- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Automobilizam
[FONT="] Danas je teško zamisliti život bez automobila. Automobil je sastavni dio života velikog broja ljudi i ljudi u velikoj mjeri zavise od automobila. Automobil je omogućio prelaženje dugačkih puteva za kratko vrijeme,brži i lakši transport između gradova i u okviru gradova, i na kraju ljudima povećao efikasnost u smislu uštede vremena. Interesantno je kako je automobil od vozila za odabrane postao dostupan širokom krugu ljudi i u velikoj mjeri promijenio ne samo način života pojedinaca,već i kompletnu ljudsku civilizaciju. Takođe, automobil je uticao na način života mnogih ljudi, i na neki način postao simbol nekog određenog načina života. Uticaj automobila najviše se ogleda u stvaranju posebne kulture i sporta usko vezanog za automobile. Auto sport je danas jedan planetarno najpopularnijih grana sporta, koji kroz mnogobrojna takmičenja i manifestacije spaja veliki broj ljudi različtih starosnih,kulturnih,nacionalnih i etničkih pripadnosti u jednu cjelinu. Stvoren je jedan potpuno nov vid druženja i zabave među ljudima. Uticaj automobila i automobilizma uopšte na ljude i njihov život je nemjerljiv, ali i pored svih pozitivnih stvari koje automobil čine jednim od najznačajnijih ljudskih izuma, postoje i negativne strane koje direktno utiču na čovjeka i prirodu i koje, na kraju, za posljedicu mogu imati veoma ozbiljne probleme po čovječanstvo,a takođe i probleme koje se tiču prirodnih ciklusa i koji bi poremetili prirodni balans između životne sredine i živih bića, i na kraju i klimatskih promjena koje bi mogle da dovedu i do masovnog istrebljenja života na zemlji. Kroz ovaj seminarski rad obuhvatiću nastanak i razvoj automobila, odnosno istorijat automobila, uticaj automobila na život ljudi, negativne strane automobilizma i trenutne probleme sa kojima se suočava čovječanstvo a koji su usko vezani za automobile, kao i budućnost automobila, odnosno šta nas u budućnosti očekuje vezano za automobile i koji su to problemi sa kojima se suočava auto-industrija i kakva rješenja postoje.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] U čovjekovoj je prirodi da konstantno traži način da poboljša kvalitet života. Od prvog oruđa korišćenog u kamenom dobu, do današnjih tehnološki naprednih i sofisticiranih robota, jasno je uočljiva linija razvoja čovjekove sposobnosti da stvara alate koji će mu olakšati rad. Još od stvaranja točka u najranijem dobu ljudske istorije, čovjek je tražio način da lakše i brže preveze teret i da za što kraće vrijeme pređe duži put. Problem je bio u tome ko ili bolje rečeno šta bi moglo da okreće točkove dovoljno dugo i dovoljno brzo. U početku su to bile životinje, ali je razvoj ljudske civilizacije zahtijevao efikasniji način prevoza robe i ljudi. Veliki pomak u ovom polju postignut je pronalaskom parne mašine. Iako su pronadjeni zapisi o postojanju parnih turbina jos u 1. Vijeku prije nove ere, tvorcem široko upotrebljive parne mašine, odnosno parnog motora smatra se Džejms Vat. Njegova parna mašina dovela je do industrijske revolucije. Parna mašina radila je na principu pretvaranja toplotne energije u mehaničku energiju. Inžinjeri su konstruisali prve parne motore koji su pokretali parnu lokomotivu. Parna lokomotiva je bila prava revolucija po pitanju transporta. Imala je dovoljno prostora da preveze velike količine tereta kao i veliki broj ljudi,a opet dovoljno snažna da putnike i teret preveze na velike udaljenosti za, u tadašnje doba, relativno kratko vrijeme. Prednosti parne mašine podstakle su mnoge konstruktore da krenu u razvijanje samopokretnog vozila, odnosno automobila koje bi imalo parni motor kao pogon. Prototipovi automobila na parni pogon u početku nijesu bili dovoljno funkcionalni i efikasni, pa su konstruktori tražili efikasnije načine pretvaranja toplotne energije u mehaničku.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] Tvorac prvog funkcionalnog automobila, koji je za pogon imao benzinski motor, bio je Karl Benz ( 1844. - 1929. ) . On je 1886 konstruisao sada kultni ¨Motorwagen¨ ( motorno vozilo ), prvi funkcionalni automobil na svijetu.[/FONT]
[FONT="]
[/FONT][FONT="] Slika 1. Motorwagen[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] ¨Motorwagen¨ je u stvari imao tri točka, i više je podsjećao na neku vrstu trocikla,nego na automobil kakav mi danas poznajemo. U to vrijeme ¨Motorwagen¨ je bio revolucionaran i tehnički superioran. Točkovi sa metalnim kracima i gumom obloženim krugom su takođe Benzov izum, kao i motor postavljen ispod sjedišta vozača, i opruge na zadnjim točkovima koje su omogućavale udobnost pri prelasku preko neravnina na putu. Karl Benz je do 1899. konstruisao oko 572 automobila i tako je njegova kompanija ¨ Benz & C.i.e ¨ iste godine postala najveća auto kompanija na svijetu. U Francuskoj 1890. Godine Emile Levassor i Armand Peugeot započeli su proizvodnju automobila i tako je nastala Francuska industrija automobila. U Americi, 1895. Godine George Selden je konstruisao prvi automobil američke proizvodnje. Početkom 20. Vijeka razvilo se mnoštvo manufaktura za proizvodnju automobila,pretežno na Sjevernoameričkom i Evropskom području. Automobili su u tom vremenu više bili igračke za bogate i za hobiste, nego što su bili namijenjeni širem spektru kupaca i njihove potrebe. Mahom zaslužna za takvu situaciju bila je skupa i spora proizvodnja automobila.Troškovi ovakvog načina proizvodnje uslovljavali su relativno visoku cijenu automobila, kao i njihovu rasprostranjenost na putevima.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] Do prekretnice u polju proizvodnje automobila došlo je u Americi 1914. godine , kada je Američki konstruktor Henri Ford uveo proizvodne trake. Njegova inovacija dovela je do revolucije u proizvodnji automobila. Pokretna traka značila je drastično povećanje proizvodnje automobila u jednom danu, a smanjeni su i troškovi proizvodnje. Prije uvođenja pokretne trake bilo je potrebno preko 12 ljudskih radnih časova da bi se proizveo automobil,a poslije uvođenja pokretne trake bilo je potrebno samo oko 1 čas i 30 minuta ljudskih radnih časova. To znači da je sa pokretne trake u toku jednog radnog dana na svake 15 minuta silazio novi automobil. Automobil na kojem je primijenjena ova tehnologija izrade nosio je oznaku Ford " T " . [/FONT]
[FONT="]
[/FONT][FONT="] Slika 2. Ford " T " iz 1926. godine[/FONT]
[FONT="]Ford " T " se proizvodio tako brzo da je jedino crna boja mogla na vrijeme da se osuši, natjeravši kompaniju " Ford " da koristi samo crnu boju na prvim serijama modela " T " , pa sve do 1926. Godine , kad je izumljen lak koji se brzo sušio. Henri Ford je takođe uveo još jednu drastičnu promjenu u načinu proizvodnje automobila, koja se ticala rasporeda radnika. [/FONT]
[FONT="]Ford je rasporedio radnike po već određenim pozicijama u proizvodnji, dok su ranije radnici bili operativni na svim pozicijama u proizvodnji. Ovom tehnikom rasporeda radnika Henri Ford je značajno smanjio opasnost od povreda na radu, ali i povećao efikasnost radnika, koji su sada bili specijalizovani za određeni dio proizvodnje . Koliko je efikasna Fordova revolucija u proizvodnji automobila govori podatak da je prosječan radnik na pokretnoj traci u Fordovoj fabrici mogao od 4 plate da kupi potpuno novi model " T ". Ukupno je proizvedeno preko 15 000 000 modela " T ", što ga je činilo najprodavanijim automobilom skoro 100 godina.[/FONT]
[FONT="] Fordov genijalni izum su ubrzo počele da usvajaju i druge fabrike. Prva evropska fabrika koja je usvojila ovaj način proizvodnje automobila bila je fabrila " Citroen " . Ubrzo je Ford na Evropskom tlu otvorio nekolike fabrike, podijeljene po čitavoj Evropi. Fabrike koje nijesu prihvatile ovaj vid proizvodnje automobila,ubrzo su bankrotirale. Auto-industrija u tom periodu doživljava procvat. Automobili su bili sve jeftiniji i masovniji, tehnologija se ubrzano razvijala i automobili su napredovali velikom brzinom. Tako je poslije Benzovog "Motorwagena" koji je imao motor postavljen na zadnjoj osovini, Ford " T " imao naprijed postavljen motor, kočnice na svim točkovima, takođe i opruge na svim točkovima, kao i pedale za gas i kvačilo, koje su omogućavale da auto ide različitim brzinama, kao i da održava iste. Početak Prvog Svjetskog Rata stavio je automobilsku industriju u drugi plan, i samim tim inhibrao njen dalji razvoj,kao i velika svjetska finansijska kriza 1929. Godine. Prodaja automobila je bila sve manja,padajući uporedo sa kupovnom moći tržišta. Kriza Auto-industrije završila se uporedo sa Drugim Svjetskim Ratom, koji je za sobom ostavio mnoštvo porušenih fabrika. U periodu poslije Drugog Svjetskog Rata, tačnije 50.-ih godina 20. Vijeka, automobilska industrija doživljava procvat.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] Što se Evropske auto-industrije tiče, svakako najnačajniji auto ovog perioda je sada već legendarna Volkswagen "Buba". "Buba" je zamišljena kao jeftin porodični automobil koji će motorizovati velike narodne mase. I kako je samo uspjela! "Buba" je simbol Evropske auto industrije u posljednjih pola vijeka. Prodata je u preko 21 000 000 primjeraka. Na krilima "Bubinog" uspjeha Volkswagen je napravio nekoliko verzija ovog "narodnog" automobila, među kojima je svakako najpoznatija kombi verzija "Transporter", koja je postala kultni simbol hipi pokreta. [/FONT]
[FONT="]
[/FONT][FONT="] Slika 3. VW "Buba"[/FONT]
[FONT="]Kad je o estetici riječ, već je tada standardizovan izgled automobila kakvog danas poznajemo. Točkovi su postali pokriveni karoserijom, motor je ostao naprijed, a pojavljuje se i prtljažni prostor iza zadnjeg sjedišta. [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]Krajem 50-ih i početkom 60-ih godina 20. Vijeka estetika automobila postaje glavna tema kod proizvođača. Proizvođači su se takmičili čiji će automobil biti veći, bolji, jači. Cijene su padale, auta su rasla, postajala sve estetski primamljivija, i sve to na sreću kupaca, koji su bili u slatkim mukama koji će automobil izabrati. Ovo doba automobilizma obilježila je američka auto-industrija, čiji su proizvođači prednjačili u konstruisanju monstruozno jakih i monumentalno lijepih skulptura na točkovima. Razvoj tehnologije omogućio je proizvođačima konstruisanje mamutski snažnih motora velike radne zapremine, pomoću kojih su njihovi automobili bili u stanju da razvijaju ogromne putne brzine. Ciklus modela bio je oko dvije godine, što znači da su proizvođači na tržištu konstantno izbacivali nove modele. U tom periodu stvara se era " Muscle Car "-a, što u prevodu znači mišićavi automobili. To su bili izvanredno lijepi automobili u koje je pakovana tada najmodernija tehnologija i najjači motori koji su proizvodili nevjerovatan zvuk. Ovi automobili postali su kult koji se i dan danas nevjerovatno poštuje, i ostali su u sjećanju starijih generacija kao nosioci jednog posebnog stila života, jedne posebne i neponovljive kulture. Svakako najpoznatiji među njima je Fordov model " Mustang ", koji i dan danas predstavlja predmet obožavanja i nedostižan san mnogih ljudi.[/FONT]
[FONT="] Ovi automobili trošili su velike količine goriva, i gledano sa danšnjeg aspekta, bili spektakularno neracionalni. Ali, poenta ovih automobila nije bila da budu racionalni, ekonomični i isplativi, poenta ovih auta je bila da se život kroz njih živi u punoj brzini, bez ograničenja, sa punom slobodom.[/FONT]
[FONT="]
[/FONT][FONT="] Slika 4. Ford " Mustang "[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] " Mišićavi automobili " su žarili i palili ljudskom maštom i američkim cestama sve do početka 70-ih godina 20. vijeka i velike svjetske naftne krize. Ljudi se nijesu obazirali dovoljno na to što njihovi ljubimci " gutaju " velike količine benzina, a da su rezerve nafte sve manje i manje. 1973 godina i velika svjetska naftna kriza dovela je do izumiranja " mišićavih " , jer su ljudi počeli da gledaju automobile iz ekonomske perspektive. Ova godina označava kraj " zlatne " ere Američke auto-industrije, i označava početak vrijednovanja nekih drugih stvari, u prvom planu stavljajući ekonomičnost i ekološku svijest. Ovaj period u auto-industriji predstavlja otvaranje vrata za Azijske proizvođače automobila, koji su na svjetskom tržištu nastupili sa malolitražnim, ekološki i ekonomski prihvatljivim, ali bezličnim automobilima. U tom periodu dizajn automobila prepušta primat razvoju bezbjednosnih sistema, i usavršavanju tehnologije vezane za proizvodnju i prenos snage na točkove. Razvija se elektronsko ubrizgavanje goriva, efikasni mjenjači i sl. Sem Japanskih proizvođača, i Evropski proizvođači postaju pioniri novih tehnologija i preuzimaju primat na tržištu. Razvoj sistema za efikasnije kočenje, prenos snage na podlogu, kao i mnoge inovacije vezane za komfor putnika od automobila prave mnogo bezbjednije i prijatnije mjesto. Sirovu snagu i brutalan zvuk zamjenjuju efikasni i štedljivi motori i aerodinamički oblikovane karoserije koje prate doba velikog tehnološkog napretka u svim poljima. Razvoj mikročipova omogućio je smještanje različitih elektronskih uređaja u automobile, koji su bili zaduženi za sigurnost i udobnost putnika. Takođe, hit postaju automobili malih dimenzija, i još manjih motora koji su vrlo korisni u gradskoj " džungli ". Iako restriktovani raznim normama, sportski automobili, naročito Evropski, razvijaju se u kontinuitetu i ostaju i dalje veoma popularni, iako više nijesu tako nekontrolisano divlji kao njihovi prethodnici.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] Tokom 80-ih i 90-ih godina 20. Vijeka na tržištu se pojavljuju i Korejski proizvođači, koji su svoj prodajni adut formirali u vidu osjetno jeftinije cijene od Evropskih proizvođača. Iako su bili značajno manje kvalitetni, ipak su pronalazili put do kupaca[/FONT]
[FONT="]1. UVOD[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]2. RAZVOJ AUTOMOBILA[/FONT]
[FONT="]2.1. Postanak automobila[/FONT]
[FONT="] Tvorac prvog funkcionalnog automobila, koji je za pogon imao benzinski motor, bio je Karl Benz ( 1844. - 1929. ) . On je 1886 konstruisao sada kultni ¨Motorwagen¨ ( motorno vozilo ), prvi funkcionalni automobil na svijetu.[/FONT]
[FONT="]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] ¨Motorwagen¨ je u stvari imao tri točka, i više je podsjećao na neku vrstu trocikla,nego na automobil kakav mi danas poznajemo. U to vrijeme ¨Motorwagen¨ je bio revolucionaran i tehnički superioran. Točkovi sa metalnim kracima i gumom obloženim krugom su takođe Benzov izum, kao i motor postavljen ispod sjedišta vozača, i opruge na zadnjim točkovima koje su omogućavale udobnost pri prelasku preko neravnina na putu. Karl Benz je do 1899. konstruisao oko 572 automobila i tako je njegova kompanija ¨ Benz & C.i.e ¨ iste godine postala najveća auto kompanija na svijetu. U Francuskoj 1890. Godine Emile Levassor i Armand Peugeot započeli su proizvodnju automobila i tako je nastala Francuska industrija automobila. U Americi, 1895. Godine George Selden je konstruisao prvi automobil američke proizvodnje. Početkom 20. Vijeka razvilo se mnoštvo manufaktura za proizvodnju automobila,pretežno na Sjevernoameričkom i Evropskom području. Automobili su u tom vremenu više bili igračke za bogate i za hobiste, nego što su bili namijenjeni širem spektru kupaca i njihove potrebe. Mahom zaslužna za takvu situaciju bila je skupa i spora proizvodnja automobila.Troškovi ovakvog načina proizvodnje uslovljavali su relativno visoku cijenu automobila, kao i njihovu rasprostranjenost na putevima.[/FONT]
[FONT="]2.2. Pokretna traka[/FONT]
[FONT="] Do prekretnice u polju proizvodnje automobila došlo je u Americi 1914. godine , kada je Američki konstruktor Henri Ford uveo proizvodne trake. Njegova inovacija dovela je do revolucije u proizvodnji automobila. Pokretna traka značila je drastično povećanje proizvodnje automobila u jednom danu, a smanjeni su i troškovi proizvodnje. Prije uvođenja pokretne trake bilo je potrebno preko 12 ljudskih radnih časova da bi se proizveo automobil,a poslije uvođenja pokretne trake bilo je potrebno samo oko 1 čas i 30 minuta ljudskih radnih časova. To znači da je sa pokretne trake u toku jednog radnog dana na svake 15 minuta silazio novi automobil. Automobil na kojem je primijenjena ova tehnologija izrade nosio je oznaku Ford " T " . [/FONT]
[FONT="]
[FONT="]Ford " T " se proizvodio tako brzo da je jedino crna boja mogla na vrijeme da se osuši, natjeravši kompaniju " Ford " da koristi samo crnu boju na prvim serijama modela " T " , pa sve do 1926. Godine , kad je izumljen lak koji se brzo sušio. Henri Ford je takođe uveo još jednu drastičnu promjenu u načinu proizvodnje automobila, koja se ticala rasporeda radnika. [/FONT]
[FONT="]Ford je rasporedio radnike po već određenim pozicijama u proizvodnji, dok su ranije radnici bili operativni na svim pozicijama u proizvodnji. Ovom tehnikom rasporeda radnika Henri Ford je značajno smanjio opasnost od povreda na radu, ali i povećao efikasnost radnika, koji su sada bili specijalizovani za određeni dio proizvodnje . Koliko je efikasna Fordova revolucija u proizvodnji automobila govori podatak da je prosječan radnik na pokretnoj traci u Fordovoj fabrici mogao od 4 plate da kupi potpuno novi model " T ". Ukupno je proizvedeno preko 15 000 000 modela " T ", što ga je činilo najprodavanijim automobilom skoro 100 godina.[/FONT]
[FONT="] Fordov genijalni izum su ubrzo počele da usvajaju i druge fabrike. Prva evropska fabrika koja je usvojila ovaj način proizvodnje automobila bila je fabrila " Citroen " . Ubrzo je Ford na Evropskom tlu otvorio nekolike fabrike, podijeljene po čitavoj Evropi. Fabrike koje nijesu prihvatile ovaj vid proizvodnje automobila,ubrzo su bankrotirale. Auto-industrija u tom periodu doživljava procvat. Automobili su bili sve jeftiniji i masovniji, tehnologija se ubrzano razvijala i automobili su napredovali velikom brzinom. Tako je poslije Benzovog "Motorwagena" koji je imao motor postavljen na zadnjoj osovini, Ford " T " imao naprijed postavljen motor, kočnice na svim točkovima, takođe i opruge na svim točkovima, kao i pedale za gas i kvačilo, koje su omogućavale da auto ide različitim brzinama, kao i da održava iste. Početak Prvog Svjetskog Rata stavio je automobilsku industriju u drugi plan, i samim tim inhibrao njen dalji razvoj,kao i velika svjetska finansijska kriza 1929. Godine. Prodaja automobila je bila sve manja,padajući uporedo sa kupovnom moći tržišta. Kriza Auto-industrije završila se uporedo sa Drugim Svjetskim Ratom, koji je za sobom ostavio mnoštvo porušenih fabrika. U periodu poslije Drugog Svjetskog Rata, tačnije 50.-ih godina 20. Vijeka, automobilska industrija doživljava procvat.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]2.3. Evropska auto-industrija u doba poslije Drugog Svjetskog rata[/FONT]
[FONT="] Što se Evropske auto-industrije tiče, svakako najnačajniji auto ovog perioda je sada već legendarna Volkswagen "Buba". "Buba" je zamišljena kao jeftin porodični automobil koji će motorizovati velike narodne mase. I kako je samo uspjela! "Buba" je simbol Evropske auto industrije u posljednjih pola vijeka. Prodata je u preko 21 000 000 primjeraka. Na krilima "Bubinog" uspjeha Volkswagen je napravio nekoliko verzija ovog "narodnog" automobila, među kojima je svakako najpoznatija kombi verzija "Transporter", koja je postala kultni simbol hipi pokreta. [/FONT]
[FONT="]
[FONT="]Kad je o estetici riječ, već je tada standardizovan izgled automobila kakvog danas poznajemo. Točkovi su postali pokriveni karoserijom, motor je ostao naprijed, a pojavljuje se i prtljažni prostor iza zadnjeg sjedišta. [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]2.4. Muscle Car era[/FONT]
[FONT="]Krajem 50-ih i početkom 60-ih godina 20. Vijeka estetika automobila postaje glavna tema kod proizvođača. Proizvođači su se takmičili čiji će automobil biti veći, bolji, jači. Cijene su padale, auta su rasla, postajala sve estetski primamljivija, i sve to na sreću kupaca, koji su bili u slatkim mukama koji će automobil izabrati. Ovo doba automobilizma obilježila je američka auto-industrija, čiji su proizvođači prednjačili u konstruisanju monstruozno jakih i monumentalno lijepih skulptura na točkovima. Razvoj tehnologije omogućio je proizvođačima konstruisanje mamutski snažnih motora velike radne zapremine, pomoću kojih su njihovi automobili bili u stanju da razvijaju ogromne putne brzine. Ciklus modela bio je oko dvije godine, što znači da su proizvođači na tržištu konstantno izbacivali nove modele. U tom periodu stvara se era " Muscle Car "-a, što u prevodu znači mišićavi automobili. To su bili izvanredno lijepi automobili u koje je pakovana tada najmodernija tehnologija i najjači motori koji su proizvodili nevjerovatan zvuk. Ovi automobili postali su kult koji se i dan danas nevjerovatno poštuje, i ostali su u sjećanju starijih generacija kao nosioci jednog posebnog stila života, jedne posebne i neponovljive kulture. Svakako najpoznatiji među njima je Fordov model " Mustang ", koji i dan danas predstavlja predmet obožavanja i nedostižan san mnogih ljudi.[/FONT]
[FONT="] Ovi automobili trošili su velike količine goriva, i gledano sa danšnjeg aspekta, bili spektakularno neracionalni. Ali, poenta ovih automobila nije bila da budu racionalni, ekonomični i isplativi, poenta ovih auta je bila da se život kroz njih živi u punoj brzini, bez ograničenja, sa punom slobodom.[/FONT]
[FONT="]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]2.5. Velika svjetska naftna kriza[/FONT]
[FONT="] " Mišićavi automobili " su žarili i palili ljudskom maštom i američkim cestama sve do početka 70-ih godina 20. vijeka i velike svjetske naftne krize. Ljudi se nijesu obazirali dovoljno na to što njihovi ljubimci " gutaju " velike količine benzina, a da su rezerve nafte sve manje i manje. 1973 godina i velika svjetska naftna kriza dovela je do izumiranja " mišićavih " , jer su ljudi počeli da gledaju automobile iz ekonomske perspektive. Ova godina označava kraj " zlatne " ere Američke auto-industrije, i označava početak vrijednovanja nekih drugih stvari, u prvom planu stavljajući ekonomičnost i ekološku svijest. Ovaj period u auto-industriji predstavlja otvaranje vrata za Azijske proizvođače automobila, koji su na svjetskom tržištu nastupili sa malolitražnim, ekološki i ekonomski prihvatljivim, ali bezličnim automobilima. U tom periodu dizajn automobila prepušta primat razvoju bezbjednosnih sistema, i usavršavanju tehnologije vezane za proizvodnju i prenos snage na točkove. Razvija se elektronsko ubrizgavanje goriva, efikasni mjenjači i sl. Sem Japanskih proizvođača, i Evropski proizvođači postaju pioniri novih tehnologija i preuzimaju primat na tržištu. Razvoj sistema za efikasnije kočenje, prenos snage na podlogu, kao i mnoge inovacije vezane za komfor putnika od automobila prave mnogo bezbjednije i prijatnije mjesto. Sirovu snagu i brutalan zvuk zamjenjuju efikasni i štedljivi motori i aerodinamički oblikovane karoserije koje prate doba velikog tehnološkog napretka u svim poljima. Razvoj mikročipova omogućio je smještanje različitih elektronskih uređaja u automobile, koji su bili zaduženi za sigurnost i udobnost putnika. Takođe, hit postaju automobili malih dimenzija, i još manjih motora koji su vrlo korisni u gradskoj " džungli ". Iako restriktovani raznim normama, sportski automobili, naročito Evropski, razvijaju se u kontinuitetu i ostaju i dalje veoma popularni, iako više nijesu tako nekontrolisano divlji kao njihovi prethodnici.[/FONT]
[FONT="] [/FONT]
[FONT="]2.6. Moderna auto-industrija[/FONT]
[FONT="] Tokom 80-ih i 90-ih godina 20. Vijeka na tržištu se pojavljuju i Korejski proizvođači, koji su svoj prodajni adut formirali u vidu osjetno jeftinije cijene od Evropskih proizvođača. Iako su bili značajno manje kvalitetni, ipak su pronalazili put do kupaca[/FONT]