Cvetković o klin, Šoškić u ploču

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Cvetković o klin, Šoškić u ploču

Izvor: Politika, Novosti

Beograd -- Dok guverner svim oruđima koje ima na raspolaganju puca na smanjenje potrošnje, premijer nudi nove kanale za rast potrošnje.


12699961814d78ac86d9b35926889373_640x360.jpg


Odlaganje otplate kredita kod banaka može lako da poveća potrošnju, uvoz, i potpali inflaciju, a da dužnici posle mirovanja obaveze tek zapadnu u teškoće.
Najavljujući mere, koje bi povećale kupovnu moć stanovništva, premijer Mirko Cvetković kao da se o tome nije konsultovao sa Dejanom Šoškićem, guvernerom NBS.
Suočen s rastućom inflacijom, guverner je od početka mandata u više navrata povećavao referentnu kamatnu stopu, početkom godine je umesto očekivanog smanjenja povećao obaveznu rezervu bankama, a tu se, čini se, neće zaustaviti. Bankari kažu da će im propisima iz supervizije banaka dodatno povećati cenu plasmana i privredi i stanovništvu.


Zarad poboljšanja životnog standarda premijer Cvetković je voljan da građanima omogući odlaganja plaćanja dela rate kredita kod banaka od 18 do 24 meseca. Primenom ove mere, očekuju u premijerovom kabinetu, povećala bi se kupovna moć stanovništva, a istovremeno bi se tim građanima povećao i kapacitet za dodatno zaduženje u tom periodu.

I ekonomski savetnik premijera Cvetkovića, Jurij Bajec, kome je poverena konkretizacija ciljeva koji će biti prioritet nove vlade, izjavio je da će mirovanje otplate kredita pogurati tekuću potrošnju, jer će deo novca ostati u rukama građana.

U NBS u sredu nisu mogli da komentarišu da li će se nove vladine mere odraziti na povećanje potrošnje, jer pred održavanje Izvršnog odbora čija je sednica, inače, zakazana za danas, ne komuniciraju s novinarima.

U NBS su formalno, pre nekoliko dana, podržali ovu meru saglasivši se sa idejom da klijent i banka problem rasterećenja kreditnih obaveza reše u međusobnoj komunikaciji, ali ne podržavajući uključivanje u odnos banke i klijenta.

“Kredit za refinansiranje je dobro rešenje onda kada je kamatna stopa dovoljno niža od postojeće kamatne stope da obezbedi ukupno nižu cenu zajma. Njime se omogućava značajno smanjenje ukupnih troškova otplate kredita,naročito ukoliko se refinansiranje obavlja na početku otplatnog perioda i kod dugoročnih kredita, odnosno, na pet i više godina, uz relativno malo povećanje mesečne rate”, ukazuju u NBS.


U Srbiji, međutim, svaki vid potrošnje nema isti uticaj na ukupna ekonomska kretanja. Kada su prosvetari štrajkom tražili veće plate, iz vlade im je vrlo odsečno rečeno da bi bili krivci za rast inflacije i rast evra na čak 300 dinara. Istini za volju, povećanje primanja ne samo njima, već i ostalim budžetskim korisnicima teško je 150 milijardi dinara, a još je nepoznato koja će se svota novca „osloboditi” kada zaduženi građani refinansiraju svoje obaveze.

Cvetkovićev marketing


Profesor na Univerzitetu Singidunum Danijel Cvjetićanin kaže da su najavljene mere u suprotnosti sa proklamovanom strategijom štednje i da je na delu strategija potrošnje.

Podsećanja radi, na završenom Kopaoničkom forumu zaključeno je da model razvoja Srbije, koji je važio do početka svetske krize, nije više održiv, jer se u okviru njega od kredita finansirala potrošnja, koja je zatim išla u povećanje uvoza. Zbog toga, rečeno je, Srbija mora da ima razvoj zasnovan na dugoročnoj štednji.

“Premijer Cvetković to nije rekao ni kao predsednik vlade, ni kao ekonomista, već kao član Demokratske stranke u predizborne svrhe. Kao ekonomista i kao predsednik vlade vodio bi najrestriktivniju ekonomsku politiku”, kaže Cvjetićanin.

Po oceni Nebojše Savića, profesora na FEFA fakultetu, najavljen reprogram kredita građanima uz pomoć države čista je populistička mera, ali da, ipak, treba sačekati da se vidi kakav će biti odziv banaka i građana.

“Tačno je da rast potrošnje doprinosi povećanju uvoza, a ovde je malo verovatno da bi se ceo efekat prelio na potrošnju. Međutim, mnogo je veći inflatorni izazov što država ne plaća robu koju je uzela, a ta dugovanja se procenjuju i na milijardu evra”,
navodi on.

Savić ističe da refinansiranje kao olakšica zaduženim građanima već postoji u bankama, ukoliko za to postoje uslovi i dodaje da je nejasno šta će klijenti tokom perioda mirovanja plaćati, da li samo kamatu ili i deo glavnice.


“Moj savet građanima je da dobro procene da li im se to isplati, jer se vrlo lako može desiti da, posle isteka mirovanja i trenutnog olakšanja, plaćaju skuplji kredit. Ponuda vlade zasniva se na pretpostavci da će dohodak građana nakon dve godine znatnije porasti. Pri tom nisu svi u istoj poziciji. Najteže prolaze oni koji plate primaju u dinarima, a vraćaju zajmove indeksirane u evrima”
, objašnjava Savić.

Oprezno sa odlaganjem

Banke su već počele da odobravaju nove gotovinske kredite sa grejs periodom od šest do 12 meseci, a građani mogu da ih koriste i za refinansiranje postojećih zajmova. Odobravaju se sa rokom otplate od pet do sedam godina, a kamata iznosi od 12,95 odsto do 18 odsto.

“Kredi agrikol banka omogućila je grejs period svim klijentima od 12 meseci. Kamatna stopa iznosi 14,35 odsto, a ako je kredit indeksiran u evrima - 20,20 odsto. Period otplate je do pet godina”, kažu u toj banci.

Na primer, ukoliko se klijent odluči da podigne kredit od 2.000 evra uz grejs period od 12 meseci i period otplate od pet godina, tokom prvih godinu dana mesečna rata bi iznosila samo 21,58 evra, a nakon toga 45,45 evra.

Unikredit banka odobrava gotovinski kredit sa grejs periodom do šest meseci. Ovaj kredit je indeksiran u evrima, odobrava se za iznose do 10.000 evra, sa rokom od 84 meseca. Kamatna stopa je 17,81 odsto.

Prema podacima Kreditnog biroa, u januaru su krediti za refinansiranje iznosili oko 35 milijardi dinara, a krajem 2009. godine 32,1 milijardu dinara.


Kalkulacija banaka pokazuje da u slučaju keš i potrošačkih kredita opcija mirovanja otplate duga i nije tako povoljna za građane. U slučaju potrošačkog kredita od pola miliona dinara s rokom otplate od pet godina sadašnja rata je 12.901 dinar mesečno, a po isteku mirovanja od godinu dana praktično bi se duplirala i iznosila bi 22.661 dinar. Na ostatak glavnice kamata u grejs periodu od 18 meseci je 9,9 odsto, iznos koji klijent plaća u grejs periodu je 2.907 dinara.

Broj zaduženih građana nije mali, a pogotovo nije mali broj onih čije su obaveze već u docnji. Od 1,2 miliona kredita, koliko su građani u Srbiji ukupno uzeli, problem s otplatom postoji kod 120.000 kredita ili deset odsto. Međutim, kreditne olakšice, po zamisli premijerovog kabineta, ne odnose se na kredite u docnji. A možda baš njima treba pomoći, jer kakva je korist pomagati onome ko već redovno servisira svoje obaveze čime pokazuje da to može da čini. Da se ne uzme u obzir da bi možda i banke više volele pomoć u smanjenju učešća problematičnih kredita

 
Natrag
Top