Belgija u ponedeljak obeležava godinu dana bez vlade
Beta, AFP | 11. 06. 2011. - 10:47h
BRISEL - Belgija će u ponedeljak obeležiti tačno godinu dana bez nove vlade nakon poslednjih parlamentarnih izbora održanih 13. juna 2010, a razlike između Flamanaca i Valonaca su tolike da se još ne vidi kraj rekordnom vakuumu vlasti.
"Prvi put u istoriji Belgije, vodeća politička stranka u zemlji je jedna separatistička stranka, a reč je o N-VA (desničarskoj Neoflamaskoj alijansi) koja je na izborima osvojila 28,2 odsto glasova u Flandriji", podseća politikolog Vensan de Korbiter.
Prvi put takođe, flamanske partije traže postizanje dogovora o prenosu još većih ovlašćenja na regione, što zahteva dvotrećinsku većinu u parlamentu, i to pre stvaranja nove vlade.
"To znači da treba da pregovaramo o preuređenju beligijske države sa strankom za koju se s pravom smatra da želi nestanak Belgije", ocenjuje De Korbiter sumirajući težinu izazova pred kojima se našla zemlja.
Frankofoni Valonci, koji predstavljaju 40 odsto belgijskog stanovništva i 60 odsto Flamanaca, strahuju da bi dodatna autonomija koju traže u Flandriji oslabila oba regiona i dovela do raspada zemlje.
Poslednjih godinu dana tekuće poslove u vladi obavlja odlazeći kabinet Iva Leterma i da paradoks bude veći, sasvim se dobro snalazi: stanje javnih finansija se popravlja, zemlja nije u blokadi jer je na primer mogla da donese odluku o slanju aviona u Libiju, a ni stanovništvo ne oseća u svakodnevnom životu da na čelu zemlje nema vlade.
Tome pre svega doprinosi normalno funkcionisanje regionalnih vlasti na koje su još ranije prebačena brojna ovlašćenja.
Ako tokom leta najjače stranke iz oba regiona ne postignu dogovor, na jesen bi mogli biti raspisani novi izbori uz rizik da razlike u stavovima najvećih političkih protagonista nakon toga budu još veće.
Istovremeno, prema istraživanju javnog mnjenja čiji su rezultati juče objavljeni, dve trećine Belgijanaca veruje da će njihova država biti sposobna da izbegne raspad.