Biološka zaštita biljaka od štetočina

Član
Učlanjen(a)
28.04.2010
Poruka
81
BIOLOŠKA ZAŠTITA OD ŠTETOČINJA

- BIOLOŠKE METODE → sastoje se od upotrebe nekog korisnog organizma za suzbijanje štetnog organizma

- imaju posebno velike prednosti pri zaštiti povrća gdje primjena kemijskih sredstava za zaštitu bilja ima i najveće nedostatke (ostaci u namirnicama) → posebno su te prednosti očite u zaštićenom prostoru


- biološka zaštita u zaštićenom prostoru zahtjeva posebno poznavanje svih štetnika u dotičnom objektu i uvjete o kojima ovisi uspješnost tog načina zaštite i tehnologije postupka

- ne može se jedan štetnik suzbijati grabežljivcima i parazitima, a drugi kemijskim insekticidima, jer bi on spriječio djelotvornost unesenog organizma

- za biološko suzbijanje štetnika upotrebljavaju se njihovi prirodni neprijatelji, uzročnici bolesti štetnika, grabežljivci i paraziti

- biološka zaštita traži mnogo veće znanje od onoga koje je potrebno za uobičajeni način zaštite

1) UZROČNICI BOLESTI

- nalaze se formulirani u bioinsekticidima

- bioinsekticidi su neznatno opasni po čovjeka i domaće životinje, pčele, prirodne neprijatelje štetnika, okoliš, pa udovoljavaju najoštrijim zahtjevima integralne zaštite bilja

- kod nas već dvadesetak godina imaju dozvolu bioinsekticidi na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) → poznato je stotinjak sojeva ove bakterije između kojih se soj kurstaki koristi u pripravcima namijenjenim suzbijanju

gusjenica, a soj tenebrionis za suzbijanje kornjaša
- Btk ima dozvolu za suzbijanje kupusnog bijelca, kupusnog moljca i nekih vrsta sovica, a Btt za suzbijanje krumpirove zlatice

- postoje bioinsekticidi koji sadrže gljivice i viruse uzročnika bolesti, štetnika za zaštitu povrća od štitastih moljaca, tripsa i lisnih uši, koriste se pripravci koji sadrže gljivicu Verticillium lecanii (vertalec, mycotal, microgermin)

- između pripravaka koji sadrže virus treba izdvojiti mamestrin → djeluje na kupusnu sovicu

- naglo se razvijaju bioinsekticidi koji sadrže entomopatogene nematode, posebice za suzbijanje štetnika u tlu, te ličinke iz porodice Sciaridae

2) GRABEŽLJIVCI

- koprivin crveni pauk u zaštićenom prostoru se suzbija pomoću grabežljive grinje

- uspješnost ovisi o pravovremenoj primjeni grabežljivca dok se štetnik još nije jako razmnožio

- u novije vrijeme se prodaju i neke druge vrste grabežljivih grinja Amblyseius cucomeris ili Amblyseius degenerans, također i pomoću grabežljivih stjenica roda Orius koje napadaju i neke druge štetnike

- lisne uši se suzbijaju u zaštićenom prostoru pomoću grabežljive mušice šiškarice Aphidoletes, Aphidimyza

- za širu primjenu ne samo u zaštićenom prostoru već i u slobodnoj prirodi uzgajaju se ličinke zlatooke najčešće vrste Chrysoperla carnea, protiv lisnih uši, tripsa i drugih štetnika mekana tijela u promet se stavljaju jaja ili ličinke

- uzgaja se i više vrsta bubamara namijenjenih za suzbijanje lisnih uši, crvenog pauka, zlatica

3) PARAZITI

- parazitska osica Encarsia formosa protiv štitastog moljca u zaštićenom prostoru

- parazitska osica Diglyphus isaea i Dacnusa sibirica protiv minirajućih muha

- parazitska osica Aphidius colemani i Aphidius matricariae, Diaeretiella rapae protiv lisnih uši

- parazitska osica Trichogramma brassicae parazitira jaja leptira, pa se upotrebljava protiv sovica kupusnog bijelca i drugih vrsta štetnih leptira na poljskom uzgoju povrća

- sve se više širi primjena nekoliko prirodnih neprijatelja protiv istog štetnika istovremeno koja daje sigurniji, katkada brži ili trajniji uspjeh

- osim nabavke grabežljivaca i parazita od raznih tvrtki moguć je i njihov uzgoj u odvojenim manjim djelovima staklenika

- nikako se ne smije pretjerati ili nestručno primjeniti insekticide i druga štetna sredstva za ove prirodne neprijatelje i tako umanjiti njihovu brojnost

- pri poljskom uzgoju povrća susreću se i druge vrste prirodnih neprijatelja štetnika poput ptica, ježa, krtice

- veće grabežljive ptice jako smanjuju brojnost poljoprivrednih glodovaca iako njihovu zadržavanju i gnježđenju pogoduje drveće uz rub polja

- posebice se ne smiju uništavati krtice, jer se hrane brojnim štetnicima u tlu,
nego samo treba spriječiti da one naprave veću štetu.


Bioloska zastita biljaka od bolesti, tretiranjem sa razblazenim estraktom
MAHOVINE

Potapanjem mahovine u alkohol, ekstrakcija traje 5-6 dana na sobnoj temperaturi.

Sve delotvorne supstance iz mahovine koje deluju kao koktel, a ne pojedinacno vrlo su efikasne za suzbijanje i sprecavanje raznih biljnih bolesti.

Vrlo vazna napomena, posto alkohol sa svojom jacinom moze da ubije ili osteti biljke ili delove biljaka, treba se ekstrakt razblaziti na 5% alkohola sa vodom, pa se onda vise puta kroz zalivanje ili orosavanje vrsi ujedno i zastita od bolesti.

Da bi znali bez merenja alkoholometrom, koliko dodati vode da bi se dobila jacina 5%, evo primera:imate 1litar ekstrakta mahovine koji ima jacinu 96% alkohola, a treba vam da dobijete 5% rastvor. 96 podelite sa 5 i dobijete 19,2, znaci na litar ekstrakta treba dodati 18,2 litra vode.

Klajić Srđan, polj. teh.-fitofarmaceut
 
Natrag
Top