- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Bivša predsjednica neće da vrati pečate
Izvor:
Nezavisne.com
Izvor:
Nezavisne.com
BANJALUKA - Minka Smajević, bivša predsjednica Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica BiH, uporno izbjegava da vrati pečate Komisije, čime oštro krši zaključak koji je donio Savjet ministara BiH na sjednici održanoj 24. avgusta prošle godine.Pored nje, svoju utvrđenu obavezu prema ovoj instituciji krši i administrativni radnik Salem Kablar, koji odbija da preda ključeve prostorija Komisije u sarajevskoj Ulici Hamdije Kreševljakovića, te dokumentaciju i materijalno-tehnička sredstva Odjelu za pomoć ove komisije.
Sve ovo ima za posljedicu povećanje finansijskih obaveza prema zakupodavcu prostorija "Žitozajednici" Sarajevo, koje su do sada, sa režijskim troškovima, narasle na oko 50.000 KM.
"Samo automobil koji je koristila predsjedavajuća Komisije, poreske obaveznike BiH je koštalo oko 5.000 KM za parking, a o ostalom da ne govorimo", ispričao je naš izvor i dodao da mjesečna zakupnina košta 1.125 KM plus režijski troškovi.
Istovremeno, otvara se i mogućnost zloupotrebe dokumenata, čime se jednom broju građana, prije svega srpske nacionalnost, onemogućava da ostvare svoja prava na imovinu.
"Nezavisne" saznaju da bi razlog za otpor od strane pomenutih mogle biti zloupotrebe u radu Komisije, te da ova dugogodišnja opstrukcija ima duboku političku pozadinu. Naime, saznajemo da u jednom od stanova bivšeg oficira JNA, čiji je predmet upravo obrađivala Komisija, trenutno živi i Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, a da podršku Smajevićevoj pruža jedan od savjetnika Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s kojim je ona u vrlo dobrim odnosima.
Izvor "Nezavisinih" blizak Komisiji ispričao nam je i da je prilikom preuzimanja zahtjeva za razmatranje odluka međunarodne komisije CRPC do 31. decembra 2003. godine, što je i bio cilj osnivanja Komisije, od Arhiva BiH izuzeto 745 predmeta, da bi se njihov broj do 31. decembra 2007. godine, na razne načine, prije svega falsifikatima, povećao na 1.037. "Akti su neovlašteno preuzimani od Arhiva BiH i stavljani u pravni postupak bez znanja većine članova Komisije i Odjela za pomoć radu Komisije", ispričao je taj izvor i dodao da su se predmeti u najvećem broju slučajeva odnosili na vojne stanove oficira JNA, koji su otkupili stanove i imaju svu dokumentaciju.
Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je bilo jedno od nadležnih ministarstava za rad Komisije, rekao je da je istu 2004. godine formiralo Predsjedništvo BiH, a na prijedlog Savjeta ministara BiH, Vlade RS i Vlade FBiH.
"Sporazumom koji su potpisali Savjet ministara i entitetske vlade, utvrđeno je da Komisija u roku od jedne godine razmotri 745 zahtjeva za preispitivanje odluka CRPS komisije, koji su upućeni do 31. decembra 2003. godine", rekao je Kovač i dodao da Komisiji nije bilo dovoljno pet godina da završi posao koji je trabalo da bude gotov za godinu dana.
Međutim, evidentno je da je motiv toliko dugog rada Komisije najvjerovatnije u pozamašnim mjesečnim novčanim naknadama koje su za predsjedavajuću iznosile 850 KM, a za članove 700 KM, čime je Komisija potrošila 1,6 miliona KM, a da nije dovela posao do kraja.
Kovač je rekao i da je obaveza Odjela da po preuzimanju predmeta sačini informaciju i da o eventualnim zloupotrebama upozna ministra bezbjednosti te da je u više navrata ukazivao na opstrukcije i nezakonitosti u radu Komisije, ali da to nije uvažavano.
Ishod će najvjerovatnije biti vraćanje svih predmeta na ponovni postupak, u skladu sa propisima u BiH, ali naš izvor ističe i bojazan da politički establišment FBiH nikad neće dozvoliti rad nove komisije, koja bi imala tri člana. Takođe, naš izvor je rekao i da se u srijedu očekuje da pripadnici SIPA uđu u prostorije koje je koristila Komisija i izuzmu dokumente.
U petak nismo uspjeli stupiti u kontakt sa Smajevićevom, koja danas kao službenik radi u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, a u njenoj kancelariji su kazali da je na službenom putu i da se javimo u ponedjeljak.
Cikotić u čudu
Na naše pitanje o tome da li trenutno živi u stanu bivšeg oficira JNA, o čijem predmetu je, kako saznajemo, raspravljala Komisija, Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, u petak je kazao da ne zna zašto bi Komisija razmatrala taj predmet.
"Stan sam dobio od Vlade FBiH i za mene, jednostavno, ni na koji način nije bitno da li je taj stan nekog oficira bivše JNA", rekao je Cikotić.
Otkaz ugovora
Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakao je da je to ministarstvo u septembru prošle godine, po zaključku Savjeta ministara BiH, "Žitozajednici" uputilo pismeni otkaz ugovora o zakupu prostorija koje je koristila Komisija, ali da su oni naveli da će ga prihvatiti tek kad se iz tih prostorija iznesu kompletna dokumentacija i materijalno-tehnička sredstva i da će biti pokrenut sudski spor za naplatu potraživanja.
"Potrebno je izmiriti obaveze prema zakupodavcu i da se tu nađe rješenje, jer se taj prostor još uvijek i nije oslobođen", smatra Kovač.
Sve ovo ima za posljedicu povećanje finansijskih obaveza prema zakupodavcu prostorija "Žitozajednici" Sarajevo, koje su do sada, sa režijskim troškovima, narasle na oko 50.000 KM.
"Samo automobil koji je koristila predsjedavajuća Komisije, poreske obaveznike BiH je koštalo oko 5.000 KM za parking, a o ostalom da ne govorimo", ispričao je naš izvor i dodao da mjesečna zakupnina košta 1.125 KM plus režijski troškovi.
Istovremeno, otvara se i mogućnost zloupotrebe dokumenata, čime se jednom broju građana, prije svega srpske nacionalnost, onemogućava da ostvare svoja prava na imovinu.
"Nezavisne" saznaju da bi razlog za otpor od strane pomenutih mogle biti zloupotrebe u radu Komisije, te da ova dugogodišnja opstrukcija ima duboku političku pozadinu. Naime, saznajemo da u jednom od stanova bivšeg oficira JNA, čiji je predmet upravo obrađivala Komisija, trenutno živi i Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, a da podršku Smajevićevoj pruža jedan od savjetnika Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, s kojim je ona u vrlo dobrim odnosima.
Izvor "Nezavisinih" blizak Komisiji ispričao nam je i da je prilikom preuzimanja zahtjeva za razmatranje odluka međunarodne komisije CRPC do 31. decembra 2003. godine, što je i bio cilj osnivanja Komisije, od Arhiva BiH izuzeto 745 predmeta, da bi se njihov broj do 31. decembra 2007. godine, na razne načine, prije svega falsifikatima, povećao na 1.037. "Akti su neovlašteno preuzimani od Arhiva BiH i stavljani u pravni postupak bez znanja većine članova Komisije i Odjela za pomoć radu Komisije", ispričao je taj izvor i dodao da su se predmeti u najvećem broju slučajeva odnosili na vojne stanove oficira JNA, koji su otkupili stanove i imaju svu dokumentaciju.
Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je bilo jedno od nadležnih ministarstava za rad Komisije, rekao je da je istu 2004. godine formiralo Predsjedništvo BiH, a na prijedlog Savjeta ministara BiH, Vlade RS i Vlade FBiH.
"Sporazumom koji su potpisali Savjet ministara i entitetske vlade, utvrđeno je da Komisija u roku od jedne godine razmotri 745 zahtjeva za preispitivanje odluka CRPS komisije, koji su upućeni do 31. decembra 2003. godine", rekao je Kovač i dodao da Komisiji nije bilo dovoljno pet godina da završi posao koji je trabalo da bude gotov za godinu dana.
Međutim, evidentno je da je motiv toliko dugog rada Komisije najvjerovatnije u pozamašnim mjesečnim novčanim naknadama koje su za predsjedavajuću iznosile 850 KM, a za članove 700 KM, čime je Komisija potrošila 1,6 miliona KM, a da nije dovela posao do kraja.
Kovač je rekao i da je obaveza Odjela da po preuzimanju predmeta sačini informaciju i da o eventualnim zloupotrebama upozna ministra bezbjednosti te da je u više navrata ukazivao na opstrukcije i nezakonitosti u radu Komisije, ali da to nije uvažavano.
Ishod će najvjerovatnije biti vraćanje svih predmeta na ponovni postupak, u skladu sa propisima u BiH, ali naš izvor ističe i bojazan da politički establišment FBiH nikad neće dozvoliti rad nove komisije, koja bi imala tri člana. Takođe, naš izvor je rekao i da se u srijedu očekuje da pripadnici SIPA uđu u prostorije koje je koristila Komisija i izuzmu dokumente.
U petak nismo uspjeli stupiti u kontakt sa Smajevićevom, koja danas kao službenik radi u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, a u njenoj kancelariji su kazali da je na službenom putu i da se javimo u ponedjeljak.
Cikotić u čudu
Na naše pitanje o tome da li trenutno živi u stanu bivšeg oficira JNA, o čijem predmetu je, kako saznajemo, raspravljala Komisija, Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH, u petak je kazao da ne zna zašto bi Komisija razmatrala taj predmet.
"Stan sam dobio od Vlade FBiH i za mene, jednostavno, ni na koji način nije bitno da li je taj stan nekog oficira bivše JNA", rekao je Cikotić.
Otkaz ugovora
Dragomir Kovač, sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, istakao je da je to ministarstvo u septembru prošle godine, po zaključku Savjeta ministara BiH, "Žitozajednici" uputilo pismeni otkaz ugovora o zakupu prostorija koje je koristila Komisija, ali da su oni naveli da će ga prihvatiti tek kad se iz tih prostorija iznesu kompletna dokumentacija i materijalno-tehnička sredstva i da će biti pokrenut sudski spor za naplatu potraživanja.
"Potrebno je izmiriti obaveze prema zakupodavcu i da se tu nađe rješenje, jer se taj prostor još uvijek i nije oslobođen", smatra Kovač.