AUTOCAD tutorijal 3.dio

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
AUTOCAD tutorijal 3.dio



DEFINICIJA POMOĆNE MREŽE I KORAKA MIŠA
U prethodnoj lekciji smo upoznali osnovne principe vezane za unos koordinata kojima se definiše položaj elemenata u AutoCAD-u. Naravno, to nikako nisu jedini mogući načini, pa čak ni uobičajeni. AutoCAD pruža mnoštvo pomoćnih funkcija koje taj postupak čine bržim i jednostavnijim, a najlakši način da im pristupimo je izbor fukcije Drawing Aids iz TOOLS menija. Na ekranu će se tada pojaviti Drawing Aids Dialog Box na kome možemo uočiti četiri grupe funkcija: Modes, Snap, Grid i Isometric, sa različitim poljima za unos parametara. Da se upoznamo sa svakom od tih funkcija pojedinačno.
Funkcija GRID
Funkcija Grid služi da na ekranu uz crtež koji stvaramo postavimo mrežu tačkica koja nam može biti od velike koristi da steknemo boji uvid u dimenzije i položaj nacrtanih elemenata, tj. relativnu razmeru u kojoj je crtež trenutno prikazan.
Veličinu rastera biramo prema trenutnim potrebama. Za naš primer - arhitektonsku osnovu objekta, možemo izabrati vrednosti koje se uklapaju u projektantski modul - 600 mm za X pravac, a AutoCAD će po završenom unosu i pritisku na taster Enter automatski istu vrednost postaviti i za Y pravac. Ukoliko želimo da Y ima drugu vrednost, moramo je posebno uneti u za to predviđeno polje. Ovim postupkom smo odredili veličine rastojanja između tačkica, ali da bi se one i videle na ekanu potrebno je da njihov prikaz aktiviramo odabirom kvadratnog polja levo od opcije On. Dialog Box uklanjamo izborom tastera OK u dnu. Pomoćna mreža "Grid" će biti prikazana ali samo na ograničenom polju, koje smo ranije odredili kao granice crteža.
Funkcija SNAP
Sigurno ste primetili da pomeranje miša ima za posledicu pokret koordinatnog krsta - "kursora" po površini crteža. To pomeranje je kontinualno, što znači da je na ovaj način moguće locirati bilo koju tačku na crtežu. Ponekad je korisnije da se korak kojim se pomeranje vrši ograniči na određenu vrednost da bi se lakše pogađale željene tačke tj. precizno definisala rastojanja. Upravo tome služi funkcija Snap.
Podešavanje njenih parametara je slično kao u prethodnom slučaju tj. preko Drawing Aids Dialog Box-a izvšimo unos željene vrednosti (npr. 100mm) u X pravcu, zatim pritiskom na Enter automatski postavljamo istu vrednost i za Y pravac i aktiviramo je izborom polja On. Po zatvaranju Dialog Box-a imaćemo podešeno kretanje kursora sa fiksnim korakom od 100mm i tako obezbediti apsolutnu preciznost pri pogađanju tačaka.
Funkcija ORTHO
Pored mogućnosti da ograničimo korak pomeranja kursora funkcijom Snap, AutoCAD nam omogućava da izborom polja uz parametar Ortho iz Modes zone crtanje novih elemenata vežemo samo za ortogonalne pravce.
Primenom ovih funkcija obezbeđujemo maksimalnu efikasnost pri crtanju, jer određivanje veličine i položaja novih elemenata možemo vršiti jednostavnom upotrebom miša, a da pri tome ne odstupimo od jednog od najvažnijih principa kada je AutoCAD u pitanju - apsolutne preciznosti.
Funkcija BLIPS
Funkcijom Blips kontrolišemo prikazivanje pomoćnih krstića koji se ukoliko je funkcija uključena pojavljuju na ekranu kao reakcija AutoCAD-a na pokazivanje tačke na crtežu. Jednostavno, za manje iskusne korisnike je ponekad zgodno da na ekranu dobijaju jasan znak da je AutoCAD prihvatio njihovu komandu, dok će drugi više voleti da im se crtež ne opterećuje dodatnim simbolima. U svakom slučaju Blips krstići nisu pravi elementi crteža i automatski se uklanjaju posle svake promene prikaza na ekranu.
Saveti
Režim pomoćnih fukcija možemo pratiti u ukviru statusne linije pri dnu AutoCAD ekrana. Konkretnije, polja SNAP, GRID i ORTHO mogu biti prikazana kao svetla - neaktivna funkcija ili tamna - funkcija u upotrebi. Režim aktivno / neaktivno menjamo odabirom odgovarajućeg polja dvoklikom na levi taster miša.
Osim ovog načina za aktiviranje pomoćnih funkcija na raspolaganju su i tasteri sa vrha tastature i to: F7 kojim kontrolišemo vidljivost Grid-a, F9 aktivnost Snap-a i F8 za ortogonalno crtanje.

CRTANJE LINIJE
Linije pretstavljaju jedan od osnovnih elemenata koji sačinjavaju većinu crteža. Stoga je prirodno da se na primeru komande Line započne serija lekcija posvećenih crtanju različitih geometrijskih elemenata.
Komanda Line
Većina komandi vezanih za crtanje novih elemenata crteža nalazi se u okviru Draw menija. Prema tome, da bismo nacrtali liniju potrebno je da prvo pokrenemo komandu Line i zatim sledimo proceduru koju nam na komandnoj liniji nalaže AutoCAD. Na početku se od korisnika očekuje da odredi položaj početne tačke (unosom koordinate preko tastature ili što je mnogo lakše, pokazivanjem mišem), a potom i krajnju tačku linije. U toku ovog procesa AutoCAD stalno proračunava moguće oblike buduće linije što korisnik vidi kao elastičnu nit koja prati pomeranje kursora. Ta osobina se u AutoCAD-u naziva Dragging.
Često je potrebno nacrtati više segmenata linije koje se nadovezuju jedan na drugi. Pri tome je potrebno unositi samo položaj novih krajnjih tačaka i pred nama će se pojaviti niz linija koje se precizno nadovezuju.
Komandu završavamo pritiskom na taster Enter ili desni taster miša.
Ponavljanje postupka, tj. crtanje novog segmenta linije možemo najlakše ostvariti ponovnim pritiskom na desni taster miša. To je jedna od standardnih osobina AutoCAD-a koja nam omogućava da u momentu kada na komandnoj liniji imamo ispisanu poruku Command: automatski pokrenemo istu funkciju.
Pri crtanju linija na raspolaganju su nam sledeće opcije: Opcija Undo
Ukoliko se pri crtanju niza linija napravi pogrešan korak, odnosno nacrta segment pogrešnog pravca ili dužine, AutoCAD nudi mogućnost brze i jednostavne ispravke. Tome služi opcija Undo. Sve što je potrebno uraditi je da se na tastaturi unese znak "u" (od Undo) i pritisne Enter. AutoCAD će poništiti zadnji nacrtani segment i omogućiti da se rad normalno nastavi. Treba skrenuti pažnju da će unos znaka "u" u trenutku kada je AutoCAD u Command režimu imati za posledicu pokretanje komande UNDO i drugačiju reakciju tj. biće poništena zadnja izvršena komanda i to u celosti. Detaljniji opis komande UNDO se nalazi u okviru 15. lekcije.
Opcija Close
Pri crtanju niza linija koje treba da formiraju poligon (npr. trougao, pravougaonik itd.) od velike pomoći može biti opcija Close. Jednostavno, unos slova "c" (od Close) i pritisak na Enter će za AutoCAD značiti nalog da nacrta poslednji segment poligona i to tako da se njegova krajnja i početna tačka prvog segmenta precizno poklope.
Opcija Continue
Opcija Continue nam omogućava da nastavimo crtanje novih segmenata linije, tačno od mesta gde smo završili prethodni. Obzirom da se radi o opciji, prvo je neophodno pokrenuti osnovnu komandu tj. Line, a zatim na prompt From point samo pritisnuti Enter ili desni taster miša. AutoCAD će automatski započeti crtanje novog segmenta linije od tačke u kojoj je bio završen prethodni. Dalji tok komande Line je uobičajen.


Crtanje linije tačne dužine i položaja u Autocad-u
Izrada crteža u AutoCAD-u podrazumeva da se svi elemeti definišu sa tačnom veličinom i položajem. Na primeru crtanja kvadrata ćemo u nastavku lekcije prikazati četiri načina da se taj cilj i postigne.
Pomoću apsolutnih
Primena apsolutnog koordinatnog sistema podrazumeva unos položaja svake od tačaka, sa rastojanjima računatim od koordinatnog početka. Prema tome za crtanje kvadrata je potrebno da izvršimo sledeće korake:
Prvo pokrećemo komandu za crtanje linije Line, a zatim kao odgovor na zahtev AutoCAD-a da odredimo položaj početne tačke prve linije, unesemo sledeće koordinate: 600,2400 (Enter) zatim 600,4200 (Enter), 2400,4200 (Enter), 2400,2400 (Enter) i na kraju "c" (Enter) za zatvaranje poligona i završetak komande Line.
relativnih i
Uz pomoć relativnih koordinata isti zadatak je nešto jednostavnije izvesti, jer se za određivanje položaja tačaka ne mora kalkulisati rastojanje od koordinatnog početka (koji često i nema direktne veze sa elementom koji crtamo) već se podaci unose relativno u odnosu na prethodu tačku. Da vidimo kako to izvodimo na našem primeru:
Po izboru komande Line: možemo prvu tačku uneti apsolutno 600,2400 (Enter), a već sledeću u obliku relativne koordinate Ž0,1800 (Enter), zatim Ž1800,0 pa Ž0,-1800 i "c" za kraj crtanja.
polarnih koordinata
U polarnom koordinatnom sistemu se položaj tačke određuje preko rastojanja i ugla koje pravac zaklapa sa pozitivnim pravcem X ose. U našem primeru ćemo koristiti polarne koordinate na sledeći način:
Crtanje započinjemo komanom Line: i prvu tačku unosimo apsolutnim koordinatama 600,2400 (Enter), dok za položaj druge u polarnom obliku treba uneti Ž1800<90, dalje Ž1800<0, pa zatim Ž1800<-90 i na kraju "c".
Pomoću pravca i unete vrednosti za dužinu
Ipak, najlakši način za crtanje kvadrata sastavljenog od četiri linije je mogućnost da se to uradi na sledeći način:
Po startovanju komande Line i unosu početne tačke (apsolutna koordinata 600,2400) pritiskom na funkcijski taster F8, uključimo ortogonalno crtanje i mišem pokažemo željeni pravac buduće linije (vertikalno gore). Zatim unosimo numeričku vrednost za željenu dužinu ( broj 1800) i pritiskamo Enter ili desni taster miša. Kao rezultat ove operacije AutoCAD će nacrtati željeni element. Naravno, i ostale linije možemo nacrtati na isti način: pokazivanjem željenog pravca i unosom dužine.
Ray
Komanda Ray služi za kreiranje elemenata u svemu sličnih liniji osim po sledećoj osobini: imaju definisan početak ali im je drugi kraj u beskonačnosti. Zrak (Ray) se crta uz automatsko ponavljanje pa je zbog toga potrebno pritiskom na Enter završiti komandu.
Construction Line
Komanda Construction Line (preciznije XLINE) omogućava crtanje linija kod kojih su oba kraja u beskonačnosi. U praksi se ovakvi elementi koriste za označavanja granica ili sličnih elemenata crteža.

 
Natrag
Top