LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Pretreseni ogranci „Gasproma“ u državama EU
Brisel strahuje od monopola Rusije u energetici
U prostorijama ruskog energetskog giganta „Gasprom“ u Berlinu i nekoliko njegovih najvećih nemačkih partnera u Evropi izvršena je racija u okviru istrage koju je pokrenula Evropska komisija zbog sumnji o zloupotrebi monopolskog položaja na tržištu, što će svakako naići na loš prijem u Moskvi i otvoriti politički nabijeno poglavlje u odnosima Rusije i Evropske unije.
Strah od monopola: Ruski premijer Vladimir Putin, direktor „Gasproma“ Aleksej Miler i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder
Komentarišući ovu akciju, predstavnik „Gasproma“ je izjavio za rusku redakciju Bi-Bi-Sija:
- Ovakve provere su standardna praksa u skladu sa zakonima o konkurenciji u državama EU. Bilo ih je i ranije, i to ne samo kod nas nego i u najkrupnijim evropskim energokompanijama.
Slično je reagovao i portparol nemačkog ogranka ruskog koncerna:
- „Gasprom“ ništa ne krije i zato smireno posmatra istragu. Mi ćemo otvoreno i konstruktivno sarađivati sa EU.
Nenajavljeni pretresi obavljeni su u 20 objekata u 10 država centralne i istočne Evrope, uključujući nemačke distributere RWE i E.on u Esenu, ćerku firmu ruskog koncerna u Češkoj „Vermeks“, austrijsku gasnu i naftnu firmu OMV, poljsku PGNiG i bugarske „Bulgargas“, „Bulgartransgas“ i „Overgas“. U izveštaju na punih osam strana, EU optužuje „Gasprom Germaniju“ za nefer poslovanje i sklapanje dogovora o cenama gasa koji sprečavaju slobodnu konkurenciju, čime se narušavaju antimonopolski propisi EU.
Kako juče ocenjuje britanski „Fajnenšel tajms“, Brisel je zabrinut zbog toga što u energetskoj oblasti ne postoji ozbiljna konkurencija, a to uslovljava povećanja cena gasa i struje. Četvrtina gasa neophodnog Evropi stiže iz Rusije, a Evropljani se savršeno dobro sećaju januara 2009, kada su zbog sukoba Rusije i Ukrajine oko cena gasa presušile isporuke evropskim potrošačima. Evropska unija nastoji da liberalizuje tržišta gasa i struje ne samo da bi kontrolisala cene već i da bi poboljšala energetsku bezbednost. Zvaničnici EU smatraju da će otvorenija tržišta olakšati protok energenata na kontinentu u trenucima krize. Najnoviji paket EU za liberalizaciju tržišta treba da onemogući kompanijama da istovremeno kontrolišu i snabdevanje i distribuciju gasa na pojedinim tržištima.
Jedan od razloga za raciju možda je i pozicija Litvanije, koja je, kako ističe „Fajnenšel tajms“, u januaru ove godine uložila žalbu Briselu tvrdeći da „Gasprom“ zloupotrebljava dominantan položaj kao glavni distributer u toj zemlji i nameće više cene gasa. Vilnjus je tada naglasio da kontrola koju „Gasprom“ ima nad isporukama i distribucijom gasa ugrožava dugoročnu energetsku bezbednost Litvanije. Kako je saopštila ruska agencija RIA Novosti, za juče je u Vilnjusu bilo zakazano razmatražnje tužbe Ministarstva energetike Litvanije protiv litvanskog distributera gasa „Lijetuvos dujos“, gde „Gasprom“ poseduje više od 37 odsto akcija.
U međuvremenu, „Volstrit džurnal“ ističe se za proteklih nekoliko godina situacija na evropskom tržištu energenata promenila u smislu njegove liberalizacije. Kako smatra analitičar lista, pojava veće konkurencije je u suštini dovela do pogoršanja odnosa između Moskve i Brisela, jer je time ugrožena pozicija „Gasproma“ kao vodećeg izvoznika gasa u Evropu.
Složena i detaljna istraga Komisije po pravilu traje godinama. Prema informacijama na sajtu nemačkog privrednog nedeljnika „Virtšaftsvohe“, poslovi sa zemljama srednje i istočne Evrope najvećim se delom ne odvijaju preko ogranka „Gasprom Germanija“, već preko matične kompanije u Moskvi. Tamo, međutim, Komisija EU nema nikakva ovlašćenja i ne može da sprovede pretres radi obezbeđivanja dokaznog materijala.
Izvor blizak nemačkom predstavništvu „Gasproma“ izjavio je juče da antimonopolska provera neće uticati na poslovanje koncerna.
- Za analizu kontrole i donošenje bilo kakve odluke Evropskoj komisiji će biti potrebno nekoliko godina. Najviše što može da preti koncernu jeste novčana kazna ako se utvrde bilo kakve nepravilnosti - poručio je on.
Ukoliko EU ipak odluči da zvanično pokrene postupak zbog formiranja kartela, kompanijama prete ogromne finansijske kazne, koje idu i do 10 odsto ukupnog godišnjeg obrta.
Blic
Brisel strahuje od monopola Rusije u energetici
U prostorijama ruskog energetskog giganta „Gasprom“ u Berlinu i nekoliko njegovih najvećih nemačkih partnera u Evropi izvršena je racija u okviru istrage koju je pokrenula Evropska komisija zbog sumnji o zloupotrebi monopolskog položaja na tržištu, što će svakako naići na loš prijem u Moskvi i otvoriti politički nabijeno poglavlje u odnosima Rusije i Evropske unije.
Strah od monopola: Ruski premijer Vladimir Putin, direktor „Gasproma“ Aleksej Miler i bivši nemački kancelar Gerhard Šreder
Komentarišući ovu akciju, predstavnik „Gasproma“ je izjavio za rusku redakciju Bi-Bi-Sija:
- Ovakve provere su standardna praksa u skladu sa zakonima o konkurenciji u državama EU. Bilo ih je i ranije, i to ne samo kod nas nego i u najkrupnijim evropskim energokompanijama.
Slično je reagovao i portparol nemačkog ogranka ruskog koncerna:
- „Gasprom“ ništa ne krije i zato smireno posmatra istragu. Mi ćemo otvoreno i konstruktivno sarađivati sa EU.
Nenajavljeni pretresi obavljeni su u 20 objekata u 10 država centralne i istočne Evrope, uključujući nemačke distributere RWE i E.on u Esenu, ćerku firmu ruskog koncerna u Češkoj „Vermeks“, austrijsku gasnu i naftnu firmu OMV, poljsku PGNiG i bugarske „Bulgargas“, „Bulgartransgas“ i „Overgas“. U izveštaju na punih osam strana, EU optužuje „Gasprom Germaniju“ za nefer poslovanje i sklapanje dogovora o cenama gasa koji sprečavaju slobodnu konkurenciju, čime se narušavaju antimonopolski propisi EU.
Kako juče ocenjuje britanski „Fajnenšel tajms“, Brisel je zabrinut zbog toga što u energetskoj oblasti ne postoji ozbiljna konkurencija, a to uslovljava povećanja cena gasa i struje. Četvrtina gasa neophodnog Evropi stiže iz Rusije, a Evropljani se savršeno dobro sećaju januara 2009, kada su zbog sukoba Rusije i Ukrajine oko cena gasa presušile isporuke evropskim potrošačima. Evropska unija nastoji da liberalizuje tržišta gasa i struje ne samo da bi kontrolisala cene već i da bi poboljšala energetsku bezbednost. Zvaničnici EU smatraju da će otvorenija tržišta olakšati protok energenata na kontinentu u trenucima krize. Najnoviji paket EU za liberalizaciju tržišta treba da onemogući kompanijama da istovremeno kontrolišu i snabdevanje i distribuciju gasa na pojedinim tržištima.
Jedan od razloga za raciju možda je i pozicija Litvanije, koja je, kako ističe „Fajnenšel tajms“, u januaru ove godine uložila žalbu Briselu tvrdeći da „Gasprom“ zloupotrebljava dominantan položaj kao glavni distributer u toj zemlji i nameće više cene gasa. Vilnjus je tada naglasio da kontrola koju „Gasprom“ ima nad isporukama i distribucijom gasa ugrožava dugoročnu energetsku bezbednost Litvanije. Kako je saopštila ruska agencija RIA Novosti, za juče je u Vilnjusu bilo zakazano razmatražnje tužbe Ministarstva energetike Litvanije protiv litvanskog distributera gasa „Lijetuvos dujos“, gde „Gasprom“ poseduje više od 37 odsto akcija.
U međuvremenu, „Volstrit džurnal“ ističe se za proteklih nekoliko godina situacija na evropskom tržištu energenata promenila u smislu njegove liberalizacije. Kako smatra analitičar lista, pojava veće konkurencije je u suštini dovela do pogoršanja odnosa između Moskve i Brisela, jer je time ugrožena pozicija „Gasproma“ kao vodećeg izvoznika gasa u Evropu.
Složena i detaljna istraga Komisije po pravilu traje godinama. Prema informacijama na sajtu nemačkog privrednog nedeljnika „Virtšaftsvohe“, poslovi sa zemljama srednje i istočne Evrope najvećim se delom ne odvijaju preko ogranka „Gasprom Germanija“, već preko matične kompanije u Moskvi. Tamo, međutim, Komisija EU nema nikakva ovlašćenja i ne može da sprovede pretres radi obezbeđivanja dokaznog materijala.
Izvor blizak nemačkom predstavništvu „Gasproma“ izjavio je juče da antimonopolska provera neće uticati na poslovanje koncerna.
- Za analizu kontrole i donošenje bilo kakve odluke Evropskoj komisiji će biti potrebno nekoliko godina. Najviše što može da preti koncernu jeste novčana kazna ako se utvrde bilo kakve nepravilnosti - poručio je on.
Ukoliko EU ipak odluči da zvanično pokrene postupak zbog formiranja kartela, kompanijama prete ogromne finansijske kazne, koje idu i do 10 odsto ukupnog godišnjeg obrta.
Blic