Član
- Učlanjen(a)
- 08.10.2009
- Poruka
- 1.849
DA LI JE SVIJET VEĆ OTKRIVEN?
Oko pitanja da li je svijet već u potpunosti otkriven, znanstvenici dvoje. Jedni govore da se nam više što otkriti, dok drugi vjeruju da se negdje duboko u ekvatorijalnim šumama i drugim prostornim negostoljubivim područjima kriju nepoznata bića. Zbog toga znanstvenici su utemeljili novu disciplinu: kriptozologiju – znanost o nepoznatim i skrivenim životinjama. Kriptozolozi se pozivaju na to da je u ovom stoljeću pronađeno više od velikih životinja, poput patuljastog vodenkonja, okapija, tapira ili perajara s grivom, latimera chalumnae, ribe dugačka do 1,5 metara za koju se smatra da je izumrla prije 60 milijuna godina. O svim tim životinjama postojale su samo priče domorodaca, kojima ljudi baš nisu vjerovali, sve dok nisu otkrili žive životinje.
Ako ni površina naše Zemlje nije potpunu istražena, onda zasigurno nisu ni oceani. Mnoge priče govore kako u dubinama oceana žive velike zvijeri, neki to opisuju kao pakao. Ljudi koji su vidjeli morska čudovišta, goleme morske zmije, svoje su izjave dali pod prisegom, a i većina znanstvenika im je vjerovala.
Ispred otočja Galapagos u Tihom oceanu dva američka kitolovca jedrila su jedan uz drugoga. Jedan od brodova, Monangahela, poslao je tri čamca jer je kapetan mislio da je otkrio kita. No taj „kit“ bio je svio smeđi gmaz dugačak 50-ak metara.
Posada jednog drugog broda „Rebecca Sins“ promatrala je očajničku borbu između kitolovaca i nepoznatog bića. Kitolovci su uspjeli ubiti gmaza, a dva čamca su bila potopljena. Čudovište je izvučeno na palubu gdje mu je kapetan odrezao glavu. Zatim su krenuli kući, no ni posada ni brod više nikada nisu viđeni.
U pričama o morskim čudovištima neprestano se pojavljuje užasan smrad. Rimski pisac Plinije čudovišta iz morskih dubina opisao je da nitko ne smrdi tako kao oni i da ubijaju čovjeka na najokrutniji mogući način. Ako napadne brodolomce ili ronioce, priljubi se čvrsto uz njih svojim brojnim sisaljkama i vuče ih u dubinu.
Najveća poznata hobotnica bila je dugačka 22 metra, a njezini krakovi imali su promjer od 20 cm. No znanstvenici vjeruju da u morskim dubinama postoje puno veće životinje.
Da hobotnice mogu biti opasne za ljude, pokazalo se pri katastrofi broda Britannic koji je u 2. Svjetskom ratu potopljen u Atlantiku. Posada je krenula u čamac za spašavanje kad su dva kraka hobotnice počela dodirivati jedan od čamaca i povukla dvojicu mornara u dubinu. Trećega, čije je noge hobotnica već obujmila svojim kracima, spasili su prijatelji koji su pucali u njih.
Uz hobotnice i morske zmije, postoje priče i o drugim morskim čudovištima. 1881. godine u Sjevernom moru Škotski je ribarski brod Bertie napalo čudoviše s grbama na leđima. Posada je poslije pripovijedala da se brod gotovo prevrnuo. Ljudi su svim raspoloživim oružjem pucali na to biće. No životinja je satima kružila oko broda i tek navečer zaronila u dubinu.
1925. godine voda je izbacila na plažu golemo truplo. Zoolog koji je pregledao mrtvo tijelo opisao ga je kao 12 m dugačko, dugog tankog vrata, široke lubanje i gubice slične kljunu patke. Zoolog nije mogao dugo pregledavati truplo jer je bilo već dosta trulo. No unatoč tome njegov zaključak je bio da ta životinja zoološki je nepoznata.
1928. godine pronađeno je truplo bez glave na obali Cornwalla. Tijelo je bilo dugačko 10 metara, imalo je peraje i šiljati rep. Ni vrsta te životinje nije bila poznata.
Na jednoj plaži u Škotskoj 1953. godine otkrivena je 12 metara duga životinja čiji se vrat mogao usporediti s vratom žirafe. Na žalost, mještani su spalili truplo prije nego što se moglo pomnije pogledati.
„Dugovrati“ postoje duži od 15 metara. Pojavljuje se u mnogim morima svijeta u velikim dubinama. Razvija brzine više od 60 km/h. dosad je dugovrat primijećen 48 puta.
Morski konj, sisavac koji živi na dubini od 30 metara i hrani se ribama, dobio je ime zbog grive koja je nalik konjskoj. Morski konj dosada je primijećen 37 puta.
Mnogogrba životinja živi isključivo u toplim vodama sjevernoatlantske Golfske struje. Primijećena je 33 puta.
Za perajara koji može biti dugačak do 20 metara karakteristično je soptanje iz nozdrva. Dosada je viđen 20 puta.
Kriptozoologija očito napreduje. Svakodnevno se otkriva sve više novih vrsta životinja. Duboka prašuma, oceani i nedostupni predjeli vjerojatno će ostati i dalje neotkriveni u cijelosti.
izvor:mysterywithus
Oko pitanja da li je svijet već u potpunosti otkriven, znanstvenici dvoje. Jedni govore da se nam više što otkriti, dok drugi vjeruju da se negdje duboko u ekvatorijalnim šumama i drugim prostornim negostoljubivim područjima kriju nepoznata bića. Zbog toga znanstvenici su utemeljili novu disciplinu: kriptozologiju – znanost o nepoznatim i skrivenim životinjama. Kriptozolozi se pozivaju na to da je u ovom stoljeću pronađeno više od velikih životinja, poput patuljastog vodenkonja, okapija, tapira ili perajara s grivom, latimera chalumnae, ribe dugačka do 1,5 metara za koju se smatra da je izumrla prije 60 milijuna godina. O svim tim životinjama postojale su samo priče domorodaca, kojima ljudi baš nisu vjerovali, sve dok nisu otkrili žive životinje.
Ako ni površina naše Zemlje nije potpunu istražena, onda zasigurno nisu ni oceani. Mnoge priče govore kako u dubinama oceana žive velike zvijeri, neki to opisuju kao pakao. Ljudi koji su vidjeli morska čudovišta, goleme morske zmije, svoje su izjave dali pod prisegom, a i većina znanstvenika im je vjerovala.
Ispred otočja Galapagos u Tihom oceanu dva američka kitolovca jedrila su jedan uz drugoga. Jedan od brodova, Monangahela, poslao je tri čamca jer je kapetan mislio da je otkrio kita. No taj „kit“ bio je svio smeđi gmaz dugačak 50-ak metara.
Posada jednog drugog broda „Rebecca Sins“ promatrala je očajničku borbu između kitolovaca i nepoznatog bića. Kitolovci su uspjeli ubiti gmaza, a dva čamca su bila potopljena. Čudovište je izvučeno na palubu gdje mu je kapetan odrezao glavu. Zatim su krenuli kući, no ni posada ni brod više nikada nisu viđeni.
U pričama o morskim čudovištima neprestano se pojavljuje užasan smrad. Rimski pisac Plinije čudovišta iz morskih dubina opisao je da nitko ne smrdi tako kao oni i da ubijaju čovjeka na najokrutniji mogući način. Ako napadne brodolomce ili ronioce, priljubi se čvrsto uz njih svojim brojnim sisaljkama i vuče ih u dubinu.
Najveća poznata hobotnica bila je dugačka 22 metra, a njezini krakovi imali su promjer od 20 cm. No znanstvenici vjeruju da u morskim dubinama postoje puno veće životinje.
Da hobotnice mogu biti opasne za ljude, pokazalo se pri katastrofi broda Britannic koji je u 2. Svjetskom ratu potopljen u Atlantiku. Posada je krenula u čamac za spašavanje kad su dva kraka hobotnice počela dodirivati jedan od čamaca i povukla dvojicu mornara u dubinu. Trećega, čije je noge hobotnica već obujmila svojim kracima, spasili su prijatelji koji su pucali u njih.
Uz hobotnice i morske zmije, postoje priče i o drugim morskim čudovištima. 1881. godine u Sjevernom moru Škotski je ribarski brod Bertie napalo čudoviše s grbama na leđima. Posada je poslije pripovijedala da se brod gotovo prevrnuo. Ljudi su svim raspoloživim oružjem pucali na to biće. No životinja je satima kružila oko broda i tek navečer zaronila u dubinu.
1925. godine voda je izbacila na plažu golemo truplo. Zoolog koji je pregledao mrtvo tijelo opisao ga je kao 12 m dugačko, dugog tankog vrata, široke lubanje i gubice slične kljunu patke. Zoolog nije mogao dugo pregledavati truplo jer je bilo već dosta trulo. No unatoč tome njegov zaključak je bio da ta životinja zoološki je nepoznata.
1928. godine pronađeno je truplo bez glave na obali Cornwalla. Tijelo je bilo dugačko 10 metara, imalo je peraje i šiljati rep. Ni vrsta te životinje nije bila poznata.
Na jednoj plaži u Škotskoj 1953. godine otkrivena je 12 metara duga životinja čiji se vrat mogao usporediti s vratom žirafe. Na žalost, mještani su spalili truplo prije nego što se moglo pomnije pogledati.
„Dugovrati“ postoje duži od 15 metara. Pojavljuje se u mnogim morima svijeta u velikim dubinama. Razvija brzine više od 60 km/h. dosad je dugovrat primijećen 48 puta.
Morski konj, sisavac koji živi na dubini od 30 metara i hrani se ribama, dobio je ime zbog grive koja je nalik konjskoj. Morski konj dosada je primijećen 37 puta.
Mnogogrba životinja živi isključivo u toplim vodama sjevernoatlantske Golfske struje. Primijećena je 33 puta.
Za perajara koji može biti dugačak do 20 metara karakteristično je soptanje iz nozdrva. Dosada je viđen 20 puta.
Kriptozoologija očito napreduje. Svakodnevno se otkriva sve više novih vrsta životinja. Duboka prašuma, oceani i nedostupni predjeli vjerojatno će ostati i dalje neotkriveni u cijelosti.
izvor:mysterywithus