Ciste bubrega (policistično oboljenje)

Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Ciste bubrega (policistično oboljenje)


Policistično oboljenje bubrega - PKD je autosomalno dominantno nasledno oboljenje bubrega. Nalazimo ga kod svih sisara. Karakteriše ga prisustvo jedne ili više cista u jednom ili oba bubrega. Ciste su prisutne još od embrionalnog doba. Vrlo često se iz toga razloga rađaju i mrtvi mačići, što je pogotovo karakteristično za homozigote. Inače su ciste već prisutne od samog rođenja. Veliki pomor mačića zbog cista je u prvim mesecima života. Ali oni koji prežive to kritično razdoblje mogu čak i dugo poživeti. Rastom mačića pa time i bubrega rastu i ciste. Kada će zaista početi patološki rast, teško je predvideti, kao i uzrok zbog čega ciste počinju naglo rasti. Ima slučajeva da usprkos pozitivnoj dijagnostici cista miruje čitav život. Prema statistici ciste u većini slučajeva naglo počinju rasti oko 7 godine života mace.


Ciste svojim rastom uništavaju bubrežno tkivo, a time i funkciju bubrega. Konačan ishod je potpuno uništenje bubrežnog tkiva i prestanak rada bubrega, što dovodi do smrti maca. Još uvijek se ne zna, zašto se kod nekih maca bolest razvija sporo a kod nekih vrlo brzo. Na žalost ne postoji nikakva specifična terapija. U humanoj medicini u takvim se slučajevima radi transplantacija bubrega i sprovodi dijaliza. Danas transplantaciju bubrega kod maca rade jedino u SAD, sa prosečnim preživljavanjem oko 2,5 god.
Do nedavno jedina moguća dijagnostička metoda bila je putem ultrazvuka. Pouzdanost te analize je oko 95- 99 %, a zavisi takođe o rezoluciji sonde za UZV. Najbolje ga je obaviti nakon 6 meseci života pa nadalje. Kontrolu treba obavljati uzastopno nekoliko godina, da bi se sa sigurnošću moglo reći da je maca PKD negativna. Razvojem dijagnostike danas postoji 100 posto pouzdana metoda DNK analizom. Tom genetskom analizom dokazuju se mutacije koje su odgovorne za to oboljenje bubrega. Testiranje se vrši iz uzorka sline, u nekim laboratorijima i iz krvi, a određuje se genetska sklonost za PKD. Uzimanje uzoraka sline je vrlo jednostavno, pa to može bez problema obaviti svaki uzgajivač sam. Ukoliko je test negativan, maca je također PKD negativna, tj. ona i njeno potomstvo biće negativno, uz pretpostavku da je i partner negativan.

Svaku PKD pozitivnu macu treba isključiti iz uzgoja, te na taj način uzgajati zdrave mace. Ali često neke PKD pozitivne mace nose neke druge odlične osobine za pasminu. U tom slučaju treba pažljivo vršiti selekciju, tako da se pari PKD pozitivna maca sa kvalitetnim osobinama, sa PKD negativnim partnerom. Rođeni mačići mogu otprilike biti pola pozitivni i pola negativni, pogotovo kad se radi o parenju normalnog (wild tip) i heterozigotnog partnera. Homozigot s PKD bolesti (oba roditeljska gena imaju mutaciju) ne nalazi se kod PKD genskog testa što ukazuje da je ta kombinacija embrionalno letalna. Svima rođenim mačićima iz pozitivno – negativne kombinacije vrši se PKD test, i za uzgoj se ostave negativni mačići a pozitivni (heterozigoti) se dalje isključe iz uzgoja. Na taj način možemo dobiti zdravi genski pool sa sačuvanim kvalitetnim osobinama. Isključenje iz uzgoja vrši se kastracijom ili sterilizacijom pozitivnih maca. Potpuno negativan nalaz je označen sa N/N. Pozitivan nalaz je N/P što ukazuje na to da je maca PKD pozitivna, odnosno da će razviti PKD. To vredi za heterozigote, a isto znači, da takva maca parena sa N/N aproksimativno daje potomstva koje je pola pozitivno, a pola negativno kao što je već spomenuto.

PKD ciste ne nalazimo samo u bubrezima, već ih možemo naći u jetri i gušterači, ali to je ređe. Takođe i svaka cista ne mora značiti PKD, zbog toga jedino gensko testiranje daje potpuno jasne rezultate. Donedavna se smatralo da je PKD specifičan i najviše rasprostranjen kod persijskih maca i egzota. Na žalost zbog toga su genski testovi ciljano razvijeni za persijke i egzote, i u novije vreme za britanske mace. Međutim PKD nalazimo gotovo kod svih pasmina, možda u nešto manjem opsegu. Nalazimo ga i kod domaćih maca. Kod ovih maca još uvek je jedina metoda za otkrivanje PKD ultrazvuk. Inače se u svetu intenzivno radi na razvoju genskih testova i za ostale pasmine, i to ne samo za PKD nego i za ostala oboljenja koja se nasleđuju.




Izvor: B.Aksentijević
 
Natrag
Top