Bolesti bubrega

Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Bolesti bubrega




bolesti_bubrega_v.jpg


Najčešće bolesti bubrega
imaju osobinu koja ih čini jako opasnim, dolaze nenajavljeno. Dok početak nekih drugih bolesti prepoznajemo po simptomima, kod bubrežnih oboljenja se simptomi pojavljuju (najčešće kao bol) tek kada je bolest u poodmaklom stadijumu.

Bubrezi su parni organi i ukoliko jedan otkaže ili nedovoljno vrši svoju funkciju, drugi bubreg će pojačanom funkcijom nadoknaditi ove nedostatke. Problem nastaje kada oba bubrega izgube funkciju što je najteži oblik poremećaja. Iz ovoga može lako da se zaključi da je najbitnija prevencija, dakle redovni pregledi, naročito ako u porodičnoj anamnezi već postoji istorija bubrežnih oboljenja.

Najčešća oboljenja bubrega:


Ciste – Postojanje cisti na bubregu ne mora da znači nikakve neprijatnosti. Neki ljudi nikada i ne saznaju da imaju ciste na svom bubregu jer im one ne izazivaju nikakve negativne simptome, bubrezi normalno fukcionišu i osoba proživi ceo život nesvesna postojanja cisti. Nekada ciste mogu izazvati bol i „peckanje“ u delu leđa gde se nalaze bubrezi. Ciste mogu biti primarne, „nasleđene“ ili sekundarne ciste koje su posledice degenerativnog procesa na bubrezima i dolaze sa godinama. U svakom slučaju, na redovnim kontrolama ciste se uočavaju i Vaš lekar će Vam preporučiti da li je potrebna terapija iste i kakvog je porekla.

bolesti_bubrega_v1.jpg


Bubrežna insuficijencija
može biti akutna i hronična. Akutna bubrežna insuficijencija nastaje kada, prethodno zdravi bubrezi, naglo smanje svoje ekskretorne funkcije (tj. količinu tečnosti koju obrađuju). Hronična bubrežna insuficijencija (HBI) je stanje koje nastaje zbog progresivnog, ireverzibilnog oštećenja bubrega, odražava se poremećajem u radu niza organa, a sami bubrezi nisu u mogućnosti da održe zapreminu i sastav tečnosti u normali. Ovo oboljenje je veoma ozbiljno i do njega može dovesti niz drugih poremećaja u organizmu. Laboratorijska analiza krvi i urina (koja bi trebalo da se obavlja najmanje jednom godišnje) jasno pokazuje ukoliko je došlo do bubrežne insuficijencije, a Vaš lekar će daljim analizama utvrditi stadijum i vrstu oboljenja, kao i šta je zapravo uzrok nastanka insuficijencije.

Kamen u bubregu. Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju uzrok nastajanja kamena u bubregu, ali i sam sastav kamena može biti jako različit pa su i uzroci različiti. Najčešće sastav kamena čine fosfati, oksalati ili urati., a nekada i mešavina fosfata i oksilata. Kamen od fosfata je bele boje, raznih veličine i oblika. Kamen od oksilata je tamne boje, a može da naraste i do veličine kokošijeg jajeta. Kamen od urata je ciglaste boje i retko dostiže veličinu zrna kukuruza, a najčešće se javlja u vidu sitnog ili krupnijeg peska.

Problem sa kamenom u bubregu je što se prvi simptomi javljaju tek po formiranju kamena i to kao bol (koji se u narodu po intenzitetu poredi sa porođajnim bolovima).

bolesti_bubrega_v2.jpg


Bol najčešće nastaje
usled nagomilavanja mokraće u bubrežnoj karlici i pritiska na bubrežno tkivo. Naime kamen se pre toga zbog nečega pomerio, pokrenuo i zaglavio u mokraćovodu i time ga začepio. Ukoliko ovakav napad traje duže može doći do oštećenja bubrežne funkcije, infekcije usled zadržavanja mokraće i povišenja temperature. Po prestanku napada sledi obilno mokrenje a sa mokraćom često mogu da se izbace zrnca peska ili čak i sitniji kamičak Postojanje kamena i položaj bubrega se najčešće utvrđuje rendgendskim pregledom, kada će Vam lekar i predložiti dalji nastavak terapije u cilju razgradnje ili izbacivanja kamena.

U zavisnosti od vrste kamena postoje i određena ograničenja u ishrani pa tako kod fosfatnih treba izbegavati mleko i mlečne proizvode, kod oksalatnog kamena izbegava se spanać, boranija i paradajz, a kod uratnih ne jedu se jetra, bubrezi i mozak a i izbegava se kafa, čaj, alcohol i čokolada, dok se preporučuju mleko i mlečni proizvodi.

U svakom slučaju, ono što je najbitnije jesu redovni pregledi i strogo pridržavanje saveta Vašeg lekara
.


Izvor: Zdravlje
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Rano otkrivanje bolesti bubrega najbitnije

Rano otkrivanje bolesti bubrega najbitnije


Oko 500 miliona ljudi širom sveta, jedan na deset odraslih osoba, ima neki oblik oštećenja bubrega sa tendencijom rasta, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare povodom Svetskog dana bubrega.

v163169p0.jpg


Doktor Steva Plješa je kazao da u Srbiji ima oko 4.000 bolesnika koji su na dijalizi, a da 1.500 čeka na trnsplantaciju bubrega, istakavši da oni koji boluju od bubrežnih bolesti dobijaju najsavremeniju terapiju.

Prema Plješinim rečima, nefrologe muči preventiva, jer populacija ne shvata da treba da se kontroliše barem jednom godišnje, a pogotovo dijabetičari, osobe sa hipertenzijom, muškarci koji imaju problem sa prostatom i svi koji u porodici imaju bubrežne bolesnike.

"Povišen nivo glukoze u krvi vremenom oštećuje velike i male krvne sudove u telu usled čega dolazi do oštećenja srca, bubrega, oka, nerava, stopala", podvukao je Plješa.

On je dodao da oštećenje bubrega ima 30 do 50 odsto bolesnika sa dijabetesom tipa 1, i 20 do 30 odsto pacijenata sa dijabetesom tipa 2.

Plješa je ukazao da je prvi znak hronične bolesti bubrega kod pacijenata sa dijabetesom pojava povećane količine albumina u urinu (mikroalbuminurija), kada je neophodno da se pacijent javi lekaru.

Doktor Zoran Kovačević je istakao da se život bubrežnih bolesnika može produžiti transplantacijom za koju je potrebno zaveštanje organa.

On je rekao da Srbija ima kvalitetan kadar koji obavlja transplantaciju bubrega, ima prostor i lekove, ali da nedostaje organizovanost struke i građana, jer je Srbija po zaveštanju organa na poslednjem mestu u Evropi.

Povodom Svetskog dana bubrega, kod Ruskog cara u Knez Mihailovoj ulici postavljeni su štandovi na kojima svi zainteresovani do 14 sati mogu dobiti potrebne informacije i štampani materjal sa porukom da je rano otkrivanje bolesti bubrega uslov za uspešno lečenje.

Svetski dan bubrega obeležava se svake godine drugog četvrtka u martu, kada okuplja udruženja zdravstvenih radnika i pacijenata u više od 60 zemalja.


Izvor: Tanjug
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Davaoci bubrega ne umiru ranije

Davaoci bubrega ne umiru ranije


Zdrave osobe koje su donirale bubreg nisu izložene riziku da umru pre nego osobe koje nisu davaoci, objavili su američki stručnjaci sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Hopkins u Baltimoru.

v163293p0.jpg


Oni su došli do tog zaključka na uzorku od 80.347 Amerikanaca koji su poklonili bubreg, najčešće nekom rođaku, počev od 1. aprila 1994. Njihovo zdravlje je potom praćeno i do 12 godina.

Opšte stanje i životni vek tih davalaca je poređeno sa 9.000 učesnika američke zdravstvene studije, koji nisu donirali bubreg.

U periodu od 1994. do 2009. godine smrtnost donora pri samoj operaciji se nije promenila, uprkos razlikama u hirurškoj praksi i selekciji davalaca.

U prvih 90 dana posle davanja bubrega, smrtni rizik je neznatno povećan - u tom periodu je umrlo 25 od 80.347 davalaca bubrega, obuhvaćenih studijom ali je u ostatku praćenog perioda stopa smrtnosti među donorima bila ista, nekad čak i niža nego među osobama iz kontrolne grupe.

Muški donori imali su statistički višu stopu smrtnosti od ženskih tokom godinu dana nakon intervencije, a taj rizik je takođe bio nešto veći kod Afro i Hispanoamerikanaca.

U SAD danas oko 80.000 osoba čeka na bubreg, a od 17.000 operacija presađivanja ovog organa godišnje, 6.000 se obavi zahvaljujući živim donorima.


Izvor: Tanjug
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Čišćenje bubrega

Čišćenje bubrega

ciscenje-bubrega.jpg


Bubrezi su parni organ mokraćnog sustava. Bubrezi imaju duguljasti oblik poput graha i smješteni su u sredini leđa, iza potrbušnice. Oni su zaduženi za to, da iz našeg tijela eliminiraju otpad.

Svaki dan kroz naše bubrege prolazi oko 200 L krvi, da bi se pročistila od viška vode i toksina.
//--> Bubrezi također proizvode važne hormone: erythropoietin (koji stimulira proizvodnju crvenih krvnih stanica), renin (koji regulira krvni tlak) i calcitriol (aktivna forma vitamina D, koja pomaže zadržavanju kalcija u kostima i ravnoteži kemijskih procesa u organizmu).

Što je čišćenje bubrega?
U našem tijelu već postoji prirodan mehanizam čišćenja bubrega. Ako konzumirate dovoljno tekućine u obliku vode, čaja itd, bubrezi se čiste sami.
Često pod čišćenjem bubrega podrazumijevaju se neki alternativni proizvodi, koji pomažu detoksikaciji bubrega, poboljšavaju njihovu funkciju i sprečavaju stvaranje kamenca u bubrezima.

Dobrobiti čišćenja bubrega
Prema liječnicima alternativne medicine, osim što poboljšava njihov rad i sprečava stvaranje kamenca, čišćenje bubrega može također pomoći eliminirati toksine iz organizma, poboljšati imunitet, normalizirati krvni tlak i poboljšati funkciju mokraćnog mjehura.
Ako planirate čišćenje bubrega, preporučujemo da se savjetujete sa Vašim alternativnim liječnikom.
Postoji više vrsta čišćenja bubrega. Recepti uključuju ljekovito bilje, vitamine i određene vrste hrane:

1. Biljke za čišćenje bubrega
Smatra se, da sljedeće biljke poboljšavaju funkciju bubrega i pomažu njihovom čišćenju:

  • đumbir
  • maslačak
  • korijen bijelog sljeza
  • smreka
  • kopriva
  • peršin
  • klinčić
  • zlatnica (Solidago virgaurea)

2. Namirnice, koje pomažu u čišćenju bubrega


  • lubenica
  • sok limuna
  • sok brusnice
  • sjemenke buče

3. Vitamini za čišćenje bubrega
Neki alternativni liječnici preporučuju, da se kod čišćenja bubrega koriste sljedeći vitamini i minerali:

  • vitamin B2
  • vitamin B6
  • magnezij

Pobrinite se za Vaše bubrege!

Evo i nekih znanstveno dokazanih metoda da se pobrinite za Vaše bubrege i smanjite rizik od bolesti bubrega:



  • izbjegavajte cigarete i pretjerano konzumiranje alkohola i kofeina
  • održavajte krvni tlak i šećer na normalnoj razini
  • redovito provjeravajte kolesterol
  • pijte puno vode (bar 8 čaša dnevno)
  • održavajte zdravu tjelesnu težinu

cranberry.jpg


Bubrežni kamenci

Bubrežni kamenac je tvrda tvar, koja nastaje od kristala, koji se talože iz mokraće i nakupljaju na unutrašnjim površinama bubrega. Simptomi bubrežnih kamenaca su jaka bol u području bubrega ili donjem dijelu abdomena. Bubrežni kamenci mogu izazvati poteškoće u mokrenju, krv u urinu, mučninu, povraćanje i visoku temperaturu.

Prevencija bubrežnih kamenaca
Možete smanjiti rizik od nastanka bubrežnih kamenaca tako da pijete puno vode i smanjite unos soli. Ljudi, koji su već imali probleme sa bubrežnim kamencima, trebali bi izbjegavati hranu, koja sadrži puno oksalata, poput čokolade, okre, sezama itd.

Recepti za čišćenje bubrega

Čaj od sjemenki lubenice za bubrežne kamence
Edgar Cayce posebno preporučuje čaj od sjemenke lubenice ljudima, koje imaju bubrežne kamence. Također pomaže kod stimulacije funkcije bubrega:
Da bi pripremili čaj, potrebna Vam je jušna žlica sjemenki lubenice, koje ste prethodno samljeli ili isjeckali. Prelijte sjemenke sa pola litre kipuće vode i ostavite da se ohladi. Zatim procijedite i odmah popijte čaj. Ako je to moguće, uvijek pripremite svježi čaj.
Čaj pijte tri puta tjednom, a možete ga piti i više puta na dan.
-----

Čaj od sjemenki celera (Apium Graveolens)

Jušnu žlicu sjemenki celera, friško mljevenih ili isjeckanih, prelijte sa pola litre kipuće vode i ostavite da se ohladi. Procijedite i odmah popijte čaj. Ako je to moguće, uvijek pripremite svježi čaj.
Čaj pijte bar jedan put dnevno, tri puta tjednom. Nemojte koristiti ovaj čaj, ako ste trudni.
---

Čišćenje bubrega prema dr.Clark

Ovaj recept je dosta kompliciran. Pokušali smo da ga prevedemo što bolje možemo. Ako Vam u receptu nešto nije jasno, molimo Vas da detalje pogledate na izvornoj stranici dr.Clark: Kidney Cleanse by Hulda Regehr Clark

  • ½ šalice osušenog korijena Hydrangea - DRVENASTA HORTENZIJA (Hydrangea arborescens)
  • ½ šalice korijena CRVENE KONOPLJUŠE (Eupatorium purpureum)
  • ½ šalice korijena bijelog sljeza (Althea officinallis)
  • 4 svježnja svježeg peršina
  • tinktura kudjelje (zlatica,poganska trava) (ako ste alergični izostavite je iz recepta)
  • đumbir u prahu
  • uva ursi
  • koncentrat crne višnje, 250 ml
  • prstohvat vitamina B2 u prahu
  • vitamin B6, 250 mg
  • tablete magnezij oksida, 300 mg

Odmjerite ¼ šalice svakog korijena i ostavite ga da se natapa, zajedno u 10 šalica hladne vode iz slavine, koristeći nemetalnu posudu i nemetalni poklopac.
Nakon četiri sata ( ili preko noći) dodajte 250 ml koncentrata crne višnje i lagano kuhajte 20-ak minuta. Popijte ¼ čaše čim se dovoljno ohladi. Ostatak isipajte kroz cjediljku u sterilnu staklenu posudu. Ohladite staklenu posudu.
Prokuhajte svježi peršin, nakon ispiranja u 1 četvrtini vode tijekom tri minute. Popijte ¼ čaše kada se dovoljno ohladi. Ohladite jednu staklenku i jednu zamrznite. Ostatak peršina iskoristite za juhu i slično.

Doziranje
Svako jutro ulite zajedno ¾ šalice mješavine korijenja i ½ čaše peršinove vode, puneći veliku šalicu. Dodajte 20 kapljica tinkture kudjelje. Popijte ovu mješavinu u nekoliko doza tijekom dana. Držite na hladnom. Nemojte popiti sve od jednom jer ćete imati problema sa stomakom i osjećati ćete pritisak u mjehuru. Ako vam je stomak veoma osjetljiv, započnite sa pola ove doze.

Izvor: Alternativa



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Bolesti bubrega često bez simptoma

Bolesti bubrega često bez simptoma

I. STANOJEVIĆ | 22. decembar 2010. 11:23 | Večernje novosti

Najveći broj hroničnih bolesti bubrega protiče bez vidljivih simptoma



Broj bolesnika koji pate od hroničnih bolesti bubrega tokom poslednje decenije, beleži neprekidni porast. Kako je reč o bolestima koje najčešće zahtevaju dijalizu ili transplantaciju, od presudnog značaja je njihovo rano otkrivanje.
U grupi sa povećanim rizikom za nastanak hroničnih bolesti bubrega su, prema rečima profesorke dr Višnje Ležaić, direktorke Klinike za nefrologiju KC Srbije, dijabetičari, stariji od 60 godina, oni koji imaju povišen krvni pritisak i oboleli od takozvanih multisistemskih bolesti. Povećanom riziku izloženi su i ljudi koji piju lekove sa toksičnim dejstvom na bubrege i oni čiji su najbliži srodnici bolovali od bubrežnih bolesti.

- Ugroženiji su ljudi kod kojih postoji rizik za opstrukciju mokraćnih puteva, kao što je, recimo, uvećana prostata, ili oni koji su bili podvrgnuti hirurškim intervencijama u maloj karlici, ili trbuhu - ističe dr Ležaić. - Osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti - kakve su srčana insuficijencija, ili ishemijska bolest srca - takođe su u riziku za obolevanje od bubrežnih oboljenja. Postoji, međutim, opšta saglasnost da bolesnici sa dijabetesom i hipertenzijom, predstavljaju populacije sa visokim rizikom za hroničnu bolest bubrega iz kojih se regrutuje najveći broj ovih bolesnika. Većina od njih se najčešće, ili čak isključivo, leči u ambulantama opšte medicine.

Hronična bolest bubrega, definiše se kao oštećenje strukture bubrega, ili poremećaj u njegovom radu, koje traje najmanje tri meseca - objašnjava naša sagovornica.
- Oštećenje bubrega se ispoljava patohistološkim promenama, ili prisustvom pokazatelja oštećenja bubrega. To mogu da budu nenormalnosti u sastavu krvi i mokraće, ili u izgledu bubrega i mokraćnih puteva.
Najveći broj hroničnih bolesti bubrega protiče asimptomatski, pa ako se za njima ne traga, bolesnici se javaljaju lekarima u odmaklom stadijumu bolesti, sa uznapredovalom insuficijencijom bubrega. Tada su, ističe dr Ležaić, mogućnosti da se utiče na tok bolesti značajno smanjene, ili u potpunosti izgubljene.
Ljudi sa povećanim rizikom za hroničnu bolest bubrega, treba svake godine da provere stanje svojih bubrega, naglašava naša sagovornica.
Otkrivanje bolesti bubrega treba da bude jednostavno, jeftino, sa testovima koji su raspoloživi. Ove zahteve ispunjavaju: merenje krvnog pritiska, pregled mokraće test trakama (proteini, glukoza, krv, leukociti i kad god je moguće takozvana mikroalbuminurija): merenje koncentracije kreatinina u serumu i izračunavanje rada bubrega formulama. Ako se test trakama otkrije patološki nalaz u mokraći, potrebno je da se proveri određenim biohemijskim metodama. Pregled ultrazvukom preporučuje se za odabrane grupe. U njih spadaju bolesnici sa simptomima opstrukcije, ili infekcije mokraćnih puteva, kamenom, osobe sa pozitivnom porodičnom bolesti bubrega, kao što je, na primer, policistična bolest bubrega.
Mere prevencije imaju za cilj da se otkriju osobe sa povećanim rizikom za hroničnu bolest bubrega. One obuhvataju i i kontrolu i dosledno lečenje hipertenzije, kao i striktno regulisanje i kontrolu nivoa šećera u krvi. Neophodno je da se leče poremećaji lipida, ograniči so u ishrani, a savetuju se prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost, održavanje normalne telesne težine i redovne godišnje kontrole funkcije bubrega i pregled mokraće.

SAVET
KAD se bolest bubrega otkrije, pored redovnih kontrola kod nefrologa, preporučuju se promene u načinu života bolesnika: prestanak pušenja, smanjenje telesne težine gojaznih i održavanje indeksa telesne mase (BMI) između 18,5 kg/m2 i 24,9 kg/m2, a obima struka ispod 102 centimetra za muškarce, odnosno, 88 cm za žene. Savetuje se kontrolisan dnevni unos belančevina od 0,8 do 1,0 gram po kilogramu telesne težine. Oboleli ne smeju da piju više od dva standardna alkoholna pića dnevno, a preporučuje se fizička aktivnost od 30 do 60 minuta umerene aktivnosti (šetnja, vožnja biciklom, plivanje) četiri do sedam puta nedeljno.



 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Važnost čudesnog organa

SVETSKI DAN BUBREGA

Važnost čudesnog organa


news_3576.jpg

Svrha Svetskog dana bubrega jeste podizanje svesti o važnosti bubrega, tog čudesnog organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života, te širenje spoznaje o tome da su bubrežne bolesti česte, opasne, ali se mogu lečiti.


Glavna funkcija bubrega (svaki je otprilike veličine šake i smešteni su duboko u abdomenu) jeste uklanjanje otpadnih materija metabolizma i suvišne tečnosti iz organizma. Svakog dana bubrezi filtriraju oko 200 litara krvi!

Osim ove zadivljujuće svakodnevne funkcije, bubrezi imaju značajnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca, održavanju čvrstoće kostiju i razgradnji nekih belančevina.

Kada bubrezi postupno izgube svoju funkciju, govorimo o hroničnom smanjenju rada bubrega. Reč je o "podmukloj" bolesti čiji je tok često neprimetan, jer bolesnik "ništa ne oseća".

Kod ljudi sa hroničnom bubrežnom bolešću povećan je rizik od povišenog krvnog pritiska, šećerne bolesti, srčanog i moždanog udara. Bubrežna bolest može se postupno pogoršavati do tačke kada je bubrežnu funkciju potrebno nadomestiti (ovaj stadijum bubrežne bolesti naziva se završni stadijum bubrežnog zatajenja).

Bubrežna funkcija se nadomešta presađivanjem novog bubrega ili se bolesnike održava na životu "dijalizom".

Reč je o postupku pomoću kojeg se uz upotrebu aparata za dijalizu (hemodijaliza) pročišćava krv bolesnika od otpadnih produkata metabolizma, odnosno o sličnom postupku u kojem kao membrana dijalizatora služi "potrbušnica" bolesnika (peritonejska dijaliza).

Kod bolesnika sa hroničnim otkazivanjem rada bubrega rizik od prerane smrti, prvenstveno od srčano-arterijiskih bolesti je u proseku 100 puta veći od rizika razvoja završnog stadijuma bubrežne bolesti (uremije). Iz ovoga proizlazi da rano otkrivanje i lečenje bolesnika sa hroničnim zatajivanjem bubrega, ne samo usporava napredovanje prema završnom stadijumu bubrežnog zatajivanja (uremiji), nego i značajno smanjuje incidenciju srčano-žilnih bolesti koje su danas najčešći uzrok prerane smrti širom sveta.
Svetski dan bubrega tradicionalno se obeležava drugog četvrtka u martu.


Izvor: (SRNA)



 
TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Bubrezi propadaju bez simptoma

Profesor dr Rajko Hrvačević, internista nefrolog, o hroničnoj nefrološkoj slabosti kao posledici mnogih bolesti:

Na početku bolesti nema jasnih simptoma, pa se hronično oštećenje uglavnom otkriva u poodmaklom stadijumu

4-prof.-dr-Rajko-Hrvacevic-_310x186.jpg


BROJ hroničnih bubrežnih bolesnika u našoj zemlji je u rapidnom porastu. Tome najviše doprinosi porast obolevanja od dijabetesa i hipertenzije, a ti pacijenti, po pravilu, imaju i nefropatiju, odnosno oštećenje bubrega. Nefropatija dalje vodi u hroničnu bubrežnu slabost, a ova u kardiovaskularne bolesti, pa i smrt.
Gotovo da nema bubrežne bolesti koja u krajnjem stadijumu nema bubrežnu slabost. To dodatno pogoršava stanje, jer napada oba bubrega. Nebakterijska zapaljenja bubrega, neke urođene bolesti, u najvećem broju slučajeva neminovno dovode do hroničnog oštećenja bubrega.

- Problem je što se ovo oboljenje, zbog nedostatka simptoma, uglavnom otkriva tek u poodmaklom stadijumu, kada jedino preostaju dijaliza ili transplantacija bubrega - kaže u intervjuu „Novostima“ profesor dr Rajko Hrvačević, internista nefrolog iz poliklinike „Intertim“, koji je gotovo dve decenije bio načelnik dijalize i transplantacije u Vojnomedicinskoj akademiji.


* Zbog čega bolesti bubrega najčešće protiču bez ikakvih tegoba?

- U početnim stadijumima tipična simptomatologija jednostavno ne postoji. Prisutni su samo simptomi osnovnih oboljenja koja su i dovela do hronične bolesti bubrega. Jedini način da se bolest otkrije u začetku jeste da se urade pregledi krvi, mokraće i ultrasonografski pregled bubrega. Vrednosti uree i kreatinina su pokazatelji funkcije bubrega koji mogu da otkriju oboljenje. Međutim, neće se bubrežna slabost javiti odmah na početku dijabetesa. To je možda i razlog što se ovi hronični bolesnici ne javljaju na vreme, već kad je i bolest bubrega uznapredovala.


HRONIČNO OŠTEĆENJE

* Šta karakteriše balkansku endemsku nefropatiju i zašto je tipična samo za naše krajeve? - To je jedna vrsta hroničnog oštećenja bubrega kojoj se uzrok još ne zna, ali se uvek završava hroničnom insuficijencijom, odnosno potrebom za dijalizom ili transplantacijom. Javlja se u mestima koja se nalaze u slivovima reka. Pretpostavlja se da se neki toksin u toj regiji prenosio putem hrane i vode, i izazivao ovu vrstu nefropatije.

* Koji hronični bolesnici su u većem riziku od nastanka bubrežne slabosti?

- I sistemske bolesti, kao što su lupus ili sistemski vaskulitisi, razna druga metabolička oboljenja bubrega, poremećaj metabolizma kalcijuma i fosfora sa posledicom kamenaca u bubregu, kao i bolesti prostate mogu da dovedu do oštećenja bubrega.


* Koliko prođe vremena dok se kod hroničnih bolesnika ne pojavi oštećenje bubrega?

- Od pojave šećerne bolesti, recimo, do pojave oštećenja bubrega obično prođe od deset do čak dvadeset godina. Prvi znak da se nešto dešava sa bubrezima jeste pojava mikroalbuminurija, odnosno povećano lučenje albumina u mokraći. Ako se bolest otkrije u toj fazi, još se može sprečiti razvoj strukturnog oštećenja bubrega.

* Koliko dugo može da traje bolest bez jasnih simptoma?

- To zavisi od osnovne bolesti, nekad traje nekoliko meseci, a ponekad nekoliko godina pa čak i decenija dok ne dođe u takozvanu manifestnu fazu, kada su povišeni i kreatinin i urea.

* Koje simptome, onda, pokazuje?

- Učestalo mokrenje, a posebno noćno mokrenje. Urin menja i boju, postaje beo, a penušanje mokraće može da pokaže pojačano prisustvo belančevina. Prisutni su i sistemski simptomi, kao što su povišen krvni pritisak, malokrvnost, a to su već znaci odmakle hronične insuficijencije.


* Može li bolest da pogodi i potpuno zdrave osobe?

- Apsolutno. Mi, usred Beograda, gde je zdravstvena pomoć najpristupačnija, još primamo pacijente takoreći sa ulice direktno na dijalizu. Kod njih se najčešće tek tada otkriju zapaljenja oba bubrega. Da su došli na vreme, tu bolest bismo mogli da izlečimo.

PRITAJENI TUMORI

* Koliko su česti tumori bubrega i da li oni pokazuju simptome? - Nažalost, tumori bubrega, naročito u početnoj fazi ne pokazuju nikakve simptome i otkrivaju se slučajno. Kad se, u toku bolesti javi krv u mokraći, onda je već kasno, tumor je već uznapredovao. Ali, ako se bolest utvrdi u ranoj fazi, postoje realne šanse da se bolest izleči hirurški, bez hemioterapije i zračenja.

* Da li određene životne navike mogu da dovedu do hronične bubrežne slabosti?

- Hronična bubrežna insuficijencija je uvek posledica drugih bolesti. Određene životne navike mogu da dovedu do nastanka primarne bolesti, dijabetesa ili hipertenzije koji su faktori rizika za slabost bubrega. Zbog toga svi koji imaju neku od ovih hroničnih bolesti moraju periodično da rade laboratorijske analize i da proveravaju stanje bubrega. Jer, nije isto ako neko dođe na dijalizu posle godinu dana od početka bolesti, i nakon deset ili dvadeset godina.


* U kojoj meri hronični bubrežni bolesnici moraju da promene stil života?

- Dijabetičari moraju da kontrolišu bolest, da imaju dobru glikoregulaciju, hipertenzičari da dobro kontrolišu pritisak. Za sve hronične bolesnike sa bubrežnom insuficijencijom važe opšte mere koje se odnose na ishranu. Bubrezima najviše smetaju belančevine životinjskog porekla, pre svega crvenog mesa, jer se pokazalo da ona dovode do takozvane hiperfiltracije u glomerulima, malim filterima kojih ima po milion u svakom bubregu. Pacijenti treba da se hrane više belim mesom, a da ishrana bude bazirana na voću i povrću. Trebalo bi smanjiti unos soli i hranu sa konzervansima.

* Da li su i neki lekovi zabranjeni?

- Za bubrežne bolesnike je važno da izbegavaju uzimanje nefrotoksičnih lekova, jer neretko se pacijenti leče sami. Najopasniji su tzv. nesteroidni antireumatici, diklofeni, brufeni, koji imaju toksično dejstvo na bubrege, i dovode do rapidnog pogoršanja.


* Da li ti lekovi mogu da oštete bubrege i kod zdravih osoba?

- Naravno. Upotreba ovih lekova za samo nekoliko dana može da dovede do intersticijskog nefritisa. Na sreću, ova bolest se ne javlja toliko često, i na vreme može da se izleči.

4-prof.--mala.jpg


* Šta još može kod zdravih osoba da naruši funkciju bubrega?


- Najčešće su to već pomenuti lekovi, ali i razne hemikalije, poput onih za bildovanje mišića. Sve te supstance „idu“ preko bubrega, koji, kao i jetra, metabolišu sve ono što unosimo u organizam. Streptokokna angina, kao naizgled bezopasna bolest, ako nije lečena adekvatno, može da dovede do ozbiljnog zapaljenja bubrega. Jer, antitela koja napadaju streptokok kad je u organizmu, istovremeno napadaju i bubrege. Da bi došlo do toga, mora da postoji genetska predispozicija za takvu vrstu reakcije imunostistema, to znači da neće svako ko ima anginu da dobije upalu bubrega.

* Da li i gojaznost, nevezano za dijabetes, može da bude uzrok hroničnog oštećenja bubrega?

- Može. U osnovi takvog oštećenja bubrega je tzv. fokalna glomerulska skleroza. Razlog je opet hiperfiltracija glomerula, odnosno malih filterčića u bubrezima, a sve to dovodi do hronične bubrežne insuficijencije.

V. Novosti
 
Poslednja izmena od urednika:
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.547
Ova tiha i podmukla bolest ubija: Pazite se, dok ne bude kasno
Za razliku od oboljenja koja daju jasne simptome - kao što su bol, otok, malaksalost, crvenilo... - postoje i oni zdravstveni problemi koji tinjaju u organizmu, a primetimo da nešto nije u redu tek kad bude kasno.

telegraf.rs;b92
68710981856dc09e13f034154720445_w640.jpg

Thinkstock
Hronična bolest bubrega poznata je kao “tihi ubica”, jer se bolest razvija mesecima i godinama bez prethodnih najava i upozorenja. Dešava se kad prvo postepeno, a potom i potpuno oslabi sposobnost bubrega da odstrani otpadne materije.

Upravo zbog izostanaka vidljivih simptoma, problemi sa bubrezima kod osoba u kasnijim životnim godinama teži su i češći. Bubrezi su izuzetno važni organi jer čiste organizam, regulišu krvni pritisak, održavaju čvrstinu kostiju i stimulišu stvaranje crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik u telu.

Naši bubrezi čiste svu krv otprilike 40 puta dnevno. To je ukupno 200 litara krvi. Bubrezi iz krvi odstranjuju otpadne materije koje se izlučuju mokraćom.

Ponekad, može doći do delimičnog ili totalnog otkazivanja rada bubrega i potrebe za nadoknađinavanjem bubrežne funkcije dijalizom ili presađivanjem. Naravno, na to ima uticaj i opšte stanje organizma te neke druge bolesti koje se pojavljuju s godinama, prenosi 24sata.hr.

Ali stručnjaci ističu da se oštećenje bubrega može otkriti rano i jednostavno laboratorijskom analizom mokraće, krvi i merenjem krvnog pritiska.

PRVI SIMPTOMI

Stručnjaci kažu da prema određenim simptomima i sami možete u ranoj fazi otkriti da vam bubrezi nisu potpuno zdravi, što je ključno za uspešno lečenje. Ako imate problema sa pamćenjem i koncentracijom, to je jedan od mogućih pokazatelja da vam bubrezi stradaju.

Među ranim simptomima koje sami možete prepoznati su i suva ili osetljiva koža, povišen krvni pritisak, gubitak daha, bol u nogama, otečenost, hladni trnci, gubitak apetita, gubitak ukusa, averzija prema mesu i loš zadah, problemi s mokrenjem, slabost , umor, mučnina i povraćanje.

Svakako obavezno konsultujte lekara ako sumnjate ili već osećate probleme s bubrezima te se strogo držite propisanih terapija.

AKO MOKRAĆA PROMENI BOJU ILI SE JAVI KRV, ODMAH SE JAVITE LEKARU

Kad su bubrezi bolesni, može se pojaviti pojačano ili smanjeno mokrenje, kao i potpuni izostanak mokrenja. Mokraća ne sme biti ni previše bistra, odnosno gotovo prozirna, ali ni tamnožuta ili smeđa. Kod problema s bubrezima u mokraći se može pojaviti i krv, koja čak i ne mora biti vidljiva odmah, nasumičnim pogledom. Stoga dobro pogledajte i proverite.

OVO POMAŽE

Srećom, postoje stvari koje možete učiniti za bolji rad bubrega. Budite fizički aktivni, izbacite cigarete, šećer i so. U ishranu unesite beli luk, kelj, brokoli, karfiol, brusnice, peršun, ribu (posebno sardine i losos) i brusnice.

Obratite posebnu pažnju i na unos tečnosti u organizam. Naime, 1,5-2 litra vode na dan znatno olakšava funkciju bubrega čišćenja štetnih produkata iz krvi. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i više.

ČAŠA PIVA NA DAN JE SUPER ZA BUBREGE

Jedinjenja u hmelju usporavaju oslobađanje kalcijuma u kostima, a to doprinosi smanjenoj opasnosti od pojave bubrežnih kamenaca kod muškaraca, pokazale su studije. Međutim,k alkohol u većim količinama svakako će naštetiti ne samo vašim bubrezima, nego celokupnom zdravlju.

ĐUMBIR I PERŠUN

Hlorofil u peršunu pomaže izbaciti višak toksina iz organizma. Šaku očišćenog i iseckanog peršuna stavite u litru vode te prokuvajte. Procedite, ohladite i držite u frižideru. Svaki dan popijte čašu. Đumbir je odavno poznat jer podstiče izlučivanje ekućine iz organizma.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Detox bubrega proljetnim sokovima

SYAR0wS.jpg


Bubrezi su parni organ koji bez prekida čisti krv od toksina.

Toksini su tvari koje organizam ne može preraditi i bitno ih je izbaciti iz tijela jer mogu uzrokovati razne poremećaje i bolesti.

Bubrezi dnevno pročiste oko 200 L krvi.

Čišćenjem bubrega poboljšat ćete njihovu funkciju i spriječiti stvaranje kamenca, ali i ojačati imunitet, normalizirati krvni tlak i poboljšati funkciju mokraćnog mjehura.

Bubrezi vrše sljedeće važne funkcije:

  • uklanjaju otpadne tvari iz metabolizma
  • reguliraju krvni tlak
  • pomažu u stvaranju eritrocita
  • aktiviraju vitamin D
  • sintetiziraju prostaglandine
  • reguliraju kiselost krvi
  • održavaju ravnotežu tjelesnih tekućina
  • reguliraju balans elektrolita
Treba li mi čišćenje bubrega?

Sljedeći simptomi su najčešći pokazatelji da je vašim bubrezima potrebno čišćenje:

  • osjećate umor, odnosno umarate se brže nego inače
  • osjećate bol u području bubrega nakon određenih namirnica (pogotovo prerađenih)
  • dolazi do problema s kožom poput ekcema, akni ili osipa
  • javlja se hormonalna neravnoteža i osjećate se potišteno
  • u prošlosti ste imali bubrežne kamence
  • dobivate na težini i imate osjećaj nadutosti
  • imate učestalo ili neredovito mokrenje
  • imate upale mokraćnog sustava

Detoksikacija bubrega je jednostavan proces koji često ne zahtijeva posebno komplicirane metode ili preparate.

Postoji puno načina kako pročistiti bubrege.

Svima je zajedničko to da ih treba ispirati povećanim unosom tekućine - vode ili prirodnih sokova. Pri tome izbjegavajući kavu, čokoladu i prekomjernu količinu proteina.

Čišćenje sokovima je vrlo djelotvorno. Sokovi kombiniraju prirodnu snagu voća i povrća te sadrže brojne antioksidanse i nutrijente potrebne za uklanjanje toksina.

Donosimo vam recepte koji stimuliraju detoksikaciju bubrega i uklanjaju toksine iz tijela.


1. Sok od kelja

Kelj podjednako štiti i čisti bubrege i jetru. Bogat je flavonoidima i organosulfatima koji pojačavaju antioksidantnu funkciju jetre.
Listovi kelja bogati su nutrijentima koji sprječavaju stvaranje bubrežnog kamenca.

  • 1 šaka kelja
  • ½ šalice svježeg peršina
  • komad svježeg korijena đumbira, otprilike 2,5 cm
  • ½ limuna bez sjemenki
  • ½ zelene jabuke bez sjemenki

Operite sastojke i stavite u sokovnik. Odmah popijte sok.


2. Sok od mrkve, krastavca i cikle

Cikla je izvrsna kod uklanjanja toksina, dok istovremeno pomože tijelu regenerirati crvene krvne stanice.
Mrkva i krastavci djeluju tako da pomažu u izlučivanju mokraćne kiseline, što sprječava pojavu bubrežnih kamenaca.

  • 3 mrkve srednje veličine
  • 1 krastavac srednje veličine
  • ½ cikle

Operite sastojke i stavite u sokovnik te ovaj napitak konzumirajte svakog dana.


3. Sok od maslačka

Maslačak je dobro poznat pročišćavač krvi i često se koristi u raznim programima detoksikacije.

  • 3 lista maslačka
  • ½ zelene jabuke, bez sjemenki
  • 2 stabljike celera
  • 1 limun, bez sjemenki
  • 1 veća stabljika brokule

Iscijedite sastojke u sokovniku i konzumirajte svježe.


4. Sok od rotkvica

Rotkvice su odlični pročišćavači ne samo bubrega, već i jetre i žučnog mjehura.
Štite tijelo od infekcija i imaju protuupalna i protugljivična svojstva.
Kada se konzumiraju u obliku soka tijelo apsorbira više nutrijenata nego kada ih jedete cijele.

  • 1 šalica rotkvica
  • 1 šalica ljubičastog kupusa
  • 1 rebro stabljike celera

Sastojke operite i stavite u sokovnik. Konzumirajte odmah svježi sok.

(Alternativa za Vas)
 
Natrag
Top