Ateroskleroza

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
22. 05. 2011. 08:00h| Vestionline

Ateroskleroza stara 3.500 godina

Ateroskleroza, kardiovaskularna bolest koja predstavlja suženje arterija, “stara” je 3.500 godina, pokazala je nedavno objavljena studija američkih i egipatskih naučnika, preneli su beogradski mediji.

152558_ateroskleroza_f.jpg
Ateroskleroza je bolest velikih i srednjih mišićnih arterija

Naučnici su do ovog zaključka došli kada su u Nacionalnom muzeju egipatskih antikviteta u Kairu na pločici pored mumije faraona Mernepta, koji je vladao između 1213. i 1203. godine pre nove ere i umro u 60-oj, pročitali da je patio od ateroskleroze i artritisa, odnosno upale zglobova.

To ih je navelo da skeniraju mumije 52 ljudi koji živeli u starom Egiptu između 1981. godine pre nove ere i 334. godine nove ere i posebnu pažnju obrate na kardiovaskularni sistem. Kod 44 mumije mogli su identifikuju arterije i srce, dok je kod ostalih to bilo nemoguće.


Najveće iznenađenje je bilo to što su zidovi krvnih sudova, tačnije arterija 20 mumija muškaraca i žena, bili obloženi kalcijumom, čije nagomilavanje vodi ka aterosklerozi.

Sve mumije su imale preko 40 godina kada su umrle - podatak do koga su naučnici došli detaljnom analizom skeleta. Najstarija mumija sa aterosklerozom bila je egipatska princeza Ahmoz-Merit-Amon, koja je, najverovatnije, živela između 1580. i 1550. godine pre Hrista. Umrla je kada je imala nešto više od 40 godina.

“Aterosklerozu i druge kardiovaskularne bolesti često povezujemo sa modernim vremenom, ali nam je Ahmoz 'pokazala' da je to bilo moguće i u njeno vreme”, rekao je doktor Gregori Tomas, direktor kalifornijskog Univerziteta za kardiologiju.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vrtoglavica zbog ateroskleroze

Ako su suženja veća od 70 odsto, pacijent mora na hiruršku intervenciju

1_zps9f678247.jpg


Nesvestice, vrtoglavice i krize svesti najčešći su simptomi koji ukazuju da postoji problem sa cirkulacijom kroz krvne sudove vrata. Kada ateroskleroza uzme maha može da se javi delimično i kratkotrajno oduzimanje jedne strane tela i problemi sa govorom koji nestaju u okviru 24 sata. Ovaj tzv. tranzitorni ishemijski napad je karakterističan simptom karotidne bolesti, a ukoliko osoba doživi lakši ili teži moždani udar treba obavezno uraditi ultrazvuk karotida vrata.

- Ultrazvuk može da pokaže da li postoje suženja, i da ih izmeri - objašnjava profesor dr Miroslav Marković, vaskularni hirurg i načelnik Prvog kliničkog odeljenja Klinike za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. - Suženje veće od 70 odsto otklanja se takozvanim rekonstruktivnim operacijama. Manji stepen suženja može da se leči i lekovima uz redovne kontrole. Mogu da pomognu lekovi protiv stvaranja ugrušaka u krvi, preparati koji popravljaju cirkulaciju, statini, a kod određenog broja pacijenata i beta blokatori koji snižavaju pritisak. Terapija takođe podrazumeva izbegavanje faktora rizika, odovarajući higijensko - dijetetski režim, svakodnevno kretanje i pravilnu ishranu sa smanjenim novoom masnoća.

Na ovaj način proces ateroskleroze može da se zaustavi, ali „zapis“ na krvnim sudovima ostaje. Ipak, promena režima života može da potpomogne razvoj kolateralne cirkulacije, novih mladih krvnih sudova koji uspevaju da nadoknade deo krvotoka ograničen razvojem aterosklerotskog plaka. To znači da već oko 40. godine obavezno treba redovno da se vežba, šeta, vozi bicikl, i da se prilagodi način isharne.

- Ako je bolest već uznapredovala, mora da se uradi hirurška intervencija - napominje naš sagovornik. - Suženja na karotidama se otklanjaju čišćenjem aterosklerotskog plaka, što se u Klinici za vaskularnu hirurgiju KCS radi u lokalnoj anesteziji. Zahvat se radi na velikom krvnom sudu koji hrani mozak, pa je zato važno da pacijent bude svestan. Operacija traje 60 do 90 minuta.

Ateroskleroza može da zahvati i krvne sudove donjih ekstremiteta, kada se kao prvi znaci javljaju bolovi u nogama pri hodu ili tokom odmora, grčevi, slabost mišića i opadanje dlaka na potkolenicama. Na problem sa cirkulacijom mogu da ukažu i promene na nokatnim pločama i pojava manjih ranica na nožnim prstima. Suženja se najčešće javljaju na velikim krvnim sudova u stomaku, maloj karlici i arterijama buta i potkolenice. Operacije kojima se premošćavaju krvni sudovi u trbuhu i donjim ekstremitetima su tehnički komplikovanije.

- Najčešće se radi bajpas operacija premošćavanja krvnih sudova veštačkim vaskularnim protezama, a kada pacijent ima očuvane vene ugradni materijal može da se uzme od samog pacijenta - kaže dr Marković.

STENT ŠIRI ARTERIJE


U poslednjih 10 godina razvijana je tzv. endovaskularna hirurgija ugradnje stentova u obolele krvne sudove, ali samo u slučajevima ukoliko bolest nije previše odmakla i ako su suženja lokalizovana na manjim segmentima - kaže dr Miroslav Marković. - Ako je bolest uzela maha i zahvata veći deo stabla krvnog suda, mora da se radi otvorena hirurška rekonstrukcija.

Izvor: Večernje novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ateroskleroza: Kad se krvni sudovi zapuše...

Ateroskleroza javlja se od najranijeg detinjstva i može da dovede do teških komplikacija i smrti. Masne materije su glavni okidač, pre svega loš holesterol koji se unosi hranom

133dd7.jpg


Ateroskleroza, odnosno zakrečavanje arterija, jedna je od najčešćih bolesti. Javlja se u najranijem detinjstvu, tiho i neprimetno teče, a u zrelom dobu izaziva ozbiljne zdravstvene probleme. Može da se razvija sporije ili brže, kojom brzinom će stradati krvni sudovi zavisi od uzročnika bolesti.

- Krvni sudovi gube elastičnost zbog taloženja štetnih materija u zidovima, koje ih postepeno sužavaju, a mogu i u potpunosti da ih začepe. Masne materije, pre svega loš holesterol koji se unosi hranom, glavni su okidač ovog stanja. Ulaze u zid arterije gde ih sačekuju ćelije koje se sa njima bore "gutajući ih". To može da traje određeno vreme, ali ako je količina lošeg holesterola prevelika, odbrambene ćelije postaju pretovarene i zbog ogromnog pritiska na kraju prskaju, pretvarajući se u kašastu masu - objašnjava kardiovaskularni patolog, akademik profesor dr Vladimir Kanjuh, predsednik Udruženja za aterosklerozu Srbije, predsednik Odbora za kardiovaskularnu patologiju SANU i član savetodavnih odbora Evropskog i Internacionalnog društva za aterosklerozu.

* Šta se tačno dešava na zidovima krvnih sudova?

- Unutrašnji sloj krvnog suda deblja, zatim se u njemu stvaraju masne trake, a potom aterosklerotične ploče. Ove ploče su sastavljene od lipidnog bazena i vezivne kape, koja odvaja lipidni depo od površine arterije kroz koju protiče krv. Kada vezivna kapa popusti, dolazi do pucanja i izlivanja sadržaja bazena i stvaranja krvnog ugruška, odnosno tromba. Krvni ugrušak u manjoj ili većoj meri zapušava arteriju, blokirajući protok krvi u delu koji ova arterija hrani. Ukoliko se to dešava na srcu, dolazi do srčanog udara. Infarktom zahvaćeni deo srčanog mišića više ne može da pumpa krv i vremenom se pretvara u ožiljak. Kada se to dogodi na arterijama koje hrane mozak, nastaje moždani udar, odnosno šlog. Ateroskleroza može da zahvati i arterije nogu, bubrega i drugih organa, a posledice su gangrena nogu, insuficijencija bubrega...

EFIKASNA PREVENTIVA

Za ovu bolest ne postoji specifičan lek, ali može da se spreči uklanjanjem faktora rizika. Preventivnim programima je u SAD i zapadnoj Evropi smrtnost od ateroskleroze "pala" ispod 50 odsto, a životni vek produžen četiri do šest godina.

Da bi se izbegla bolest, trebalo bi da se održava normalna telesna težina u skladu sa polom, uzrastom, visinom. Neophodno je svakodnevno vežbanje ili brza šetnja od najmanje 30 minuta jer 40 odsto tela čine skeletni mišići koji traže kretanje. Zabranjeni su pušenje i masna hrana, a obavezna kontrola masnoća i šećera u krvi, krvnog pritiska. Neophodno je napraviti balans između posla i odmora, uz izbegavanje stresnih situacija. Preporučuje se jedna čaša crnog vina dnevno, jer sadrži blagotvornu supstancu rezveratrol koja smanjuje rizik od svih kardiovaskularnih bolesti - savetuje dr Ristić.

* Kada bolest počinje da se ispoljava i ko je u rizičnoj grupi?

- Ateroskleroza se povećava sa starenjem i već u petoj deceniji počinje ozbiljno da preti. U zavisnosti od genetske predispozicije, pola, uzrasta i načina života, nekad se razvija sporije, a nekada brže i u težoj formi. Na ovu bolest posebno treba da obrate pažnju osobe koje imaju bliske rođake sa teškim komplikacijama koje se ispoljavaju u vidu srčanog i moždanog udara. Ništa manje ne rizikuju ni pušači, osobe sa visokim i neadekvatno lečenim krvnim pritiskom, šećernom bolešću, kao i povišenim holesterolom. Rizik raste sa godinama kod oba pola, a kod žena je povećan ulaskom u menopauzu. Proces ateroskleroze ubrzava i produžena izloženost psihičkom stresu, ali i neke reumatske bolesti kojima je u osnovi hronično obolenje, kao što je reumatoidni artritis.

Profesor dr Arsen Ristić, interventni kardiolog Kliničkog centra Srbije i koordinator Ministarstva zdravlja za kardiologiju, ističe i da je veoma važno obratiti pažnju na karakteristične simptome.

- Obratite pažnju na bol u grudima koji se ispoljava i pri najmanjem naporu, ali i kada se potrči za autobusom, izlađe iz tople sobe na hladnoću i vetar ili posle obilnog obroka. Istina, srčani bol može i da zavara, da se ne lokalizuje u predelu srca i grudnog koša sa širenjem u levu ruku, već da se javi u vilici, čak i u trbuhu, imitirajući bol zapaljene žučne kese ili slepog creva. Naravno, nije svaki bol u grudnom opasan, ali o tome konačni sud daje lekar, a ne pacijent.

* Kako se bolest dijagnostikuje?

- Ako se blagovremeno prepoznaju tegobe, testovi pokazuju da li bolesniku sa aterosklerozom preti srčani ili moždani udar. Posle kliničkog pregleda i ultrazvuka srca, testovima opterećenja se proverava da li srce dobija dovoljno krvi u naporu ili postoje suženja na arterijama koja ometaju protok krvi. Ako se sumnja na aterosklerozu, radi se kateterizacija srca i koronarografija, odnosno snimanje srčanih arterija, koja tačno pokazuje broj, raspored i stepen suženja. Ateroskleroza arterija koje hrane mozak se dijagnosrtikuje ultrazvučnim pregledom vrata ili skenerom.

* Kakva je terapija kod ateroskleroze?

- Daju se lekovi za aterosklerozu i smanjenje rizika od komplikacija. To mogu biti statini, lekovi za masnoće, kao i za krvni pritisak, dijabetes, medikamenti koji sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka u arterijama srca, aspirin i drugi koji sprečavaju pojavu tromba. Uz to je ključna i korekcija oslabljene srčane cirkulacije širenjem krvnih sudova iznutra, odnosno balon dilatacija i izgradnja specijalnih mrežica, stentova. Ako je potrebno, radi se bajpas operacija, to je hirurško premošćenje obolelih krvnih sudova. Suština je da se što je moguće više sačuva srčani mišić.

INFARKT I ŠLOG

Za čak 80 odsto infarkta srca i mozga odgovorna je ateroskleroza. Kada se arterija suzi više od 70 procenata, kroz nju ne stiže dovoljno krvi u određeni deo srčanog mišića, zbog čega srce pati pokazujući bolom u grudnom košu. Bol je kratkotrajan i uglavnom se širi u levu ruku, a u tom slučaju se dijagnostikuje stabilna angina pektoris. Međutim, mnogo je opasnije ako dođe do pucanja aterosklerotske ploče, jer masne materije dospevaju u krv dovodeći odmah do lokalne tromboze. Ako je začepljenje manje i krv može da prolazi, dolazi do takozvane nestabilne angine pektoris koja je uvod u infarkt, ali do njega ne mora i da dođe. Ukoliko se potpuno začepe arterije, krv i kiseonik ne stižu do srca što izaziva dugotrajni bol u grudima. Istovremeno, počinje nekroza i smrt tog dela srčanog mišića, odnosno infarkt miokarda.

Isto se dešava i sa mozgom i drugim organima, samo što su simptomi drugačiji - objašnjava akademik Kanjuh.

(Novosti)
 
Natrag
Top