Šta je novo?

Biologija - dišni i odbrambeni sustav

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.211
Biologija - dišni i odbrambeni sustav​






-DIŠNI SUSTAV- respiracija- udisaj i izdisaj
-u 1 minuti (uzdišemo, izdišemo) 12 puta – frekfencija disanja | u 1 udisaju – 500 ml zraka –
respiracijski volumen – minutni respiracijski volumen
-disanje je omogućeno dišnim centrom otkud dolaze impulsi koji se priključuju na dišne
mišiće(unutrašnji i vanjski međurebreni mišići, ošit(mišično-vezivna predgrada) i kosti) ;
kontrakcijom tih mišića pomiću se rebra | respiracijski centri su u produženoj moždini
-gornji dišni putevi: nos, usta i grkljan | na početku dušnika je grkljan koji se pomiče kad
gutamo hranu | donji dišni putevi : dušnik, dušnice i dvaju plućnih krila s poplućnicom ;
-pluća su zbog alveolarne građe meka i spužvasta, u djeteta su svjetloružičasta a u odraslih
zbog taloženja različitih čestica iz zraka postaju siva, pluća pušača su smeđa
-respiracijska površina je 70 m2, kroz respiracijsku površinu se vrši izmjena plinova
-dušnik (trachea)- dug je 12 cm, grana se na lijevu i desnu dušnicu (bronhi) | pluća-dva
plučna krila ( lijevo-dva režnja, desno-tri režnja, veće od lijevog), težina 1.2 kg ; završni dio
bronha čine bronhioli koji završavaju proširenim plućnim mjehurićima (alveole)
-alveole-okružene bogatom mrežom krvnih kapilara koje su ogranci plućne arterije koja je
krvlju dopremala CO2 ; u alveole stiže zrak te kisik ulazi u kapilare, a mjehurići primajuCO2
-prijenos respiracijskih plinova- plućni mjehurići su građeni od nježnih endotelnih stanica,
prožeti kapilarama te vezivnim tkivima ; zbog razlike u parcijalnim tlakovima slijedi kretanje
difuzija - kisik iz alveole prelazi u kapilaru, CO2 iz kapilare prelazi u alveolu – deoksidirana
krv prelazi u oksidiranu ; difuzija plinova se događa zbog razlike u parcialnim tlakovima
-prijenos kisika- 3% O2 se otapa u krvnoj plazmi, 97% O2 se veže za hemoglobin – za ione
željeza koji je u sastavu hemoglobina-oksikohemoglobin Hb4O8 – 4 hema veže 4 mol – 8
atoma kisika | prijenos CO2- 7% CO2 se otopi u vodi krvne plazme, 23% se veže za hemo-
globin( za globinski dio Hb-karbohemoglobin) a oko 70% CO2 se prenosi u obliku
hidrogenkarbonantnog iona – to omogućava protein – KARBOANHIDRATA
-regulacija disanja- disanje reguliraju živčane stanice smještene u produženoj moždini ;
te stanice čine složeno respiracijsko središte koje autonomno određuje frekfenciju disanja ;
dišno središte se dopunski podražuje povećanom razinom CO2 u krvi ; disanje se ostvaruje
bez naše volje – slanjem spontano nastalih električnih impulsa iz inspiracijskog središta
-na inspiracijsko središte djeluje još jedno dopunsko respiracijsko središte- kemosenzitivno
područje (koje se aktivira porastom CO2 u krvi) koje odašilje preko inspiracijskog područja
dopunske el. impulse prema dišnim mišićima | receptori koji ustanovljuju količinu kisika
nalaze se u luku aorte ; oštečenje inspiracijskog centra u produženoj moždini uzrokuje smrt
-disanje prije rođenja-posteljica – «pluća» ploda ; u majčin dio posteljice doprema se
arterijska krv koja se ulijeva u velike šuplje prostore(sinuse), a u tom djelu su uronjene resice
fetusova dijela posteljice ; u posteljici kroz tanke stijenke resica kisik prelazi iz krvi majke u
krv fetusa, a CO2 obrnuto-krv fetusa i majke se ne mješa
-REGULACIJA SASTAVA TJELESNIH TEKUĆINA- sastav tjelesnih tekućina se mjenja
no moraju se održavati približno isti sastav u čemu sudjeluju svi organi, a naročito bubrezi
-KOŽA-zaštitna uloga ; sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature ; na koži se nalaze
osjetilna tjelešca - osjetila ; sudjeluje u izlučivanju (ekskreciji) – ima žlijezde znojnice i
izlučuje znoj | sastav znoja : 95-98% voda, otopljena NaCl, mokračne kiseline, amonijaka i
hlapljivih masnih kiselina ; na dan se oslobodi oko 1l znoja
-građa kože- površina oko 2 m2 , služi zaštiti organizma te sprečava nekontrolirani gubitak
vode ; postoje dva sloja kože : a) površinski sloj – epidermis ; gornji sloj kože - sastoji se iz
nekoliko epitelnih stanica ; tkivo s mogučnošću regeneracije – neprestano se stvaraju stanice
koje nadomještaju mrtve stanice što kao tanke ljuske otpadaju s kože | b)donji sloj –dermis ili
usmina – vezivno tkivo isprepleteno kao mreža od elastičnih vlakana ; između vlakana rastu
dlake, nalazi se mreža krvnih kapilara, osjetni živci, snopovi glatkih mišića, znojnice i lojnice
vezivna vlakna s godinama gube napetost i mjenjaju se elastičnost kože
-donji sloj epiderme – bazalni sloj – te stanice se dijele i pomiću prema gore ; između dermisa
i epidermisa je bazalna membrana ; žlijezde lojnice izlučuju loj (mast) – stvara se sloj koji
zaštićuje kožu od gubljenja vode
-BUBREŽNI SUSTAV- 2 bubrega, iz svakog bubrega izlazi cjevčica koje ulaze u mokračni
mjehur gdje se mokrača sakuplja do određene količine i tada se javlja potreba za lučenjem
-iz mokračnog mjehura izlazi mokračna cijev koja je kod muškarca duža i kroz tu cijev se kod
muškaraca izlućuju i spolne stanice, a prostata ima ulogu sprečavanja da istovremeno izlazi
urin i spolne stanice ; kod žena su mokračni i spolni kanal odvojeni
-uloga bubrega- reguliraju količinu vode u tijelu, reguliraju količinu iona, reguliraju količinu
otopljenih organskih spojeva, reguliraju kiselost, lužžnatost, sudjeluju u regulaciji krvnog
tlaka, sudjeluju u proizvodnji eritricita lučenjem hormona ERITROPOETINA (poticaj
bubrezima je nedostatak kisika u stanicama), izlučivanje štetnih tvari – EKSKRETORNA
uloga | u svakom bubregu oko milijun nefrona
-nefron- gradivna i funkcionalna jedinica bubrega ; sustav kanalića izgrađenih od epitela,
kanalići su obavijeni krvnim kapilarama gdje se odvija prijenos tvari
-nefron : malphigijeve cijevčice (Bravnova ovojnica i glomerul), početni kanalić, Heuleova
petlja, završni kanalić, sabirna cijev
-procesi prijenosa tvari: 1) filtracija iz glomerula u početni kanalić, nailskom tekućine kroz
kanaliće ono se neprekidno mijenja ; u glomerulu se nalazi krv (splet kapilara), iz krvi izlaze
tvari koje se mogu protisnuti kroz pore , krvna tjelešca ne mogu ići u kanalić, ona se zadržav.
u kapilarama , jedna količina ablumina prođe a drugi proteini uglavnom ne - bjelančevine ne
prolaze kroz pore tijekom filtracije te ostaju u krvi ; u malphigijevom tjelešcu u glomeruluse
krv filtrira - krvna plazma se filtrira, u poč.kanalić ulazi filtrat – glomerularni filtrat – voda,
ioni, glukoza, aminokiseline, masne kiseline, vitamini, mokraćna kiselina, urati (soli), urea,
štetne tvari koje se nađu u krvi
-reasorpcija- upijanje tvari- tvari iz filtrata prelaze u kapilare – organizam zadržava hranjive
tvari (vitamini, aminokiseline) | sekrecija – štetne tvari se izlučuju – urea, ureati, ioni, …
-Henlerova petlja- difuzija vode u 2 smjera – iz kapilara u petlju, iz petlje u kapilaru –
prijenos iona (Na, Cl, K) | u završni kanalić – sekrecija – dopremanje štetnih tvari ; iz
kapilara u kanalić – tijelo izlučuje više vode izlučivanjem, a u kapilare – tijelo manje vode
predaje okolini ; smjer vode u završnom kanaliću ovisi o molarnosti tjelesnih tekućina
-na stanice nefrona djeluju hormoni koji se luče u endokrinim žlijezdama
-ako u organizmu nedostaje vode – krvna plazma postaje hipertonična – podražuju se središta
za život u mozgu-ta središta šalju impulse u stražnji dio hipofize koja luči ANTI-
DIURETIČKI HORMON (ADH) ; ADH se transportira krvlju i filtrira u čahuri nefrona – tu
djeluje na stanice stjenke kanalića nefrona da postaju propusni za vodu – povećava se
reasorpcija vode iz filtrata natrag u krv – mokraća je siromašnija vodom
-ako je krvna plazma hipotonična (popili smo previše vode) prestaje se lučiti ADH te se u
nefronima neće reapsorbirati voda | slično djeluje i hormon ALDOSTERON (hormon nad-
bubrežne žlijezde – održava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija
-ALDOSTERON-koji je izlučen u krvi filtrira se u nefronu, a to pojačava upijanje iona
natrija u kapilare
-OBRAMBENI SUSTAV (imunološki sustav) – obrambeni sustav djeluje u prisustvu
infektivnog sustava – gljivice, bakterije, virusi ; alergija – nejaka osjetljivost ; uloga u
transplataciju tkiva i organa ; tumorske stanice – ako se na vrijeme raspoznaju pokušava ih
uništiti ; IMUNOTERAPIJA – strana čestica koja potiče djelovanje imunološkog sustava
ja ANTIGEN ( bakterija, virus, novi kem. spoj koje tijelo ne poznaje)
-obrambeni sustav čine organi i tkiva (nemaju direktne povezanosti) – u različitim dijelovima
tijela – ali su povezani : timus, koštana srž, slezena, limfni čvorovi, fagociti, limfociti
-organi imunološkog sustava su : a) središnji – timus, koštana srž (moždina) ;
b) periferni – oni su na periferiji – smješteni na udaljenim dijelovima tijela – njima
upravljaju središnji organi imun. sustava ; komuniciraju s vanjskom okolinom – mjesta
s mogučim prodorom klica i štetnih tvari
-osnovna stanica obrambenog sustava je RETIKULUMSKA stanica koja je u sastavu RES-a
(RETIKULO ENDOTELNI SUSTAV) – obrambena zadaća
-obrambeni sustav djeluje ne dva načina : 1) izravno razaranje štetne tvari, antigen – to je
fagocitoza – osnovni način- uvijek je prisutan ; 2) naknadno stvaranje obrambenih tjelešca-
stanica – samo kad antigen uđe u organizam
-načini djelovanja : 1) FAGOCITI- stanice koje imaju svojstvo promjeniti oblik – onda
obuhvate antigen ; u njima djeluje enzimski sustav – pokušat će razgraditi antigen ; bez njih
nema obrambenog sustava ; makrofagi, mikrofagi ; fagociti su : granulociti (neutrofilni –
nastaju u stan koštane srži) - najprisutniji, monociti, histociti, kupfferove stanice(samo u jetri)
2) LIMFATIČKE STAN – točno će djelovati na antigen ; pomažu fagocitima ; stvarat će se
nakon što antigen uđe u tijelo ; LIMFOCITI – limfotičke stanice ; razlikujemo tri osnovne
grupe : LIMFOCITI (T) - stvara se u timusu, Th, Ts, Te ; LIMFOCITI(O) – limfociti ubojice,
LIMFOCITI(B) – nastaju u limfnim čvorovima, prelaze u plazma stanice – ali samo kad je
prisutan antigen ; počinju sintetizirati proteine – ANTITJELA – djeluju specifično, protein
odgovara proteinu antigena
 
Top