Dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu


Tanjug |


Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković predvodiće sutra centralnu državnu komemorativnu manifestaciju obeležavanja Nacionalnog dana sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu.

8469_ausvic-ap-fonetap_f.jpg


Prizor iz Aušvica


Manifestacija će biti održana u 11 časova u okviru lokaliteta masovne grobnice civila stradalih u Drugom svetskom ratu - "Spomen-groblje na Bežanijskoj kosi".

Nakon ceremonije polaganja venaca i odavanja počasti, prisutnima će se obratiti ministar Marković i predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i narodni poslanik Vitomir Mihailović.

Državnoj manifestaciji prisustvovaće potomci žrtava, predstavnici romske nacionalne manjine, grada Beograda, opštine Novi Beograd i udruženja građana, saopštio je Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije.

U Leskovcu će sutra, u podne, državni sekretar u Ministarstvu rada i socijalne politike Negovan Stanković predvoditi komemorativno okupljanje posvećeno uspomeni na Rome, u okviru stratišta Arapova dolina.

Komemorativnom okupljanju, koje obuhvata i polaganje venaca, prisustvovaće potomci žrtava, načelnik Jablaničkog upravnog okruga, gradonačelnik Leskovca, predstavnici romske nacionalne manjine i udruženja građana.

Predsednica beogradske gradske opštine Barajevo Branka Savić će u petak, u 12 časova, položiti venac kraj spomen-ploče u Meljaku, posvećene civilnim žrtvama Drugog svetskog rata.

Organizator sutrašnjih državnih komemorativnih svečanosti i programa je Vlada Srbije.

[TABLE="class: antre_c back_c_1"]
[TR]
[TD]
8456_ausvic02-reuter-kacper-pempel_hs.jpg


Sistematsko ubijanje Roma


Povod za održavanje komemorativnih okupljanja je sećanje na 16. decembar 1942. godine, kada je vođa SS-a Hajnrih Himler izdao naredbu za sistematsko upućivanje Roma u koncentracione logore i njihovu likvidaciju.
Deportacija Roma u logor Aušvic - Birkenau, odnosno podlogor Zigeunerlager, trajala je od februara 1943. do jula 1944. godine i tokom tog perioda zatočeno je 23.000 Roma, od kojih je oko 20.000 likvidirano.
Zatočeni Romi poticali su teritorija Nemačke, kao i okupiranih država, poput Austrije, Češko-Slovačke, Poljske, Francuske, Jugoslavije, Belgije, ali i sa područja Norveške, Španije i okupiranog dela Sovjetskog Saveza.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Dałe
Učlanjen(a)
04.10.2011
Poruka
3.295
Pomen stradalim Romima

[h=1]Pomen stradalim Romima[/h]
B92


Beograd -- U Beogradu je, polaganjem venaca i odavanja počasti, obeležen Nacionalni dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu.

Centralnu državnu komemorativnu manifestaciju u okviru lokaliteta masovne grobnice civila stradalih u Drugom svetskom ratu - "Spomen-groblje na Bežanijskoj kosi" predvodio je ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu Milan Marković.

Ministar Marković je istakao da na današnji dan moramo da se setimo svih onih koji su stradali od ruke nacista i da ti zločini nikada neće biti zaboravljeni. On je naglasio i da, sećajući se onih koji su stradali, naša zemlja pokazuje da je posevćane tekovinama antifašizma.

Na komerativnoj svečanosti je i predsednik Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine Vitomir Mihailović podsetio na brojna stradanja Roma tokom Drugog svetskog rata.

Državnoj manifestaciji prisustvovali su i potomci žrtava, predstavnici romske nacionalne manjine, grada Beograda, opštine Novi Beograd i udruženja građana

Povod za održavanje komemorativnih okupljanja je sećanje na 16. decembar 1942. godine, kada je vođa S S-a Hajnrih Himler izdao naredbu za sistematsko upućivanje Roma u koncentracione logore i njihovu likvidaciju.

Deportacija Roma u logor Aušvic - Birkenau, odnosno podlogor Zigeunerlager, trajala je od februara 1943. do jula 1944. godine i tokom tog perioda zatočeno je 23.000 Roma, od kojih je oko 20.000 likvidirano.

Zatočeni Romi poticali su sa teritorije Nemačke, kao i okupiranih država, poput Austrije, Češko-Slovačke, Poljske, Francuske, Jugoslavije, Belgije, ali i sa područja Norveške, Španije i okupiranog dela Sovjetskog Saveza.

 
Natrag
Top