BiH djelimično slobodna
Izvor: Nezavisne novine Dražen Remiković - 14.01.2011 19:00
VAŠINGTON, SARAJEVO - Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo označeni su kao djelimično slobodne, dok su Srbija, Hrvatska i Crna Gora označene kao slobodne zemlje, stoji u najnovijem godišnjem izvještaju američke organizacije "Fridom haus".
BiH je, prema istraživanju ove organizacije, koja prati stanje političkih prava i građanskih sloboda u svijetu, na skali od jedan do sedam za politička prava dobila četiri, a za građanske slobode tri. Na veb sajtu "Fridom hausa" je navedeno da je jedan najbolja, a sedam najgora ocjena.
Analitičarka Tanja Topić smatra da smo još relativno mlado društvo u političkom i građanskom pogledu, te da su diskriminatorske stavke u Ustavu BiH znatno doprinijele ovakvoj ocjeni.
"Tu se, prije svega, misli na neprovođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju 'Sejdić i Finci', kroz šta se očitava opšte nepostojanje političke volje za bilo kakve promjene", ocijenila je Topićeva, naglašavajući da je BiH svakako međunarodni protektorat, iako nikada zvanično nije označena kao takva.
Sudeći prema ovakvoj ocjeni, smatra ona, BiH je još pretpolitičko društvo koje nema političku kulturu i tradiciju.
"Mi smo godinama bili pod komunističkim sistemom, što vam dovoljno govori iz kakvog smo društvenog uređenja izrasli. Promjena političke svijesti je dugotrajan proces i on zahtijeva vrijeme koje se mjeri i decenijama", zaključuje Topićeva.
"Fridom haus" je u dokumentu napomenuo da je sloboda u svijetu protekle godine bila u padu, petu godinu zaredom, što je najduže kontinuirano opadanje u skoro 40 godina, koliko se objavljuje ovaj izvještaj.
Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU u Briselu, je podsjetio da je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala s EU, jedna od najbitnijih stavki poštivanje ljudskih prava i građanskih sloboda.
"Nisam još pročitao taj izvještaj, tako da ga ne mogu komentarisati, ali ono što mogu reći je da se kroz skoro svaki izvještaj Evropske komisije daje posebna pažnja na obavezu poštivanja ljudskih prava", naglasio je on.
Sociolog Slobodan Nagradić ocjenjuje da se sva prava građana u BiH reflektuju kroz uslove koji su dati da bi se ona ostvarivala, te dodaje da se na nekoliko polja može reći da su ona grubo prekršena.
"Imate nekoliko stotina hiljada nezaposlenih ljudi, zatim su tu socijalna i ekonomska prava, imate kršenja u oblasti prava manjina, u povratu imovine. Kada je riječ o političkim pravima, Sejdić i Finci su dobar primjer, jer, primjerice, ne možete biti birani u zvaničnim institucijama ako ste Makedonac", objašnjava Nagradić.
Ipak, on napominje da treba uzeti u obzir sve parametre koje je istraživač koristio, te da, kako kaže, "možda nekom Amerikancu sa strane izgleda da je stanje loše, ali je to za nas domicilno stanovništvo ipak pomak".
"Postoji mnoštvo međunarodnih konvencija o ljudskim pravima koje je BiH potpisala, a koje su samo mrtvo slovo na papiru. Zato ponavljam da treba postaviti pitanje da li postoje uslovi da te konvencije mogu biti ispoštovane, pa tek onda donositi ocjene", zaključuje Nagradić.
Nedžad Jusić, predsjednik Savjeta nacionalnih manjina parlamenta BiH, kaže da se, kada je riječ o nacionalnim manjinama u BiH, ne poštuju ona najosnovnija ljudska prava, te da je ovaj izvještaj prava stvar koju javnost treba da vidi.
"Apsolutno mislim da nije pogriješio onaj koji je radio taj izvještaj, jer možete zamisliti kakva je situacija s ostalim pravima kada se u nekim oblastima kao što je ova ne poštuju ni ona osnovna", rekao je on.
Ovakve priče, smatra on, treba da dođu do zakonodavaca kako bi se stanje promijenilo, jer samo u parlamentu mogu biti donesene odluke i propisi koji će stanje prava učiniti boljim.
Najteži primjeri
Istraživački direktor "Fridom hausa" Arč Padington istakao je kao jedan od najtežih primjera kršenja ljudskih sloboda reagovanje Pekinga na uručenje Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liu Sjaobou.
Prema Padingtonovim riječima, nijedna vlada, uključujući one Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, nije ispoljila takav prezir prema nagradi za mir. Padington je ocijenio i da je 2010. godina bila posebno obeshrabrujuća u Rusiji, gdje je izrečena kazna bivšem naftnom tajkunu i kritičaru Kremlja Mihailu Hodorovskom. Izvještaj "Fridom hausa" obuhvata 194 zemlje i 14 teritorija.
Izvor: Nezavisne novine Dražen Remiković - 14.01.2011 19:00
VAŠINGTON, SARAJEVO - Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo označeni su kao djelimično slobodne, dok su Srbija, Hrvatska i Crna Gora označene kao slobodne zemlje, stoji u najnovijem godišnjem izvještaju američke organizacije "Fridom haus".
BiH je, prema istraživanju ove organizacije, koja prati stanje političkih prava i građanskih sloboda u svijetu, na skali od jedan do sedam za politička prava dobila četiri, a za građanske slobode tri. Na veb sajtu "Fridom hausa" je navedeno da je jedan najbolja, a sedam najgora ocjena.
Analitičarka Tanja Topić smatra da smo još relativno mlado društvo u političkom i građanskom pogledu, te da su diskriminatorske stavke u Ustavu BiH znatno doprinijele ovakvoj ocjeni.
"Tu se, prije svega, misli na neprovođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju 'Sejdić i Finci', kroz šta se očitava opšte nepostojanje političke volje za bilo kakve promjene", ocijenila je Topićeva, naglašavajući da je BiH svakako međunarodni protektorat, iako nikada zvanično nije označena kao takva.
Sudeći prema ovakvoj ocjeni, smatra ona, BiH je još pretpolitičko društvo koje nema političku kulturu i tradiciju.
"Mi smo godinama bili pod komunističkim sistemom, što vam dovoljno govori iz kakvog smo društvenog uređenja izrasli. Promjena političke svijesti je dugotrajan proces i on zahtijeva vrijeme koje se mjeri i decenijama", zaključuje Topićeva.
"Fridom haus" je u dokumentu napomenuo da je sloboda u svijetu protekle godine bila u padu, petu godinu zaredom, što je najduže kontinuirano opadanje u skoro 40 godina, koliko se objavljuje ovaj izvještaj.
Osman Topčagić, ambasador BiH pri EU u Briselu, je podsjetio da je u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, koji je BiH potpisala s EU, jedna od najbitnijih stavki poštivanje ljudskih prava i građanskih sloboda.
"Nisam još pročitao taj izvještaj, tako da ga ne mogu komentarisati, ali ono što mogu reći je da se kroz skoro svaki izvještaj Evropske komisije daje posebna pažnja na obavezu poštivanja ljudskih prava", naglasio je on.
Sociolog Slobodan Nagradić ocjenjuje da se sva prava građana u BiH reflektuju kroz uslove koji su dati da bi se ona ostvarivala, te dodaje da se na nekoliko polja može reći da su ona grubo prekršena.
"Imate nekoliko stotina hiljada nezaposlenih ljudi, zatim su tu socijalna i ekonomska prava, imate kršenja u oblasti prava manjina, u povratu imovine. Kada je riječ o političkim pravima, Sejdić i Finci su dobar primjer, jer, primjerice, ne možete biti birani u zvaničnim institucijama ako ste Makedonac", objašnjava Nagradić.
Ipak, on napominje da treba uzeti u obzir sve parametre koje je istraživač koristio, te da, kako kaže, "možda nekom Amerikancu sa strane izgleda da je stanje loše, ali je to za nas domicilno stanovništvo ipak pomak".
"Postoji mnoštvo međunarodnih konvencija o ljudskim pravima koje je BiH potpisala, a koje su samo mrtvo slovo na papiru. Zato ponavljam da treba postaviti pitanje da li postoje uslovi da te konvencije mogu biti ispoštovane, pa tek onda donositi ocjene", zaključuje Nagradić.
Nedžad Jusić, predsjednik Savjeta nacionalnih manjina parlamenta BiH, kaže da se, kada je riječ o nacionalnim manjinama u BiH, ne poštuju ona najosnovnija ljudska prava, te da je ovaj izvještaj prava stvar koju javnost treba da vidi.
"Apsolutno mislim da nije pogriješio onaj koji je radio taj izvještaj, jer možete zamisliti kakva je situacija s ostalim pravima kada se u nekim oblastima kao što je ova ne poštuju ni ona osnovna", rekao je on.
Ovakve priče, smatra on, treba da dođu do zakonodavaca kako bi se stanje promijenilo, jer samo u parlamentu mogu biti donesene odluke i propisi koji će stanje prava učiniti boljim.
Najteži primjeri
Istraživački direktor "Fridom hausa" Arč Padington istakao je kao jedan od najtežih primjera kršenja ljudskih sloboda reagovanje Pekinga na uručenje Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liu Sjaobou.
Prema Padingtonovim riječima, nijedna vlada, uključujući one Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, nije ispoljila takav prezir prema nagradi za mir. Padington je ocijenio i da je 2010. godina bila posebno obeshrabrujuća u Rusiji, gdje je izrečena kazna bivšem naftnom tajkunu i kritičaru Kremlja Mihailu Hodorovskom. Izvještaj "Fridom hausa" obuhvata 194 zemlje i 14 teritorija.
Poslednja izmena: