Četvrtina propisa ničemu ne služi

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Četvrtina propisa ničemu ne služi





Birokratija, kada se otrgne kontroli, postaje prepreka životu umesto da ga olakšava. Nemačka pravi veliku giljotinu propisa koja će ukinuti oko četvrtine svih propisa. U Evropskoj uniji stvari ne idu tako glatko.

O smanjivanju broja propisa morali bi da brinu pravnici i stručnjaci za upravu. I čini se da su zaista na najboljem putu da ostvare cilj koji je postavila vlada – od 25 procenata suvišnih propisa ukinuta je četvrtina. Gotovo je neshvatljivo šta je sve bilo propisano u Nemačkoj.
„Na osnovu jedne smernice Evropske unije, postojala je obaveza da komune naprave izveštaj koliko na njihovom području ima ruža, keleraba i cvetova dan i noć“, kaže profesor Folker Vitberg.
Kako nije utvrđeno čemu služi takav propis, ukinut je sa još nekoliko hiljada sličnih. Za sada, ušteđeno je 400 miliona evra i osam miliona radnih sati koji su odlazili na takve besmislice. I preduzeća su morala da podnose više od 150 razno-raznih izveštaja – ukidanjem te obaveze privreda je uštedela 18 milijardi evra.
„Nemačka je jedina zemlja u Evropi u kojoj se sada utvrđuju svi troškovi povezani sa donošenjem nekog zakona“, kaže Johanes Ludevig, predsednik radne grupe za smanjivanje birokratije.
U Briselu sve ide presporo
U međuvremenu, osamdeset procenata zakona u Nemačkoj usvaja se na inicijativu Evropske unije. Bivši bavarski premijer Edmund Štojber predsedava radnom grupom koja se u Briselu bavi smanjivanjem birokratije i od 2008. godine njegova grupa ublažila je nekoliko stotina propisa. Procenjuje se da je ušteda oko 40 milijardi evra.

0,,6148335_1,00.jpg


„Nakon mnogih razgovora u Evropskom parlamentu, sa komesarima i generalnim direktorima došlo je do promena. Shvatili su da se na njih gleda kao na birokratsko čudovište i da se taj utisak mora promeniti“, kaže Štojber.
Dok se čini da je u Nemačkoj relativno lako smanjiti birokratiju, rasprave u Briselu o tome šta je suvišno često su mukotrpne. O svim zakonima koji se ukidaju mora se postići dogovor u Briselu i sa zemljama-članicama što, kako kaže Štojber, poprilično traje:
„To je sve presporo. Kada Evropska komisija nešto odluči, onda mora da se saglasi Evropski parlament i često prođu i tri godine. Onda sve odlazi na Savet ministara i to potraje još godinu dana. Proceduru je neophodno ubrzati kako bi građani stekli utisak da se nešto menja. Ako sve traje godinama ljudi gube poverenje u evropske institucije“, zaključuje Štojber.


Autori: Volfgang Dik / Nenad Briski
Odg. urednik: Nemanja Rujević



Deutsche Welle
 
Natrag
Top