Član
Učlanjen(a)
31.10.2010
Poruka
9
U severozapadnom delu prostranih backih ravnica, na levoj obali Dunava, smestio se Apatin jedan od najlepših gradova Vojvodine.

baileyssg5.jpg


Izuzetno povoljan geografski položaj, blizina reke i prirodna bogatstva ovog kraja (plodno zemljište, šume pored reke, obilje ribe po ritovima i rukavcima i divljac u šumama) oduvek su privlacili ljude da se
ovde naseljavaju, pa se tako još u praistoriji smenjuju kulture Sarmata, Kelta, Gota i drugih naroda.

Istorija

U I veku, za vreme rimskih osvajanja, naselje je pretvoreno u vojni šanac sa utvrdenjima i imalo je znacajnu ulogu u odbrani provincije Panonije. U VI veku dolaze Sloveni, a 896. godine Madari i na ovom prostoru osnivaju svoju državu u kojoj su ipak Sloveni cinili vecinu stanovništva.
Apatin se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1011. godine, a ime je dobio po opatiji Kalocke biskupije. U XIV i XV veku na ovim prostorima su feudalna imanja, ciji su gospodari podigli dvorce oko kojih se naseljavaju ribari, lovci, ladari i vodenicari. Apatin se 1417. godine spominje kao posed Stefana Lazarevica.
karta1573.jpg

Pod tursku vlast pao je 1541. godine i bio pod njom punih 140 godina.
Deo izbeglica iz velike seobe pod Arsenijem Carnojevicem 1690. godine naseljava se u Apatinu, Somboru i Prigrevici. 1748. godine u Apatin dolaze nemacki kolonisti, a srpska naselja su silom raseljena, uglavnom u Stapar. Kolonisti su došli iz raznih krajeva. Sabirni centar je bio u Ulmu, a odatle su prevoženi Dunavom do Apatina, koji je postao glavna baza nemacke ekspanzije u Vojvodini, dobijajuci pritom i posebnu podršku u razvoju. Nedaleko od pristaništa podignuta je crkva i izgraden centar sa trgom. Podižu se javne zgrade, škole, ribarske stanice, zanatske radionice i stambene zgrade. Dvorska komora ubrzano podiže i privredne objekte: 1756. pivaru i pecaru, a 1764. jednu od najvecih tekstilnih radionica u Backoj. 1760. godine Apatin je proglašen za grad i stalno trgovište sa posebnim statusom.

apatin8.jpg


Krajem XVIII veka katastrofalna poplava prodrla je u stari centar, uništila ga sa svim objektima, te sa sobom odnela i pola naselja. Novi centar formiran je severoistocno od Pivare, cime je utemeljeno uoblicavanje grada koje se u velikoj meri sacuvalo i do danas. Tokom XVIII i prve polovine XIX veka Apatin je doživeo snažan ekonomski uspon, pre svega zahvaljujuci zanatstvu, trgovini i brodogradnji. Vec 1869. godine osnovane su banke i štedionica, cime su otvorena vrata i ubrzanom industrijskom razvoju. Veliki broj ciglana (36) proizvodio je ciglu i crep, a njima su gradeni i pokriveni mnogi objekti u Becu i vecina u Pešti. 1912. godine Apatin je povezan železnickom prugom sa Somborom i Sontom. 1920. godine osnovano je brodogradilište, koje je u novije vreme modernizovano i jedino na celom toku Dunava opremljeno specijalnim liftom za brzo izvlacenje brodova na dok.
Posle kapitulacije Jugoslavije 1941. godine Apatin je ušao u sastav Hortijeve Madarske. Za vreme Batinske bitke front se protezao sve do Apatina i Bogojeva, a sam grad je postao prava ratna baza. Partizanske jedinice oslobodile su Apatin 24. 10. 1944. godine.
Prema planu kolonizacije, novembra 1945. godine, u Apatin su stigle prve boracke porodice iz Like i nacionalni sastav grada je promenjen. Do 1953. godine ukupno je naseljeno 1.061 porodica sa 6.258 clanova.


Bogatstvo Apatina - rezervat "Gornje Podunavlje"

Netaknuta priroda prašumskog izgleda, stoletna autohtona šuma, bare i močvare, bogatstvo flore i faune su lična karta Specijalnog rezervata prirode ”Gornjeg Podunavlja". Ovaj rezervat je deo velike poplavne, ritsko močvarne zone na Srednjem toku Dunava. Proteže se uz levu obalu Dunava na sredini njegovog toka, od 1366. do 1433. km. Na severu se graniči sa Nacionalnim parkom Drava - Dunav dok se duž susedne obale prostire Park prirode ”Kopački rit" i sa njima cini veliku veliku prirodnu celinu jednu od najvećih na evropskom kontinentu.
Stalna borba čoveka sa prirodom i kroćenje moćne reke Dunav koja se vekovima opirala čovekovoj potrebi da vlada svim segmentima prirode zarad eksploatacije dovela je do nestanka velikog ritsko močvarnog podrucja koji je postojao na ovom podrucju panonske ravnice. Izgradnjom mocnog nasipa čovek je sklopio mir sa rekom a zaštitom ovih 19648 hektara područja omogucio prirodi da sačuva, deo svoje baštine. 280 vrsta ptica od kojih neke veoma retke kao što su orao belorepana, crne rode, kormorani i druge čine deo neprocenjivog bogatstva prirode. Isto tako autohtone šume crne topole, brestova, crnog gloga i hrasta kao i staništa više vrsta orhideja, lokvanja i drugih biljaka govore dovoljno o ovom neprocenjivom prirodnom bogatstvu.
Šuma je pod stalnim nadzorom raznih službi koje brinu o tome da se ova baština zaštiti od devastacije. Putevi i puteljci koji vode kroz šumu idealni su za razne oblike rekreacije. Džoging, pešacenje, vežbanje na spravama u šumi vec su postale uobicajene aktivnosti Apatinaca i raznih ljubitelja prirode. Skrivene pešcane plaže idealne za uživanje u letnjim danima. Mnogobrojne čarde uz i u samom rezervatu kao što su na primer ”Kupusinska, Vagon, Harcaš čarda kao i ”Dvorac" na Lavaču idealne su za odmor, i razonodu.
Neki od ovih objekata imaju svoje kapacitete za ugodan smeštaj i boravak gostiju. Okruženi netaknutom prirodom i dobro povezani sa gradom asfaltnim putem idealni su za svakog ko želi uživati u lepotama Prirodnog rezervata ”Gornje Podunavlje.

62081336919720781207998.jpg


Apatinski rit

Područje Apatinskog rita predstavlja područje veličine preko 5.000 hektara koji se prostiru duž leve obale Dunava, nastavljajući se na Monoštorski rit, u šumsko-močvarnom pojasu nastalom radom reke Dunav, od Apatina do mosta kod naselja Bogojevo.Zajedno sa Monoštorskim ritom čini celinu Specijalnog rezervata prirode "Gornje Podunavlje", danas tek dela nekada mnogo veće poplavne doline Dunava.Za razliku od svog "severnog" suseda, koji je izgradnjom odbrambenog nasipa gotovo u celosti ostao odsečen od Dunava, Apatinski rit se svojim većim delom i danas nalazi u poplavnoj zoni, što ga čini jednim od retkih preostalih celovitih područja na kojima vladaju gotovo neizmenjeni hidrološki uslovi koji su i učinili ovo područje tako biološki raznoliko.Izlivajući se i povlačeći svake godine, Dunav nanosi plodni mulj iz koga se iznova rađa više nego bogat živi svet ovog područja. Čitavih 3.500 ha Apatinskog rita pod direktnim je uticajem vodnog režima druge najveće evropske reke, bivajući periodično, najčešće u proleće, poplavljeno, noseći sa sobom velike količine otopljenog snega sa planina.Zbog zadržane izvornosti vodnog režima, na ovom području su se zadržala karakteristična ritska obeležja, kao što su poslednji veliki fragmenti prirodnih ritskih šuma, sastavljenih od vrba, topola i hrastova, kao i brojni rukavci, mrtvaje i bare, koji ovaj rit svrstavaju u red najznačajnijih mrestilišta na području čitavog toka Dunava.Nalazeći se upravo naspram Kopačkog rita, odnosno ušća Drave u Dunav, predstavlja jedinstvenu i neraskidivu ekološku celinu značajnu za opstanak mnogih vrsta vezanih za vlažna staništa, ponajviše ptica kao što su crna roda, orao belorepan i brojne čaplje.Osim kao izuzetno važno poplavno područje, Apatinski rit se, najzad, izdvaja i kao područje na kome su se održale neke od najlepših tradicionalnih vrednosti života u Podunavlju, poput brodotesarstva i ribolova. Iako ne u meri u kojoj su se ove delatnosti nekada odvijale, i danas je živa tradicija dunavskih alasa i pravljenja karakterističnih čamaca, tzv. "apatinaca".

jeleni+souboj.jpeg


Slike grada
wwwmojdunavcom.jpg
246919248426899ec721.jpg

apatinnajlepsigrad11061.jpg



ortodoxtemplesaborsveti.jpg

 
Član
Učlanjen(a)
30.10.2009
Poruka
1.858
Nije lose mesto '95 proveo sam na aerodromu 3 meseca i video sam i Sombor i Apatin veoma dobro,sada svracam poslom cesto u oba mesta koja su spojena fakticki u jedno (deli ih samo kanal).Ima sta da se vidi nije lose ,nije lose.
 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Apatin – najseverniji srpski grad

Izvor: Bel Guest Magazine

Na levoj obali Dunava, na severozapadu Bačke, nalazi se opština Apatin, poznata po veličanstvenoj prirodi, razvijenom ribolovu, nautičkom turizmu, najmlađoj banji u Srbiji, pivari i okolnim lovištima… Povlašćen geografski položaj umnogome je odredio pravce privrednog razvoja Apatina.


2908263484d7f65bee88e3093517840_orig.jpg

U istoriji je zabeleženo da je ta regija uvek bila privlačna mnogim narodima, koji su je odabirali za svoj zavičaj – od Sarmata, Kelta i Gota u praistoriji, do Slovena, koji su se naselili u 6. veku, potom Mađara, Nemaca... Apatin je danas multietnički grad, koji ove godine obeležava deset vekova postojanja. To je i jedna od vojvođanskih opština sa najviše Srba poreklom iz Like, koji su se doselili u vreme kolonizacije u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata.

Mirna i tiha varošica, najveća je luka na Dunavu pre Novog Sada. Na ulasku u grad nalazi se impresivan pravoslavni hram Sabor Svetih apostola, a zatim se skreće ka rukavcu Dunava, koji vodi ka apatinskom pristaništu. Četiri kilometara dalje je poznati banjski kompleks sa termalnom vodom – banja Junaković, do koga se može stići i biciklističkom stazom. Apatin ima i lepo šetalište kraj Dunava, zanimljive građevine u centru grada, kafiće na obali reke, peščanu gradsku plažu…



MODERNA MARINA U GRADU ALASA


16341391804d7f65bf2bc17151893643_v4%20big.jpg

Nove mogućnosti za razvoj ovdašnjeg turizma otvorile su se 2009. godine, kada je otvorena apatinska marina. Ona ima kapacitet za 400 čamaca (od toga za 120 većih jahti), i vezove za čuvanje čamaca u toku čitave godine, te jedinu benzinsku pumpu na vodi u Srbiji, restoran, nautički i ribolovački klub, servisni centar... Deo marine je pristanište za velike brodove. Nekoliko velikih putničkih brodova prvi put se tu usidrilo prošle godine – jedan od najvećih bio je kruzer „Mocart“, koji plovi pod nemačkom zastavom.

Apatin je gradić sa mnoštvom ribara i razvijenom ribarskom tradicijom. Predeo Gornjeg Podunavlja, gde se nalazi Apatinski rit, veoma je bogat ribom. Ako ste zainteresovani da se oprobate u pecanju, Udruženje sportskih ribolovaca omogućiće vam da izvadite dozvolu za pecanje, iznajmite čamac ili koristite usluge stručnog vodiča. U Apatinu je razvijen i lovni turizma – u šumama Gornjeg Podunavlja – „srpske Amazonije“ – žive jeleni, srne, divlje svinje... Postoji i zanimljiva i sve popularnija turistička ponuda – posmatranje ptica: u tom području ima 280 vrsta, a neke su veoma retke, kao što su orao belorepan, crna roda, kormoran…


GASTRONOMSKA TRADICIJA


1231458924d7f65bf5cd31548756095_v4%20big.jpg

Iz ribolovačke tradicije kraja razvila se i gastronomska tradicija oličena u raznolikoj ponudi ribljih specijaliteta, koji se pripremaju u restoranima u gradu ili u nekoj od poznatih čardi, na obalama Dunava. Priprema i degustacija ribljeg paprikaša okosnica je manifestacije Apatinske ribarske večeri . U okviru ovih večeri organizuje se i atraktivna trka starim ribarskim čamcima ‘apatincima’. Svakog leta grad je i domaćin međunarodne turističke kajak-kanu veslačke Dunavske regate – TID (Tour international Danubien). Ta značajna regata ima pedesetpetogodišnju tradiciju, startuje u Nemačkoj, povezuje sve podunavske zemlje i završava se u Rumuniji.

Mnogo je razloga da posetite najseverniji srpski grad na Dunavu. Apatin je grad prirode, sa oazama za uživanje i raznolikim mogućnostima za aktivan odmor. Godišnje ga poseti 75. 000 turista, navodi zvanična statistika. Mile Đukić, direktor TO Apatin, ističe da je u planu povećanje tog broja, te da će turistička ponuda ove godine biti bogatija. Naime, najavljeno je otvaranje turističkog kompleksa na jezeru Zelena glava, koji će imati hotel, apartmane u bungalovima i kamp naselje.


BANJA JUNAKOVIĆ



Banjske vode potiču sa 700 metara dubine i dostižu temperaturu od 50ºC. Po svom kvalitetu mere se s vodama Karlovih Vari, Harkanja i Lipika. Medicinske terapije obuhvataju lečenje svih vrsta reumatizma, ortopedskih i neuroloških oboljenja, ginekoloških oboljenja i bračnog steriliteta. Pored kompleksa od 10 otvorenih bazena, osmostazne kuglane i teniskih terena, banja ima i zatvoren bazen, finske saune i teretane. Tu možete odabrati neku od brojnih tipova masaža u ponudi, a mi izdvajamo „gipsane bermude“, tretman tela algama i marokanski wellness program. Kroz Park šumu „Junaković“ vodi Staza zdravlja, a biciklističkim stazama Banja je povezana sa Apatinom.
 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Apatin

Broj stanovnika


stari-grb-apatina.jpg


Apatin je opština koja po popisu iz 2002. godine ima 32.813 stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika ove opštine najviše je Srba i to 20.216 ili nešto malo više od 61%. Približno isti broj je upisanih Mađara i Hrvata: 3.785 stanovnika apatinske opštine izjasnilo se kao Mađari, a 3.766 stanovnika se izjasnilo da je hrvatske nacionalnosti. Rumuna je 1191, Crnogoraca 190, a Jugoslovena 727. U gradu živi samo jedan Goranac. 1893 stanovnika opštine se upisalo kao neopredeljeni, a kao nepoznati se upisao 71. Sam grad Apatin ima 19289 stanovika, pozitivan prirodni priraštaj, tako u gradu danas živi 1.379 stanovnika više nego 1991. godine.

Istorijat grada

Prvi tragovi života u Apatinu potiču iz najranijih vremena o čemu svedoče iskopine na ovom području. Nađeni su predmeti iz paleolitskog, bakarnog i bronzanog doba. Apatin se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1011. godine, za vreme mađarskog kralja Stevana

apatin-1.jpg


I, a ime je dobio po opatiji Kaločke biskupije. U I veku, za vreme rimskih osvajanja, naselje je pretvoreno u vojni šanac sa utvrđenjima i imalo je značajnu ulogu u odbrani provincije Panonije. 896. godine Mađari su na ovim prostorima osnovali svoju državu, ali većinu stanovništva ipak čine Sloveni. 1417. godine Apatin se spominje kao posed despota Stefana Lazarevića. 1690. godine ovde se naseljava deo izbeglica koji su došli sa patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem. Veoma važnu ulogu

apatin-2.jpg


u razvoju grada odigrao je period vladavine Habzburške monarhije, prvenstveno Marije Terezije. Već 1748. mesto naseljavaju nemački kolonisti, a Srbi su odavde prisilno raseljeni, prvenstveno u Stapar. Apatin je postao glavna baza nemačke ekspanzije u Vojvodini što je, naravno, doprinelo i njegovom ubrzanom razvoju. Nedaleko od pristaništa podignuta je crkva, izgrađen je gradski trg, otvaraju se škole, zanatske radionice, i podižu stambene zgrade. 1756. godine u Apatinu je otvorena pivara, a 1764. godine mesto je dobilo najveću tekstilnu radionicu u Bačkoj. 1760. Apatin je proglašen gradom i postao je trgovački centar. Krajem XVIII veka, grad je pogodila strašna poplava koja je razorila polovinu naselja. Nakon nje, grad se rekonstruisao i dobio novi izgled koji se manje-više zadržao do danas. 1920. godine osnovano je brodogradilište, koje je u novije vreme modernizovano i jedino na celom toku Dunava opremljeno specijalnim liftom za brzo izvlačenje brodova na dok. Za vreme Drugog svetskog rata, grad je bio pod mađarskom upravom, a partizanske jedinice su ga oslobodile 24. oktobra 1944. godine. U novembru 1945. godine, u Apatin su stigle prve boračke porodice iz Like i etnički sastav grada je promenjen. Do 1953. godine ukupno je naseljeno 1.061 porodica sa 6.258 članova.

izvor:gimnazijaso.edu.rs
 
Natrag
Top