Član
- Učlanjen(a)
- 18.06.2009
- Poruka
- 4.265
Bruno Motik - Tehnologije za održivi svijet
Priručnik za održivo graditeljstvo i gospodarenje otpadnim vodama
Uvod
Održivo graditeljstvo
Kuće od balirane slame
Smjernice za izgradnju
Održivo gospodarenje otpadnim vodama
Kompostni WC
Sive otpadne vode
Zaključak
Za 100 četvornih metara 4000 kuna
Priča o tri praščića česta je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu u kućicu od cigle. Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala. Praščić, u biti, nije znao da treba koristiti baliranu slamu i da se slama, kao i bilo koji drugi zid, može ožbukati, priča Bruno Motik iz ZMAG-a.
Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija, pretpostavlja, je u ekonomskoj računici. Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po cijeni, od tri do 10 kuna po bali uključujući često i dostavu, a dobiva se vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.
Proizvodnja slame veća je od potražnje i uglavnom se smatra otpadnim materijalom. Za objekt od 100 četvornih metara treba oko 400 bala slame. Ako u obzir uzmemo najveću cijenu zidovi će koštati 4000 kuna, što je, opet, puno jeftinije nego zidovi od cigle ili blokova koje treba i povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju, objašnjava Bruno Motik.
Slama ima odlična izolacijska svojstva. Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. A zid od slame, debljine oko 45 centimetara, ima koeficijent toplinske provodljivosti oko 0,13 W/m2K.
Bale slame su i izuzetna zvučna izolacija i pružaju nizak rizik od požara. Ožbukani slamnati zidovi manje su skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.
Priručnik za održivo graditeljstvo i gospodarenje otpadnim vodama
Uvod
Održivo graditeljstvo
Kuće od balirane slame
Smjernice za izgradnju
Održivo gospodarenje otpadnim vodama
Kompostni WC
Sive otpadne vode
Zaključak
Za 100 četvornih metara 4000 kuna
Priča o tri praščića česta je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu u kućicu od cigle. Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala. Praščić, u biti, nije znao da treba koristiti baliranu slamu i da se slama, kao i bilo koji drugi zid, može ožbukati, priča Bruno Motik iz ZMAG-a.
Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija, pretpostavlja, je u ekonomskoj računici. Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po cijeni, od tri do 10 kuna po bali uključujući često i dostavu, a dobiva se vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.
Proizvodnja slame veća je od potražnje i uglavnom se smatra otpadnim materijalom. Za objekt od 100 četvornih metara treba oko 400 bala slame. Ako u obzir uzmemo najveću cijenu zidovi će koštati 4000 kuna, što je, opet, puno jeftinije nego zidovi od cigle ili blokova koje treba i povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju, objašnjava Bruno Motik.
Slama ima odlična izolacijska svojstva. Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti ne prelazi 0,35 W/m2K. U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. A zid od slame, debljine oko 45 centimetara, ima koeficijent toplinske provodljivosti oko 0,13 W/m2K.
Bale slame su i izuzetna zvučna izolacija i pružaju nizak rizik od požara. Ožbukani slamnati zidovi manje su skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.
Kod:
[FONT=Comic Sans MS]http://uploading.com/files/cbmdd7ad/PrirucnikTehnologijeZaOdrziviSvijet4WEB.pdf/[/FONT]