Član
- Učlanjen(a)
- 08.11.2009
- Poruka
- 167
8.1.2011
Bitka na Neretvi, jedan od najgledanijih filmova europske kinematografije, koji je u svijetu pogledalo 550 milijuna gledatelja, prikazan je ove subote u udarnom terminu prvog programa HRT-a u 20.10 sati.

Glumci:
Orson Welles, Yul Brynner, Hardy Krüger, Franco Nero, Curd Jürgens, Sergej Bondarčuk i Oleg Vidov.
Nisu izostale ni listom sve domaće zvijezde ondašnje kinematografije (Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović, Milena Dravić, Boris Dvornik) a, jedan od plakata je izradio i Pablo Picasso, dok je glazbenu kulisu za američku distribuciju komponirao neizostavni Hitchcockov skladatelj Bernard Herrmann.
Nisu rijetka mišljenja da je film možda bio i prevelik za svoje dobro; da je prevelik broj likova donekle raspršio dramatski fokus priče i pregled zbivanja, ali malo tko može Bulajićevu filmuopovrgnuti status kulturološke činjenice i utjecaj koji je imao na ratni film epohe.
Prošle godine ovaj film je dobio još jedno važno priznanje. Komisija 32. međunarodnoga filmskog festivala u Moskvi uvrstila je Bulajićev film među deset najznačajnijih ikad snimljenih naslova o Drugom svjetskom ratu pa se na programu našao u društvu remek-djela kao što su “Most na rijeci Kwai”Davida Leana i “Carstvo sunca”Stevena Spielberga, koji su bili prikazani na velikoj retrospektivi u sklopu festivala.
Tom prilikom izbornik moskovskog festivala Vladimir Dmitriev rekao je kako su, birajući retrospektivu od 10 najboljih filmova koji slave jubilej pobjede nad nacizmom, odlučili krenuti težim putem: “Nismo birali masama najpoznatije filmove, nego one zaista epske naslove o velikom ratu, koje nije moguće gledati na TV-u ili kućnom kinu. Oni su stvoreni za gledanje na velikom ekranu. Htjeli smo ih ponovno prikazati onako kako su zamišljeni.”
index.hr
Bitka na Neretvi, jedan od najgledanijih filmova europske kinematografije, koji je u svijetu pogledalo 550 milijuna gledatelja, prikazan je ove subote u udarnom terminu prvog programa HRT-a u 20.10 sati.

Glumci:
Orson Welles, Yul Brynner, Hardy Krüger, Franco Nero, Curd Jürgens, Sergej Bondarčuk i Oleg Vidov.
Nisu izostale ni listom sve domaće zvijezde ondašnje kinematografije (Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović, Milena Dravić, Boris Dvornik) a, jedan od plakata je izradio i Pablo Picasso, dok je glazbenu kulisu za američku distribuciju komponirao neizostavni Hitchcockov skladatelj Bernard Herrmann.
Nisu rijetka mišljenja da je film možda bio i prevelik za svoje dobro; da je prevelik broj likova donekle raspršio dramatski fokus priče i pregled zbivanja, ali malo tko može Bulajićevu filmuopovrgnuti status kulturološke činjenice i utjecaj koji je imao na ratni film epohe.
Prošle godine ovaj film je dobio još jedno važno priznanje. Komisija 32. međunarodnoga filmskog festivala u Moskvi uvrstila je Bulajićev film među deset najznačajnijih ikad snimljenih naslova o Drugom svjetskom ratu pa se na programu našao u društvu remek-djela kao što su “Most na rijeci Kwai”Davida Leana i “Carstvo sunca”Stevena Spielberga, koji su bili prikazani na velikoj retrospektivi u sklopu festivala.
Tom prilikom izbornik moskovskog festivala Vladimir Dmitriev rekao je kako su, birajući retrospektivu od 10 najboljih filmova koji slave jubilej pobjede nad nacizmom, odlučili krenuti težim putem: “Nismo birali masama najpoznatije filmove, nego one zaista epske naslove o velikom ratu, koje nije moguće gledati na TV-u ili kućnom kinu. Oni su stvoreni za gledanje na velikom ekranu. Htjeli smo ih ponovno prikazati onako kako su zamišljeni.”
index.hr