Coxsackie virus (Koksaki virus)

TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
[h=1]Coxsackie virus (Koksaki virus)
[/h]


Coxsackie virusi spadaju u familiju virusa Picornaviridae, a u rod Enterovirusa. Ovi virusi spadaju u RNK viruse što znači da u genomu imaju jednolančanu, linearnu RNK, najmanji su (20-30μm). Postoje Coxsackie A (23 serotipova) i B (6 serotipova) virusi.

[h=2]Put prenošenja[/h]
Izvor zaraze je čovek. Prenose se fekooralnim putem. Ima ih u otpadnim vodama i bazenima.

[h=2]Patološki (medicinski) značaj[/h]
Najčešće izazivaju:

  • miokarditis
  • perikarditis
  • meningitis
  • herpanginu
  • respiratorne infekcije
[h=2] Miokarditis[/h]Najčešće postoje simptomi respiratorne infekcije koji su prethodili srčanoj simptomatologiji: malaksalost, brzo zamaranje, otežano disanje pri naporu, nadražajni kašalj, lupanje srca, bol u grudima, kolapsna stanja i gubitak svesti. Kliničkim pregledom može se naći cijanoza perifernog tipa (modre usne, vrh nosa, jagodice lica, uši, vrhovi prstiju), ubrzan rad srca, poremećaji srčanog ritma, oslabljeni tonovi, snižen krvni pritisak. Navedeni simptomi i znaci mogu biti prisutni u manjem ili većem broju-što zavisi od težine miokarditisa i stepena hemodinamskih poremećaja, ali treba istaći da su oni nespecifični i da se zbog toga miokarditis i naziva "bolest sa 10 lica".
[h=2]Eksudativni perikarditis[/h] Zapaljenje srčane kese- perikardni izliv može da nastane kao odgovor na oštećenje perikarda i može biti serozan, bistar, gnojav, hemoragičan (prisustvo krvi u izlivu) i hilozan. Manji izlivi su asimptomatski ali kod većih bolesnik se žali na stalan bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, otežano gutanje, kašalj, štucanje i promuklost.
[h=2] Herpangin angina [/h]Uzrokuju različiti tipovi Coxasckie virusa A. Počinje iznenada visokom temperaturom, opštim bolovima, gušoboljom, pojačanom sekrecijom pljuvačke. Na krajnicama, nepčanim lucima, ždrelu i resici stvaraju se male vezikule (plikovi) koje ubrzo postaju plitke ulceracije. Tegobe traju 1- 4 dana i prolazi bez komplikacija.
[h=2] Meningitis[/h]Inkubacija traje od 3 - 5 dana, premeningealna faza traje do jednog dana kada su prisutni slabost, pospanost, nelgodnost i anoreksija sa mogućim prolivom i gušoboljom. Nakon toga se javlja povišena temperatura, glavobolja, povraćanje i bol u trbuhu. Sledi meningealna faza - predstavlja skup manifestacija koje nastaju kao posledica povećanog intrakranijalnog pritiska. Najvažniji znaci su glavobolja, povraćanje, kod odojčadi napetost fontanela, meningealni znaci - odbrambeni refleks koji ukazuje na povećan tonus vratnih i leđnih mišića (ukočen vrat, znak Kerninga, znaci Brudžinskog i Vujićev znak), znaci pojačanog senzibiliteta (smeta mu svetlost, buka i svaki šum), neurovegetativni poremećaji-bradikardija(usporen rad srca), opstipacija (zatvor) i poremećaj svesti. Nakon 3 - 5 dana svi simptomi nestaju i bolesnik se brzo oporavlja.

[h=2]Dijagnoza[/h]
Izoluje se iz brisa grla, nazofaringealnog sekreta, sadržaja vezikula, stolice, likvora, krvi. Od seroloških testova za detekciju antitela u serumu koriste se RVK, imunoflorescencije, ELISA, RIA.

[h=2]Lečenje[/h]
Nema specifičnog lečenja. Tretman se obično sastoji u ublažavanju simptoma. Bolesnik se mora puno odmarati i piti mnogo tečnosti, po potrebi se mogu uzeti sredstva za snižavanje temperature i ublažavanje bolova (glavobolje), moguća je i primena kortikosteroida.

Stetoskop
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Groznica odaje koksaki





Crevni virus uglavnom prolazi bez posledica, ali može i da se iskomplikuje. Oba tipa entero virusa mogu da izazovu čak i meningitis, miokarditis i perikarditis



Koksaki najčešće napada srce i izaziva miokarditis

Groznica, upala grla, malaksalost, gubitak apetita, koju prati i pojava plikova u ustima, na šakama ili stopalima, sigurni su znaci infekcije koksaki virusom. Zbog regije koju napada, koksaki virus (tip A) često se zove i bolest šaka, stopala i usta, a može izazvati i konjuktivitis.

Za razliku od njega, tip B najčešće uzrokuje pleurodiniju (plućni simptomi, groznica, bol u trbuhu, glavobolja). Oba ova tipa virusa mogu da izazovu čak i meningitis, miokarditis i perikarditis.

- Koksaki virus pripada grupi entero ili crevnih virusa, a najčešći znaci i simptomi infekcije su groznica, upala grla, malaksalost i gubitak apetita - objašnjava mr specijalista medicine dr Danijela Lepojević-Stefanović, Odeljenje za kardiologiju KCS „Zvezdara“. - Ovaj period inkubacije traje jedan-dva dana. Zapaljenske zone u ustima se razvijaju za dan-dva nakon inicijalne groznice i prerastaju u plikove koji često ulcerišu (gnoje). Većina ljudi sa ovom infekcijom, a to su najčešće deca do deset godina starosti, razvijaju raš (osip), koji svrbi na dlanovima i tabanima. Mogu biti zahvaćeni i drugi delovi tela, recimo, zadnjica i genitalni organi.

Dr Danijela Lepojević Stefanović kaže da navedeni simptomi obično traju sedam do deset dana nakon čega se bolesnik kompletno oporavlja. Bolesnik je najzarazniji prvih sedam dana nakon pojave simptoma, jer se virus izlučuje iz organizma telesnim tečnostima i fecesom, tako da je osoba zarazna i nekoliko nedelja po prestanku simptoma.

Infekcija, kako ističe naša sagovornica, najčešće nastaje feko-oralnom kontaminacijom, odnosno kapljičnim putem od zaraženih individua. Zaraza može da se širi preko predmeta kao što su igračke, posuđe, pelene ili slično. Nema pravila što se tiče godišta pacijenata, ali su deca ipak najčešće zaražena ovim virusom. Infektivni virus može se naći u fecesu, pljuvački, tečnosti iz plikova i u sekretu iz nosa. Ukoliko dođe do infekcije trudnice, ona može da se prenese i na plod i ošteti ga.

Dijagnoza se uglavnom postavlja na osnovu kliničkog iskustva - tipični simptomi (bolni plikovi na šakama, stopalima i ustima kod deteta sa groznicom) upućuju na ovu infekciju. S obzirom na veliku učestalost infekcije i najčešće blag klinički tok najčešće se dijagnostika završava na ovom stadijumu kao i za većinu drugih virusnih infekcija. U svakom slučaju, mogu se uraditi i testovi specifični za ovaj tip virusa, ali su oni skupi i obično je potrebno da se uzorci pošalju u ustanove specijalizovane za ovu vrstu dijagnostike. Testiranje traje najmanje dve nedelje, pa je kad se potvrdi postojanje ove infekcije, inficirani već izašao iz najzaraznijeg perioda.

- Za lečenje ovog virusa ne postoji specifična terapija - objašnjava dr Danijela Lepojević Stefanović. - Najčešće se primenjuje simptomatska terapija - analgetici, antipiretici, kao i rastvori za ispiranje usta ako postoje plikovi. Preporučuje se i što veći unos tečnosti radi sprečavanja dehidratacije, kao i upotreba vitamina C. Kisele sokove ukoliko postoje ranice u ustima treba izbegavati. Trenutno ne postoji antivirusna vakcina. Izuzetno retke komplikacije ove infekcije u vidu zahvatanja srca ili mozga zahtevaju bolničko lečenje.

NAPADA SRCE


Dr Lazar Angelkov, kardiolog iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“, kaže da koksaki najčešće napada srce, i izaziva
miokarditis, odnosno zapaljenje srčanog mišića:

- Ako nađe povoljno tle, koksaki izaziva imunološku reakciju koja dovodi do zapaljenja. Ono može da se razvije kod nekog za mesec, a kod drugih i šest meseci posle ulaska virusa u telo.

Simptomi zapaljenja su aritmija, slabost, malaksalost. Dr Angelkov kaže da nema pravila kod koga će se bolest razviti:

- Srčani bolesnici u ovom slučaju nisu u većem riziku od obolevanja. Od miokarditisa mogu da obole i oni koji su prethodno bili potpuno zdravi. Bolest, ako se blagovremeno ne prepozna i ne leči, može, čak, u nekim slučajevima da izazove i smrt.


PREVENCIJA

Najbolja prevencija je redovna higijena. Kod dece to podrazumeva redovno pranje ruku pre uzimanja hrane kao i nakon odlaska u toalet. Treba izbegavati igračke i predmete koje deca stavljaju u usta, jer se time smanjuje mogućnost prenošenja zaraze. Osobe koje su preležale ovu infekciju, najčešće stiču imunitet za taj tip, ali ne i za druge, „nepreležane“ tipove koksaki virusa.




Novosti

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kao da nikad nije imala koksaki virus

Kao da nikad nije imala koksaki virus

koksaki.jpg

Naše zdravlje je najčešće rezultat našeg načina života. To potvrđuje i slučaj Nade Radović iz Beograda, koja je pre pet godina preležala koksaki virus. Zahvaljujući prirodnoj terapiji pročišćavanja organizma i zdravoj ishrani, izborila se s tim virusom i izlečila i od drugih bolesti koje su je pre toga mučile.

Nada je pre pet godina počela da pati od povišenih temperatura, brzo se umarala i imala bolove u mišićima. Lekarski pregledi su utvrdili koksaki virus. Saznala je od lekara da se kod oko 5% pacijenata obolelih od ovog virusa posledice ispolje na srcu ili plućima. Nažalost, Nada je bila među tih 5%. U to vreme je još radila i išla na posao, ali se osećala veoma loše. Na ponovljenom pregledu kod kardiologa otkriveni su ožiljci na srcu. Posle toga, otišla je na bolovanje koje je trajalo godinu dana. Za to vreme je pila razne lekove, kao i dosta vitamina C, i šetala se, ali su rezultati bili i dalje nezadovoljavajući. Ubrzo potom je penzionisana. Imunološki sistem joj je bio veoma loš, tako da je bila izrazito podložna virusima. Kad više nije znala gde da ide ni šta da radi, čula je za jednu terapiju koju su isprobale neke njene drugarice i koja im je mnogo pomogla. Terapija se sastojala od pročišćavanja organizma na razne načine, uz promenu ishrane kao načina života. U početku je bila malo skeptična, ali bilo joj je jasno da će se, ako ništa ne preduzme, stanje pogoršavati.

Što duže na voću i povrću
Prve tri nedelje Nada se hranila samo voćem i salatama. Uz to je počela pomalo da jede i ljuto: ljute papričice, koje su veoma zdrave za cirkulaciju i krvne sudove, i beli luk... U početku sve te namirnice smetaju ako organizam na njih nije navikao, ali se navike postepeno menjaju i dobre navike zamene loše. Drugog meseca terapije krenula je sa čišćenjem debelog creva putem klistiranja. Jedan od Nadinih zdravstvenih problema bila je i konstipacija. Takvo čišćenje se inače preporučuje svima koji imaju probleme sa zdravljem, jer se na taj način odstranjuju naslage starih stolica, godinama taloženih, koje truju organizam. Tokom terapije Nada je oslabila 12 kilograma i otada bez problema održava postignutu težinu.
Posle toga, preduzela je čišćenje jetre. Kada je i to obavila, osećala se kao preporođena, kao da je dobila krila. Nakon trećeg ili četvrtog čišćenja jetre, Nada je počela i da trči, što je za nju bio fantastičan osećaj posle svega što je pre toga doživela.

Srce bez ožiljaka
Rešila je da prestane da uzima lekove za srce i otišla na kontrolu kod kardiologa da vidi kakva je njena situacija s medicinskog gledišta. Njen suprug i prijatelji nisu mogli da poveruju da joj se stanje poboljšalo u toj meri od tih prirodnih terapija. Na sreću, i lekarske analize su pokazale uspeh. Kardiolog koji joj je šest meseci pre toga radio eho srca bio je takođe iznenađen. Kada je video da su se ožiljci na srcu povukli, on je želeo do detalja da čuje šta to ona radi i kako se hrani.

Jedan dan zdrave ishrane
Ovako izgleda Nadin dan novog načina ishrane. Ujutru prvo uzima med i vodu. Ušećereni med je ranije bacala, ne znajući da je upravo on zdrav. Kafe se nije odrekla, ali sada za ceo dan popije dve šoljice, dok je ranije pila mnogo više. Posle jutarnje kafe, obavezno popije neki od biljnih čajeva, a zatim čašu prirodnog soka (iz sokovnika), ili, ako nema vremena da pripremi sok, popije sok iz tetrapaka. Uz čaj popije vitamin C, a posle toga uz sok uzme kašičicu ribljeg ulja, kašičicu polena i na vrh kašičice prirodnog kalcijuma od ljuske jajeta. Zatim pojede neku voćku (jabuku, bananu, smokvu), a oko četiri sata poslepodne ruča. Za ručak obavezno uzima dosta salata, i to sezonskih (u skladu s godišnjim dobom), zatim vrlo kratko termički obrađeno povrće sa maslinovim uljem, jabukovim sirćetom i belim lukom i dosta ljute papričice, koju ranije skoro uopšte nije jela.
Večera obično voće, salatu, crni hleb... Kad je gladna, spremi šniclu od soje. Izbegava teška jela. Kada ide u goste, tog dana pije sokove, jede voće i prirema se tako za jaču večeru, a sledećeg dana se trudi da jede što manje, da unese dosta tečnosti i uradi klistir. Za mesom više ne oseća potrebu, iako joj nije zabranjeno. Jede ga otprilike jednom u 15 dana.

Izvor: Zdrav život

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Šta je koksaki virus?

Šta je koksaki virus?

Poslednju deceniju priča o koksaki virusima postala je deo našeg svakodnevnog života. Skoro pa svako od nas zna za priču nekoga ko je oboleo od ovog virusa i to je obično situacija u kojoj je virus otkriven kasno, kada je već napravio štetu u organizmu. Sa druge strane, neizbežni su i mitovi koji se najčešće odnose na načine prenošenja koksakija i simptome koji prolaze neopaženo.

1.jpg
Virus Koksakija zabeležen mikroskopom

U intervjuu za B92, dr Saša Janković, specijaliste medicinske mikrobiologije sa Instituta za imunologiju i virusologiju "Torlak", razbio je sve mitove o koksaki virusima – da li se mogu naći u klima uređajima, da li svako ko dođe u dodir sa njima oboli, koliko su opasni...

Šta su koksaki virusi?
Koksaki virusi (Coxsackie) su jedni od najmanjih RNA virusa koji izazivaju oboljenja kod ljudi i to uglavnom u detinjstvu. Otkriveni su slučajno pedesetih godina 20. veka kod pacijenta iz američkog gradića Coxsackie, po kome su dobili ime. Pripadaju rodu Enterovirus pored Poliovirusa, ECHO virusa i još nekih neklasifikovanih enterovirusa.

Kako se prenose?
Prenose se skoro isključivo fekooralnim putem, odnosno reč je o tipičnoj “bolesti prljavih ruku”. Izlučuju se stolicom (fecesom) i unose se u organizam kroz usta, najčešće prljavim rukama, tj. rukama koje nisu dobro oprane posle (slučajnog) dodira sa stolicom u kojoj ih ima (menjanje pelena, čišćenje noša itd.)

Kako se ne prenose?

Ne prenose se vazduhom (kijanjem, kašljanjem, kroz ventilacione sisteme ili klima uređaje), ne prenose se uobičajenim seksualnim kontaktom, ne prenose ih ptice, životinje ili insekti.

Da li koksaki možemo dobiti posredstvom prljavih filtera u klimi? Ili iz vazduha?
Ne!

Da li svako ko dođe u kontakt sa koksakijem mora biti bolestan?
Naprotiv! Više od 90% infekcija koksaki virusima prolazi bez ikakvih simptoma, tj. radi se o klinički nemanifestnim infekcijama. Samo mali procenat infekcija dovodi do nekog oboljenja, pri čemu je obično reč o vrlo blagim bolestima koje prolaze same od sebe i ne ostavljaju nikakve posledice.

Koje sve organe napada koksaki? Koje bolesti nastaju od ovih virusa?
Kao što je već rečeno, u preko 90% slučajeva koksaki virusne infekcije prolaze neprimetno. U 5-10% slučajeva se može razviti meningitis (upala moždanih ovojnica), perimiokarditis (upala srčanog mišića i srčane maramice), nespecifično dugotrajno subfebrilno stanje (stanje sa blago povišenom telesnom temperaturom: 37°C – 38°C), a koksaki virusi se “optužuju” da mogu izazvati i neke oblike dijabetesa ili tireoiditisa (upala štitne žlezde), ali to nije jasno naučno dokazano.

Zašto nekome razori organizam a kod nekoga prođe neprimećeno?
Nije u potpunosti razjašnjeno. Jedan faktor koji na to utiče je sam virus, tj. specifičnost konkretnog soja virusa koji cirkuliše i izaziva infekciju, a drugi faktor je krajnje individualna reakcija imunskog sistema napadnutog organizma.

Koliko je, prema Vašem mišljenju, ovaj virus opasan?
Ne posebno, pošto u preko 90% slučajeva koksaki virusne infekcije prolaze neprimetno, a samo mali procenat infekcija dovodi do nekog oboljenja, pri čemu je obično reč o vrlo blagim bolestima koje prolaze same od sebe i ne ostavljaju nikakve posledice.

Priča se o "navali koksaki virusa" u Srbiji, da li je to zaista tako?
Ne! Nema ih ni manje ni više nego drugde u svetu, ni manje ni više nego godinama unazad. Tzv. “navala koksaki virusa u Srbiji” je uglavnom posledica neinformisanosti, neznanja, senzacionalizma i različitih špekulacija.

Izvor: B92
 
Natrag
Top