Da li postoji dečje ropstvo u Srbiji?

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
Da li postoji dečje ropstvo u Srbiji?











Izvor:
Novosti.rs








Na koji način se zloupotrebljavaju najmlađi. Seks sa maloletnicama veoma popularan i košta 60-100 evra. Za prosjačenje koriste i bebe koje iznajmljuju za 500 evra,

SVAKOG jutra u sedam sati Zorica J. iz beogradskog naselja Vidikovac odlazi na posao. Njeno radno mesto je raskrsnica na Banovom brdu. Zorica J. ima osam godina. Još sanjiva, u roze trenerci, sa neraščešljanom kosom otvara malenu šaku i moli vozače automobila: „Čiko, daj neki dinar!“


hr-Devojcica-prosi_310x186.jpg



- Zorica J. je samo jedan od primera da u Srbiji postoji dečje ropstvo. Reč je o prisilnom prosjačenju, odnosno radnoj eksploataciji i trgovini decom, koja u našoj zemlji postaje sve surovija.


Ovo nam je rekla Ivana Radović, koordinator programa za prevenciju i edukaciju u nevladinoj organizaciji „Astra“ iz Beograda, koja se bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima. Za deset godina, koliko postoji, „Astra“ je uspela da zaštiti 147 dece od ilegalne trgovine, prisilnog rada i zlostavljanja.

- Trgovina ljudima u Srbiji je postala deo domaćeg organizovanog kriminala, koji u zemlji ima svoje tržište i ostvaruje zavidan profit. Nažalost, ono što se u ilegalnoj trgovini ljudima događa odraslima, dešava se i deci. Srpski mališani se prodaju radi prinudnih brakova ili usvajanja, primoravaju se na prostituciju i prosjačenje, a ponekad i da čine druga krivična dela - nabraja Ivana Radović, koja je u svoju službenu beležnicu upisala i slučaj male Zorice J. sa Vidikovca.

Prema podacima MUP Srbije, krivičnim delom trgovina ljudima u Srbiji je 2010. godine oštećeno devetoro dece do 14 godina i još 28 maloletnika do 18 godina. Čak 34 devojčice su naterane na prinudnu prostituciju, a 12 na prisilno prosjačenje. Jedna žrtva je prodata radi usvajanja.

- Srpsko dečje roblje danas ne čine samo romska deca, kako je to bilo do kraja 20. veka, već i mališani drugih nacionalnosti. Srpske devojčice se, na primer, prodaju kao roblje. One postaju privatno vlasništvo pojedinaca i potom se koriste za maloletničku prostituciju. Devojčice se iznajmljuju mušterijama na sat putem mobilnih telefona i interneta. Seks sa maloletnicama se organizuje po iznajmljenim stanovima u Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru, Boru, Vranju, Sremskoj Mitrovici, Nišu, Zrenjaninu, Kruševcu i svim drugim gradovima širom Srbije - tvrdi koordinatorka Ivana Radović.

Cena seksa sa maloletnicama u Srbiji je od 60 do 100 evra, ali devojčice naterane na prostituciju nikada ne vide novac, jer ih drže zaključane kao roblje i kažnjavaju ako loše rade. Slična je sudbina i dece koja su prisiljena na prosjačenje. I njihov ropski odnos je praćen zastrašivanjem, batinanjem, psihičkom torturom, a često i silovanjima.

- Da bi se deca primorala da izvršavaju naređenja ili da bi bila kažnjena zato što nisu „odradila svoj posao kako treba“, njihove gazde ih često zlostavljaju i seksualno kažnjavaju - kaže Ivana Radović.

Za prinudno prosjačenje koriste se i bebe, koje se ili dobijaju prisilom ili se jednostavno iznajmljuju po ceni od 500 evra za sezonu. Te bebe se tokom leta nose po velikim raskrsnicama na temperaturi od 40 stepeni, da bi se isprosio koji dinar. Prosečna prosjakinja sa bebom dnevno u Beogradu zaradi do 1.500 dinara.

Prema policijskim saznanjima, u Srbiji se godišnje otkrije stotinu trgovaca ljudima i decom. Većina njih su poreklom iz Srbije, a ostali iz Turske, Hrvatske i BiH. Podaci govore da decom najčešće ilegalno trguju njihovi poznanici (28 odsto), roditelji (16 odsto), dečko (13 odsto), prijatelji (7 odsto), nepoznata lica (7 odsto) i rođaci (6 odsto).

Krajem prošle godine u Srbiji je uhapšeno 30 ljudi i podneta je 21 krivična prijava zbog trgovine ljudima i decom.Ovo su, međutim, podaci samo o otkrivenim slučajevima, dok je tzv. tamna brojka neotkrivenog dečjeg ropstva u Srbiji i tri puta veća. Kazna za trgovinu decom je od tri do 12 godina zatvora, ali se retko izriče.

- U Srbiji postoji mišljenje da su dečje uličarenje i maloletnički brakovi deo narodne tradicije. To je moderno ropstvo, jer deci sigurno nije mesto na ulici i u bordelima za odrasle. MUP i centri za socijalni rad se trude da otkriju što više ugroženih mališana, ali kako nemaju objekte za njihov smeštaj i zbrinjavanje, ta deca, u suštini, nisu zaštićena od ponovne trgovine i eksploatacije - kaže Ivana Radović iz organizacije „Astra“ koja pomaže žrtvama ilegalne trgovine decom.

Srbija po rezultatima borbe protiv trgovine ljudima i dece spada u drugu kategoriju evropskih država, što znači da je uradila mnogo, ali nedovoljno da spreči ovu vrstu organizovanog kriminala.


 
Natrag
Top