorak, 9. oktobra 1934. godine, tačno u 16 časova kralj je napustio palubu jugoslovenskog razarača i nastavio motornim čamcem do Belgijskog keja. Zvaničan doček po protokolu bio je predviđen u Parizu, gde je trebalo da ga dočeka predsednik Republike, dok su ga u Marseju dočekali ministar inostranih poslova Luj Bartu i general Žozef Žorž, član Visokog ratnog saveta.
Svečana povorka je nešto iza 16 časova krenula iz luke i uputila se prema centru burno pozdravljana od velikog broja građana Marseja.
Kada su kraljeva kola stigla na trg ispred palate Berze, oko 16 časova i 20 minuta, jedana čovek iskočio je iz gomile, noseći u desnoj ruci buket cveća i na francuskom viknuo: "Živeo kralj"!
Iznenada je skočio sa desne strane na papučicu automobila, odbacio buket cveća i iz revolvera ispalio više hitaca u pravcu kralja.
Francuski pukovnik Piole, koji je bio najbliži događaju, sa konja je sabljom ubicu oborio na zemlju. Atentator je i u padu, sa zemlje, nastavio da puca na sve oko sebe. Zatim su dva policajca ispalili nekoliko hitaca u atentatora, koji je već bio oboren.
Kralj je ležao nepomičan na zadnjem sedištu automobila, ministar Bartu je bio pogođen u desnu nadlakticu, a general Žorž pogođen sa više zrna u grudni koš, nadlakticu i stomak.
Zbog gužve na ulici, automobil sa ranjenim kraljem mileo je do policijske stanice, gde je kralju pružena prva pomoć. Međutim, lekari ništa nisu mogli da učine jer su rane bile smrtonosne. Nekoliko minuta posle 17 časova kralj Aleksandar I Karađorđević izdahnuo je ne dolazeći svesti.
Ministar Bartu je prebačen u operacionu salu bolnice Božiji dom, gde je izdahnuo. Teško ranjen general Žorž uspešno je operisan.
Atentator, Vladimir Georgijev Kerin, zvani Vlado Černozemski, pogođen sa više metaka u telo, isečen udarcima sablje i linčovan od gnevne mase, prebačen je u kancelariju marsejske službe bezbednosti, gde je i umro.
Ispraćaj od Splita do Oplenca
Kovčeg sa telom ubijenog jugoslovenskog kralja je, istim brodom kojim je otputovao Francusku, najpre stigao u Split, a potom je transportovan specijalnim vozom, preko Zagreba, u Beograda.

Kralj Aleksandar je sahranjen 18. oktobra na Oplenacu u zadužbini njegovog oca Petra I Krađorđevića.
Stotine hiljada ljudi celim putem je odavalo počast ubijenom vladaru, a u stanicama gde voz stajao intonirana je, trodelna, jugoslovenska himna (Bože pravde - Ljepa naša - Naprej zastave slave).
Prava verzija tragične sudbine kralja Aleksandra, koji je bio stub jedinstvene države južnih Slovena i novog evropskog poretka na jugoistoku Evrope, ostala je nerazjašnjena.
Mnogi istoričari i poznavaoci tog vremena tvrde da iza atentata stoje tajne službe zemalja koje su težile reviziji Versajskog poretka (Italija, Nemačka, Mađarska), dok su izvršioci bili članovi ustaške organizacije koju je predvodio Ante Pavelić i članovi probugarske struje VMRO.


Autor: Agencije
 
Član
Učlanjen(a)
05.09.2009
Poruka
7.315
Dobra je bila izjava princa Aleksandra Karađorđevića u Marseju.
"Mučki ubili moja deda" :|
Stvarno ne znam kako ga nije sramota da se pojavljuje u javnosti i bilo šta govori. Ovde je skoro 20 goodina a još jezik nije naučio
 
Natrag
Top