Crveni putevi
Izvor: Monitor Petak, 17 Decembar 2010http://www.monitor.co.me/index.php?...ory&id=1552:broj-1052&layout=blog&Itemid=2571
Dva saobraćajna incidenta koja su se nedavno dogodila u blizini Berana, zainteresovala su javnost, po svemu sudeći, za veliki posao koji se realizuje kroz Crnu Goru, a da se o tome ama baš ništa ne zna.
Kada se prije nepunih mjesec dana u mjestu Šćepanica, na pola puta od Berana prema Bijelom Polju, prevrnuo kamion koji je s Kosova prevozio crveni zemljani materijal nepoznatog sastava, na kratko je nastala pometnja. Magistralni put je neko vrijeme bio zatvoren, dok rasuti materijal nije raščišen sa ceste. Vlasnicima imanja gdje je prevrnuti kamion završio, s Kosova je ponuđena novčana odšteta, koju oni nijesu željeli da uzmu. Pošteni ljudi tu priliku nijesu iskoristili i odbili su odštetu, budući da niko nije stradao.
TAJANSTVENI TOVAR: Samo mjesec prije toga kamion sa sličnim utovarom, vozeći iz istog pravca, sletio je s puta i prevrnuo se u selu Dapsiće, na ulazu u Berane. Saobraćaj je takođe bio zaustavljen dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova i raščistili rasuti materijal. Sve je postalo još misterioznije, kada je čitav slučaj prikazan kao obična saobraćajna nezgoda, iako po mnogo čemu obična nije bila.
„Zatekao sam se tu gdje se kamion prevrnuo. Niko nije smio ništa da dira dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova, mislim iz UNMIK-a", kaže za Monitor jedan od očevidaca.
Jedan od kamiona „istovario" je materijal ulazeći u oštru krivinu na domak Podgorice, u blizini Dromire mnogo ranije, a na mjestu istovara i nakon detaljnog čišćenja dugo je ostala crvena mrlja koju ni kiše nijesu mogle sprati.
Šta je bilo u prevrnutim kamionima koji su dolazili s Kosova? Već neko vrijeme se priča kako kamioni tokom cijelog dana špartaju na toj liniji, ostavljajući nerijetko za sobom crvene zemljane tragove. Na gužvu koju u saobraćaju prave kamioni koji dolaze s Kosova i istog dana se tamo vraćaju, žalili su se i vozači.
U policiji nezvanično saznajemo da je riječ o transportu rude s Kosova, ali da je u nadležnosti policije jedino da provjerava ispravnost vozila.
Odakle s Kosova dolaze ovi kamini i gdje idu? Šta voze i čime su utovareni u povratku? Prema saznanjima do kojih je Monitor uspio doći, kamioni najvjerovatnije polaze iz fabrike feronikla u Glogovcu, i natovareni su upravo sirovinom koja sadrži feronikl, crvenkaste boje.
Na crnogorskoj carini nezvanično nam je potvrđeno da se radi o tranzitnom poslu izvozu rude s Kosova za Kinu.
„Taj tranzit je ranije naplaćivan, ali mislim da sada, od kada smo postali kandidati za članstvo u EU, nemamo pravo da to radimo, i u tom pogledu nemamo nikave koristi od trasporta robe kroz Crnu Goru za treće zemlje. Kamioni plaćaju jedino eko taksu na godišnjem nivou, isto onoliko koliko i neko ko samo jednom uđe u našu državu", rekao nam je sagovornik na carini u Rožajama.
Fabrika feronikla na Kosovu privatizovana je prije nekoliko godina. To je jedna od prvih kosovskih kompanija koju je misija UN stavila na prodaju. Fabrika je bila teško oštećena tokom bombardovanja. UNMIK je još prilikom tendera saopštio kako će kupcu obezbijediti dozvolu za eksploataciju i proširenje rudnika. Feronikl, čija je izgradnja 1979. godine koštala oko trista miliona dolara, prodat je za trideset miliona kompaniji IMR Alferon, registrovanoj u Engleskoj.
NEPKREKINUTI KONVOJ: Novi vlasnici nijesu odugovlačili i odmah su počeli da eksploatišu rudu, tako da se mjesečno s Kosova izveze, navodno, desetine hiljada tona sirovine, koja se osim Glogovca iskopava i u rudnicima u blizini američke vojne baze Bondstil. Srpski mediji još krajem ljeta pisali su kako se izvoz obavlja preko Luke Bar u Crnoj Gori. Misterija crvene prašine na crnogorskim putevima time bi mogla biti riješena. Upravo su se, osim vozača, i neki od mještana Bara koji žive u blizini Luke žalili ljetos kako ne mogu da rašire veš na terasama od prašine crvene boje.
Monitor otkriva da dnevno s Kosova, preko graničnog prelaza na Kuli, u Crnu Goru uđe blizu sto kamiona natovarenih zemljom bogatom feroniklom. Oni se kreću preko Rožaja, Berana, Ribarevina, kanjonom Morače do Podgorice, i dalje do Bara. Tim putem se kamioni, najčešće opet natovareni, vraćaju istog dana. Navodno se iz Kine kontejnerima iskorištena zemlja vraća tamo odakle je i uzeta, što upravo čitavom poslu daje dozu misterioznosti.
S druge strane, to bi značilo da svakog dana crnogorskim putevima, u jednom i drugom pravcu, preko redovnih, prošparta još dvjesta teško natovarenih kamiona. Taj konvoj nije prekinut ni kada je nedavno u poplavama propala magistrala u mjestu Skakavac. Šleperi su istog dana proputili zaobilaznicom preko Petnjice, zbog čega su se pobunili mještani toga kraja. Za nekoliko dana dok nije osposobljena magistrala u Skakavcu, kamioni su urnisali puteve na području Bihora, o kojima se i inače tako malo vodi računa.
UNIŠTAVANJE PUTEVA: Osim što uništavaju puteve, pretovareni kamioni istresaju crvenkastu zemlju, zbog čega mještani koji žive duž magistrale sa zebnjom čekaju da ih neko precizno obavijesti o kakvom se materijalu radi. Nije bez neke rečeno da su u strahu velike oči, jer je vrlo brzo raširena i priča kako postoji mogućnost da je teret koji se prevozi radioaktivan. Ovakve sumnje odbacio je direktor barske Luke Slobodan Pejović, kojeg su mediji u Srbiji citirali kada je izjavio da je riječ o dugoročnom poslu pretovara nikla i cinkovog oksida, te da roba ne zagađuje okolinu.
„Ovaj posao trebalo bi da traje narednih godinu i po. Radi se o količini od oko 50 hiljada tona na mjesečnom nivou. Roba jeste prljava ali ne zagađuje okolinu", rekao je direktor barske Luke.
On je kazao da se radi o saradnji s Belgijancima, koji su obećali da će donijeti atest za robu.
Ako posao prevoza rude s Kosova do Luke Bar nije opasan, postavlja se pitanje čemu tajanstvenost i netransparentnost koje ga prate? Zašto se do sada nije oglasilo Ministarstvo zaštite životne sredine koje bi ispitalo o kakvom se materijalu radi i da li se zagađuje putni pojas i gradovi kroz koje tranzit prolazi? Ako ni zbog čega drugog onda zbog uznemirenosti građana.
Do informacije ko je sklopio ovaj posao koji navodno druge zemlje i njihove luke nijesu htjele, s kim je sklopljen i po koju cijenu, teško je zvanično doći. Nezvanično, Ministarstvo saobraćaja nije bilo previše oduševljeno zbog činjenice da će crnogorska putna infrastruktura biti toliko raubovana, smatrajući i da je zarada koju ima barska luka daleko ispod toga koliko se uništavaju crnogorski putevi i ugrožava saobraćajna bezbjednost. Takođe nezvanično, vrijednom poslu su se, međutim, obradovala dva povlašćena preduzeća iz Crne Gore koja posjeduju odgovarajuće kamione, i koja su, zajedno s firmama s Kosova, uključena u prevoz rude iz te države do luke u Baru, i nazad.
Tufik SOFTIĆ
Izvor: Monitor Petak, 17 Decembar 2010http://www.monitor.co.me/index.php?...ory&id=1552:broj-1052&layout=blog&Itemid=2571
Dva saobraćajna incidenta koja su se nedavno dogodila u blizini Berana, zainteresovala su javnost, po svemu sudeći, za veliki posao koji se realizuje kroz Crnu Goru, a da se o tome ama baš ništa ne zna.
Kada se prije nepunih mjesec dana u mjestu Šćepanica, na pola puta od Berana prema Bijelom Polju, prevrnuo kamion koji je s Kosova prevozio crveni zemljani materijal nepoznatog sastava, na kratko je nastala pometnja. Magistralni put je neko vrijeme bio zatvoren, dok rasuti materijal nije raščišen sa ceste. Vlasnicima imanja gdje je prevrnuti kamion završio, s Kosova je ponuđena novčana odšteta, koju oni nijesu željeli da uzmu. Pošteni ljudi tu priliku nijesu iskoristili i odbili su odštetu, budući da niko nije stradao.
TAJANSTVENI TOVAR: Samo mjesec prije toga kamion sa sličnim utovarom, vozeći iz istog pravca, sletio je s puta i prevrnuo se u selu Dapsiće, na ulazu u Berane. Saobraćaj je takođe bio zaustavljen dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova i raščistili rasuti materijal. Sve je postalo još misterioznije, kada je čitav slučaj prikazan kao obična saobraćajna nezgoda, iako po mnogo čemu obična nije bila.
„Zatekao sam se tu gdje se kamion prevrnuo. Niko nije smio ništa da dira dok nijesu stigli stručnjaci s Kosova, mislim iz UNMIK-a", kaže za Monitor jedan od očevidaca.
Jedan od kamiona „istovario" je materijal ulazeći u oštru krivinu na domak Podgorice, u blizini Dromire mnogo ranije, a na mjestu istovara i nakon detaljnog čišćenja dugo je ostala crvena mrlja koju ni kiše nijesu mogle sprati.
Šta je bilo u prevrnutim kamionima koji su dolazili s Kosova? Već neko vrijeme se priča kako kamioni tokom cijelog dana špartaju na toj liniji, ostavljajući nerijetko za sobom crvene zemljane tragove. Na gužvu koju u saobraćaju prave kamioni koji dolaze s Kosova i istog dana se tamo vraćaju, žalili su se i vozači.
U policiji nezvanično saznajemo da je riječ o transportu rude s Kosova, ali da je u nadležnosti policije jedino da provjerava ispravnost vozila.
Odakle s Kosova dolaze ovi kamini i gdje idu? Šta voze i čime su utovareni u povratku? Prema saznanjima do kojih je Monitor uspio doći, kamioni najvjerovatnije polaze iz fabrike feronikla u Glogovcu, i natovareni su upravo sirovinom koja sadrži feronikl, crvenkaste boje.
Na crnogorskoj carini nezvanično nam je potvrđeno da se radi o tranzitnom poslu izvozu rude s Kosova za Kinu.
„Taj tranzit je ranije naplaćivan, ali mislim da sada, od kada smo postali kandidati za članstvo u EU, nemamo pravo da to radimo, i u tom pogledu nemamo nikave koristi od trasporta robe kroz Crnu Goru za treće zemlje. Kamioni plaćaju jedino eko taksu na godišnjem nivou, isto onoliko koliko i neko ko samo jednom uđe u našu državu", rekao nam je sagovornik na carini u Rožajama.
Fabrika feronikla na Kosovu privatizovana je prije nekoliko godina. To je jedna od prvih kosovskih kompanija koju je misija UN stavila na prodaju. Fabrika je bila teško oštećena tokom bombardovanja. UNMIK je još prilikom tendera saopštio kako će kupcu obezbijediti dozvolu za eksploataciju i proširenje rudnika. Feronikl, čija je izgradnja 1979. godine koštala oko trista miliona dolara, prodat je za trideset miliona kompaniji IMR Alferon, registrovanoj u Engleskoj.
NEPKREKINUTI KONVOJ: Novi vlasnici nijesu odugovlačili i odmah su počeli da eksploatišu rudu, tako da se mjesečno s Kosova izveze, navodno, desetine hiljada tona sirovine, koja se osim Glogovca iskopava i u rudnicima u blizini američke vojne baze Bondstil. Srpski mediji još krajem ljeta pisali su kako se izvoz obavlja preko Luke Bar u Crnoj Gori. Misterija crvene prašine na crnogorskim putevima time bi mogla biti riješena. Upravo su se, osim vozača, i neki od mještana Bara koji žive u blizini Luke žalili ljetos kako ne mogu da rašire veš na terasama od prašine crvene boje.
Monitor otkriva da dnevno s Kosova, preko graničnog prelaza na Kuli, u Crnu Goru uđe blizu sto kamiona natovarenih zemljom bogatom feroniklom. Oni se kreću preko Rožaja, Berana, Ribarevina, kanjonom Morače do Podgorice, i dalje do Bara. Tim putem se kamioni, najčešće opet natovareni, vraćaju istog dana. Navodno se iz Kine kontejnerima iskorištena zemlja vraća tamo odakle je i uzeta, što upravo čitavom poslu daje dozu misterioznosti.
S druge strane, to bi značilo da svakog dana crnogorskim putevima, u jednom i drugom pravcu, preko redovnih, prošparta još dvjesta teško natovarenih kamiona. Taj konvoj nije prekinut ni kada je nedavno u poplavama propala magistrala u mjestu Skakavac. Šleperi su istog dana proputili zaobilaznicom preko Petnjice, zbog čega su se pobunili mještani toga kraja. Za nekoliko dana dok nije osposobljena magistrala u Skakavcu, kamioni su urnisali puteve na području Bihora, o kojima se i inače tako malo vodi računa.
UNIŠTAVANJE PUTEVA: Osim što uništavaju puteve, pretovareni kamioni istresaju crvenkastu zemlju, zbog čega mještani koji žive duž magistrale sa zebnjom čekaju da ih neko precizno obavijesti o kakvom se materijalu radi. Nije bez neke rečeno da su u strahu velike oči, jer je vrlo brzo raširena i priča kako postoji mogućnost da je teret koji se prevozi radioaktivan. Ovakve sumnje odbacio je direktor barske Luke Slobodan Pejović, kojeg su mediji u Srbiji citirali kada je izjavio da je riječ o dugoročnom poslu pretovara nikla i cinkovog oksida, te da roba ne zagađuje okolinu.
„Ovaj posao trebalo bi da traje narednih godinu i po. Radi se o količini od oko 50 hiljada tona na mjesečnom nivou. Roba jeste prljava ali ne zagađuje okolinu", rekao je direktor barske Luke.
On je kazao da se radi o saradnji s Belgijancima, koji su obećali da će donijeti atest za robu.
Ako posao prevoza rude s Kosova do Luke Bar nije opasan, postavlja se pitanje čemu tajanstvenost i netransparentnost koje ga prate? Zašto se do sada nije oglasilo Ministarstvo zaštite životne sredine koje bi ispitalo o kakvom se materijalu radi i da li se zagađuje putni pojas i gradovi kroz koje tranzit prolazi? Ako ni zbog čega drugog onda zbog uznemirenosti građana.
Do informacije ko je sklopio ovaj posao koji navodno druge zemlje i njihove luke nijesu htjele, s kim je sklopljen i po koju cijenu, teško je zvanično doći. Nezvanično, Ministarstvo saobraćaja nije bilo previše oduševljeno zbog činjenice da će crnogorska putna infrastruktura biti toliko raubovana, smatrajući i da je zarada koju ima barska luka daleko ispod toga koliko se uništavaju crnogorski putevi i ugrožava saobraćajna bezbjednost. Takođe nezvanično, vrijednom poslu su se, međutim, obradovala dva povlašćena preduzeća iz Crne Gore koja posjeduju odgovarajuće kamione, i koja su, zajedno s firmama s Kosova, uključena u prevoz rude iz te države do luke u Baru, i nazad.
Tufik SOFTIĆ