BOR - Pinus silvestris

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=1]BOR - Pinus silvestris[/h]
Drugi nazivi:[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif] beli bor, cam, divlji bor, lucevina, šumski bor. [/FONT]

[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]Latinski naziv:[/FONT] [FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]pinus silvestris.[/FONT]



[FONT=Arial,Helvetica]
496.jpg
Opis biljke: beli bor ima stablo koje može narasti više od 10 metara. Koren belog bora prodire duboko u tlo. Dok je mladji, njegove grane i deblo pokriveni su smedje-crvenkastom korom koja posle postaje sivo-smedjom. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice belog bora sastavljene su u cupercima po dve zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo-zelena. Cvetovi su jednodomni. Iz ženskih cvetova oblikuju se mali cešeri, koji u pocetku imaju crvenkastu, a posle smedju boju i postaju drvenasti. ,


Stanište:
beli bor rasprostranjen je po celoj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nizinskirn podrucjima.
[/FONT]
[FONT=Arial,Helvetica]Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice cetinara, valja upotrebljavati, po mogucnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi sušenjem, tako da iglice (cetine) koje se cuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja lekovita svojstva[/FONT]
[FONT=Arial,Helvetica]Lekovito delovanje: mladi izdanci bora koriste se u lecenju zastarelih katara dišnih putova, promuklosti, kašlja, laganijeg bronhitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se, takodje u lecenju astme te u lecenju reumatskh bolesti i gihta (uloga). Kod grceva izazvanih žucnim kamencima koristi se tek istekla smola. Za lecenje odredjenih boles.ti, iako redje koriste se i cešeri..[/FONT]
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]SIRUP PROTIV KAŠLjA[/FONT]
Dvestotinepedeset grama mladih borovih sisarki (dugih tri do pet santimetara) dobro isprati i staviti da se kuvaju oko pola sata na laganoj vatri u litri vode, poklopljeno. Nakon tog perioda tecnost procediti i pomesati sa pedeset mililitara alkoholnog petnaestoprocentnog rastvora propolisa i jednim kilogramom meda. Nakon toga smesu drzati jos petnaestak minuta na potpuno laganoj vatri na temperature od cetrdesetpet stepeni (najbolje na kraju sporeta) uz mesanje da se masa pretvori u ujednacen sirup.
Prohladjeni sirup izliti u staklene posude i uzimati po kafenu kasiku tri puta dnevno pre jela.
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]ZA HRONIČNI BRONHITIS[/FONT]
Pedeset grama mladih borovih iglica dobro isprati pa spustiti u pola litre kljucale vode. Ostaviti da kljuca jos petnaestak minuta na laganoj vatri a zatim skinuti sa vatre i ostaviti poklopljeno da odstoji jos dvadesetcetiri casa. Nakon tog perioda tecnost procediti kroz gazu a dobijenu tecnost pomesati sa jednim kilogramom meda. Sve dobro izmesati dok se ne dobije homogena masa.
Upotrebljava se cetiri puta dnevno po jedna supena kasika posle jela.
[FONT=Arial, Helvetica, sans-serif]MELEM OD BOROVIH IGLICA[/FONT]
Borovi izdanci se uspesno koriste za bolje izbacivanje slajma, protiv svih plucnih tegoba, a narocito protiv prehlade i protiv bronhijalne astme.
Potrebno je sakupiti jedan kilogram, po mogucnosti sto mladjih borovih izdanaka, dobro ih isprati i poredjati na suvu salvetu da se ocede. Borove izdanke zbijeno redjati u vecu staklenu teglu, i svaki red zasipati secerom. Na kilogram izbojaka upotrebiti oko jedan kilogram secera. Napunjenu teglu treba zatvoriti celofanom i ostaviti da odstoji pet do sest nedelja. Izbojci ce za to vreme pustiti dosta soka koji nakon tog procediti i sipati u staklenu bocu. Ostatak izbojaka preliti sa dva decilitara prirodne komove rakije, dobro promuckati da se zaostali secerni sirup rastvori. Jos jednom rakiju ocediti od izbojaka i pomesati sa predhodno ocedjenim sokom. Ovakav melem moze dugo da stoji, a upotrebljava se po pola decilitara (rakijska casica) jednom dnevno, najbolje ujutro.
 
Natrag
Top