Brazil: Ćerka bugarskog imigranta na pragu ulaska u istoriju

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Ćerka bugarskog imigranta na pragu ulaska u istoriju



D. Milojković | 01. 11. 2010. - 00:02h | Foto: G. S. Izvor: Blic


Građani Brazila juče su izašli na birališta, kako bi u drugom krugu izabrali naslednika dosadašnjeg predsednika Luisa Inasija Lule da Silve. Uoči izbora za izrazitog favorita je važila Dilma Rusef (62), kandidatkinja iz redova Luline Radničke partije koja je pet godina bila i njegov šef kabineta, pošto su joj istraživanja glasačkog tela davala dvocifrenu prednost u odnosu na Žozea Seru, rivala iz redova socijaldemokrata.
86275_0603-lula-dilma-foto-afp_f.jpg


Dilma Rusef i Lula da Silva


Rusefova, ćerka bugarskog imigranta, bivša je pripadnica marksističke gerile, a za vreme brazilske vojne diktature tokom sedamdesetih godina preživela je mučenja i robiju. Ukoliko joj konačno prebrojavanje glasova donese pobedu, biće prva žena na položaju predsednika najveće zemlje Južne Amerike. To bi istovremeno bilo shvaćeno i kao upečatljiva potvrda osmogodišnje vladavine popularnog predsednika Lule i Radničke partije, čiji je on osnivač. Luli Ustav nije dopustio da se i ovog puta kandiduje za predsednika, ali zato je bio ključni faktor u predizbornoj kampanji Rusefove i nije propuštao nijednu priliku da se na predizbornim skupovima pojavi kraj nje.

Pobednik drugog kruga predsedničkih izbora na položaj će stupiti 1. januara 2011, što znači da će se tokom svog sedmogodišnjeg mandata na njemu nalaziti i kada Brazil 2014. bude bio domaćin Svetskog prvenstva u fudbalu. U prethodnom krugu Rusefova je osvojila 47 odsto glasova birača, dok je Sera osvojio 33 odsto, a Marina Silva, kandidatkinja Zelene stranke, neočekivano visokih 19 procenata. Stoga su u ovom krugu ključni faktor predstavljali birači zelenih, iako je Silva odbila da svoju podršku da nekom od vodećih kandidata. U Brazilu ima ukupno 131 milion građana s pravom glasa.



Ubrzo nakon prvog kruga, Seri je pošlo za rukom da vođstvo Rusefove smanji na samo četiri odsto, optužujući je da namerava da ublaži stroge brazilske propise o abortusu koji je u ovoj zemlji dozvoljen samo u slučaju silovanja, teških anomalija ploda ili ako je ugrožen život majke. Rusefova se obavezala da to neće učiniti i pošlo joj je za rukom da debatu vrati na teren privrede i aktuelne ekonomske snage Brazila, te je u anketama od subote povela s prednošću koja je u zavisnosti od izvora iznosila od deset do 13 odsto.


U govoru koji je dan uoči izbora održala u svom rodnom gradu Belo Horizonte, prestonici savezne države Minas Žerais, Rusefova nije krila samopouzdanje objavljujući da će zemljom vladati u ime svih Brazilaca i da pod njenom vladavinom neće biti stranačke diskriminacije. Rusefova se nikada ranije nije kandidovala za neku državnu funkciju, dok je njen rival Sera, bivši gradonačelnik Sao Paula i doskorašnji guverner savezne države Sao Paulo, već učestvovao na predsedničkim izborima. U drugom krugu predsedničkih izbora 2002. pobedio ga je dosadašnji predsednik Lula, koji je tom prilikom osvojio 60 odsto glasova birača.


Bugari navijaju za sunarodnicu
Dilma je kći Petra Ruseva, bugarskog preduzetnika iz Gabrova, koji je 1929. preko Francuske i Argentine stigao do Brazila. U Rio de Ženeiru se oženio učiteljicom Dilmom Kombra Silvu. Rusefova planira da 2011. poseti Bugarsku.


Ko je Dilma Rusef?
- Kao Lulina šefica kabineta i ministarka
za energiju bila je zadužena za vođenje brojnih infrastrukturnih projekata u Brazilu
- Bivša militantna levičarka nazvana je „gvozdenom ledi“, zbog svog odsečnog načina komunikacije i zahtevnog stila rukovođenja, ali joj u javnosti nedostaje Lulin populistički šarm
- Rođena je u porodici imućnog bugarskog imigranta koja je pripadala srednjoj klasi i studirala je ekonomiju na Univerzitetu Minas Žeraisa
- Za politiku se prvi put zainteresovala u vreme vojnog puča 1964, kada su među studentima bili aktivni brojni pokreti otpora

- Priključila se radikalnom levičarskom pokretu otpora, ali nikada nije učestvovala u oružanoj borbi. Provela je tri godine u zatvoru vojne hunte, gde su je tamničari i mučili
 
Natrag
Top