VLADINE IZMJENE ZAKONA O TAJNOJ SLUŽBI DAJU NEVIĐENA OVLAŠĆENjA AGENCIJI ZA NACIONALNU BEZBJEDNOST
ANB kupuje oružje mimo tendera
Izvor: Dan 07-12-2010
~O zahtjevima za sprovođenja mjera tajnog nadzora ubuduće može odlučivati i sudija a ne samo predsjednik Vrhovnog suda
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) moći će da nabavlja službeno oružje i opremu mimo propisa o javnim nabavkama, imaće nadležnost i u oblasti odbrane, a ukida se rješenje po kome "drugi" državni organi, iz bezbjednosnih razloga, mogu imati uvid u izvještaj Agencije. To je navedeno u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je ovih dana upućen u skupštinsku proceduru. Predlog je utvrdila Vlada na sjednici 22. jula ove godine.
O zahtjevima ANB za sprovođenje mjera tajnog nadzora ubuduće neće odlučivati isključivo predsjednik Vrhovnog suda, već će to moći da učini i sudija koji ga zamjenjuje.
Nakon uvida u predloženi materijal postaje evidentno da Vlada inicira da ANB, za razliku od zakona koji je dosad važio, dobije i funkciju u oblasti odbrane, a daje se i definicija same Agencije.
- Agencija je bezbjednosno-obavještajna služba i čini sastavni dio sistema bezbjednosti Crne Gore - navodi se u prvom članu predloga, a tu je i konstatacija - koje nema u sadašnjem zakonu - da ANB prikuplja podatke "o djelatnostima nosilaca obavještajnih aktivnosti drugih država od značaja za nacionalnu bezbjednost".
Novitet je i što u odnosu na važeći zakon, po kojem "ANB štiti ustavni poredak, bezbjednost i teritorijalni integritet Crne Gore", prema novom predlogu Agencija vrši "poslove nacionalne bezbjednosti, zaštite poretka, nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti Crne Gore".
Predlog omogućava ANB da ima uvid u elektronsku komunikaciju jer su operatori i pružaoci usluga elektronskih komunikacija, kao i poštanski operatori, dužni da Agenciji omoguće i garantuju uslove za vršenje nadzora.
U aktuelnoj verziji o ovlašćenjima ANB-a nema eksplicitnog navođenja da ova služba ima bilo kakve veze sa poslovima odbrane.
- Agencija prikuplja podatke od značaja za odbrambene interese Crne Gore i ispunjenje strateških bezbjednosnih ciljeva i interesa (obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane) - kaže se u predlogu zakona, dok se u istom članu predviđa da "o podacima u vezi sa poslovima odbrane Agencija izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, kao i ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, u skladu sa zakonom".
Pri tom, o svim "djelatnostima usmjerenim protiv nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, bezbjednosti i ustavom utvrđenog pravnog poretka" ANB izvještava predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine.
Ovo rješenje se znatno razlikuje od člana 23 važećeg zakona, koji se ukida ovim vladinim predlogom. Po tom članu, Agencija prikupljene podatke dostavlja predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine, a režim dostave propisuje Vlada na predlog direktora Agencije.
- Direktor Agencije može izvještaj dostaviti i drugim organima u Crnoj Gori, kada to zahtijevaju razlozi nacionalne bezbjednosti, na način i po postupku koji odredi Vlada - predviđa član čije se ukidanje traži.
Interesantno je da se predlogom briše i član 21 sadašnjeg zakona, kojim se direktoru Agencije daje ovlašćenje da od državnog tužioca traži da policija privremeno prekine sprovođenje pretkrivičnog postupka.
U dijelu koji govori o tajnom nadzoru sada se predviđa da "nadzor nad poštanskim pošiljkama i drugim sredstvima komunikacije, na predlog direktora ANB, za svaki pojedinačni slučaj odobrava predsjednik Vrhovnog suda". Ali, po predlogu Vlade, uvodi se novi termin - "nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama", koji, na predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slučaj može odobriti predsjednik Vrhovnog suda ili sudija koji ga zamjenjuje, u skladu sa zakonom. Pri tom, rok za odluku o zahtjevu ANB više nije 24 sata, već 48 sati.
Značajno je pomenuti i da Agencija, ako predlog prođe, može prikupljati podatke od značaja za obavljanje poslova nacionalne bezbjednosti od svih organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, ali i pravnih lica koja vode registre i zbirke podataka.
Predlog zakona takođe definiše i u kojoj situaciji su službenici ANB-a u mogućnosty da koriste oružje.
- Službenci Agencije koji u izvršavanju svojih poslova mogu biti posebno izloženi opasnosti po ličnu bezbjednost, zdravlje i život, a koje odredi direktor Agencije, kao i službenici koji obavljaju poslove kontraobavještajne i bezbjednosne zaštite, imaju pravo nošenja službenog oružja. Službenici mogu upotrijebiti oružje samo u nužnoj odbrani i krajnjoj nuždi, u skladu sa Krivičnim zakonikom - glasi predlog Vlade.
Što se tiče nabavke opreme,član 48 važećeg zakona propisuje da se za nabavku specijalne tehničke opreme i prostorija koje se koriste u radu Agencije ne primjenjuju propisi kojima je utvrđena obaveza javnog oglašavanja.
- Riječi "tehničke opreme" zamjenjuju se riječima "opreme, službenog oružja", a riječi "kojima je utvrđena obaveza javnog oglašavanja" zamjenjuju se riječima "o javnim nabavkama" - kaže se u predlogu zakona.
Sadašnji zakon o ANB donijet je 2005. godine, a crnogorska tajna služba već godinama je predmet optužbi opozicione javnosti da je politička policija, u službi režima i premijera Mila Đukanovića. Čule su se i ocjene da je u pitanju "zločinačka organizacija" koju treba rasformirati.
Ipak, iz Vlade i ANB tvrde da su u pitanju zlonamjerne i neistinite optužbe, kao i da Agencija u svom radu poštuje Ustav, zakon i međunarodne pravne norme.
M.VEŠOVIĆ
Iznose lične podatke iz Crne Gore
Osim rješenja o zaradama, ali i o izricanju disciplinskih mjera, direktoru ANB se u vladinom predlogu zakona daje još jednu uloga - službenici Agencije ne smiju vršiti druge poslove bez prethodnog odobrenja direktora.
Takođe, predlog zakona donosi još jedan član koji tretira međunarodnu saradnju Agencije, a po kome se omogućava iznošenje ličnih podataka iz Crne Gore.
Ono je izvodljivo samo ako država u koju se podaci iznose ima uređenu zaštitu ličnih podataka i ako "dobije podatke da lice na koje se ti lični podaci odnose ugrožava nacionalnu bezbjednost Crne Gore, bezbjednost države kojoj se podaci dostavljaju ili vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom".
Staž osiguranja u uvećanom trajanju
Jedan od noviteta u vladinom predlogu zakona je i da se službenicima Agencije, u zavisnosti od prirode poslova koje obavljaju, staž osiguranja računa u uvećanom trajanju, u skladu sa posebnim propisom.
- Zbog posebne prirode uslova rada i odgovornosti, službenici Agencije ostvaruju pravo na dodatak na zaradu - tvrdi se u sadašnjoj verziji zakona.
Podsjetimo, na čelu Agencije je nedavno došlo do promjene, pošto je Dušku Markoviću istekao mandat, i on je prešao u Vladu, a novi direktor je Vladan Joković.
ANB kupuje oružje mimo tendera
Izvor: Dan 07-12-2010
~O zahtjevima za sprovođenja mjera tajnog nadzora ubuduće može odlučivati i sudija a ne samo predsjednik Vrhovnog suda
Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) moći će da nabavlja službeno oružje i opremu mimo propisa o javnim nabavkama, imaće nadležnost i u oblasti odbrane, a ukida se rješenje po kome "drugi" državni organi, iz bezbjednosnih razloga, mogu imati uvid u izvještaj Agencije. To je navedeno u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji je ovih dana upućen u skupštinsku proceduru. Predlog je utvrdila Vlada na sjednici 22. jula ove godine.
O zahtjevima ANB za sprovođenje mjera tajnog nadzora ubuduće neće odlučivati isključivo predsjednik Vrhovnog suda, već će to moći da učini i sudija koji ga zamjenjuje.
Nakon uvida u predloženi materijal postaje evidentno da Vlada inicira da ANB, za razliku od zakona koji je dosad važio, dobije i funkciju u oblasti odbrane, a daje se i definicija same Agencije.
- Agencija je bezbjednosno-obavještajna služba i čini sastavni dio sistema bezbjednosti Crne Gore - navodi se u prvom članu predloga, a tu je i konstatacija - koje nema u sadašnjem zakonu - da ANB prikuplja podatke "o djelatnostima nosilaca obavještajnih aktivnosti drugih država od značaja za nacionalnu bezbjednost".
Novitet je i što u odnosu na važeći zakon, po kojem "ANB štiti ustavni poredak, bezbjednost i teritorijalni integritet Crne Gore", prema novom predlogu Agencija vrši "poslove nacionalne bezbjednosti, zaštite poretka, nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i bezbjednosti Crne Gore".
Predlog omogućava ANB da ima uvid u elektronsku komunikaciju jer su operatori i pružaoci usluga elektronskih komunikacija, kao i poštanski operatori, dužni da Agenciji omoguće i garantuju uslove za vršenje nadzora.
U aktuelnoj verziji o ovlašćenjima ANB-a nema eksplicitnog navođenja da ova služba ima bilo kakve veze sa poslovima odbrane.
- Agencija prikuplja podatke od značaja za odbrambene interese Crne Gore i ispunjenje strateških bezbjednosnih ciljeva i interesa (obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane) - kaže se u predlogu zakona, dok se u istom članu predviđa da "o podacima u vezi sa poslovima odbrane Agencija izvještava Savjet za odbranu i bezbjednost, kao i ministra odbrane i načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore, u skladu sa zakonom".
Pri tom, o svim "djelatnostima usmjerenim protiv nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta, bezbjednosti i ustavom utvrđenog pravnog poretka" ANB izvještava predsjednika Crne Gore, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine.
Ovo rješenje se znatno razlikuje od člana 23 važećeg zakona, koji se ukida ovim vladinim predlogom. Po tom članu, Agencija prikupljene podatke dostavlja predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Vlade i predsjedniku Skupštine, a režim dostave propisuje Vlada na predlog direktora Agencije.
- Direktor Agencije može izvještaj dostaviti i drugim organima u Crnoj Gori, kada to zahtijevaju razlozi nacionalne bezbjednosti, na način i po postupku koji odredi Vlada - predviđa član čije se ukidanje traži.
Interesantno je da se predlogom briše i član 21 sadašnjeg zakona, kojim se direktoru Agencije daje ovlašćenje da od državnog tužioca traži da policija privremeno prekine sprovođenje pretkrivičnog postupka.
U dijelu koji govori o tajnom nadzoru sada se predviđa da "nadzor nad poštanskim pošiljkama i drugim sredstvima komunikacije, na predlog direktora ANB, za svaki pojedinačni slučaj odobrava predsjednik Vrhovnog suda". Ali, po predlogu Vlade, uvodi se novi termin - "nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama", koji, na predlog direktora Agencije, za svaki pojedinačni slučaj može odobriti predsjednik Vrhovnog suda ili sudija koji ga zamjenjuje, u skladu sa zakonom. Pri tom, rok za odluku o zahtjevu ANB više nije 24 sata, već 48 sati.
Značajno je pomenuti i da Agencija, ako predlog prođe, može prikupljati podatke od značaja za obavljanje poslova nacionalne bezbjednosti od svih organa državne uprave, organa lokalne samouprave i lokalne uprave, ali i pravnih lica koja vode registre i zbirke podataka.
Predlog zakona takođe definiše i u kojoj situaciji su službenici ANB-a u mogućnosty da koriste oružje.
- Službenci Agencije koji u izvršavanju svojih poslova mogu biti posebno izloženi opasnosti po ličnu bezbjednost, zdravlje i život, a koje odredi direktor Agencije, kao i službenici koji obavljaju poslove kontraobavještajne i bezbjednosne zaštite, imaju pravo nošenja službenog oružja. Službenici mogu upotrijebiti oružje samo u nužnoj odbrani i krajnjoj nuždi, u skladu sa Krivičnim zakonikom - glasi predlog Vlade.
Što se tiče nabavke opreme,član 48 važećeg zakona propisuje da se za nabavku specijalne tehničke opreme i prostorija koje se koriste u radu Agencije ne primjenjuju propisi kojima je utvrđena obaveza javnog oglašavanja.
- Riječi "tehničke opreme" zamjenjuju se riječima "opreme, službenog oružja", a riječi "kojima je utvrđena obaveza javnog oglašavanja" zamjenjuju se riječima "o javnim nabavkama" - kaže se u predlogu zakona.
Sadašnji zakon o ANB donijet je 2005. godine, a crnogorska tajna služba već godinama je predmet optužbi opozicione javnosti da je politička policija, u službi režima i premijera Mila Đukanovića. Čule su se i ocjene da je u pitanju "zločinačka organizacija" koju treba rasformirati.
Ipak, iz Vlade i ANB tvrde da su u pitanju zlonamjerne i neistinite optužbe, kao i da Agencija u svom radu poštuje Ustav, zakon i međunarodne pravne norme.
M.VEŠOVIĆ
Iznose lične podatke iz Crne Gore
Osim rješenja o zaradama, ali i o izricanju disciplinskih mjera, direktoru ANB se u vladinom predlogu zakona daje još jednu uloga - službenici Agencije ne smiju vršiti druge poslove bez prethodnog odobrenja direktora.
Takođe, predlog zakona donosi još jedan član koji tretira međunarodnu saradnju Agencije, a po kome se omogućava iznošenje ličnih podataka iz Crne Gore.
Ono je izvodljivo samo ako država u koju se podaci iznose ima uređenu zaštitu ličnih podataka i ako "dobije podatke da lice na koje se ti lični podaci odnose ugrožava nacionalnu bezbjednost Crne Gore, bezbjednost države kojoj se podaci dostavljaju ili vrijednosti zaštićene međunarodnim pravom".
Staž osiguranja u uvećanom trajanju
Jedan od noviteta u vladinom predlogu zakona je i da se službenicima Agencije, u zavisnosti od prirode poslova koje obavljaju, staž osiguranja računa u uvećanom trajanju, u skladu sa posebnim propisom.
- Zbog posebne prirode uslova rada i odgovornosti, službenici Agencije ostvaruju pravo na dodatak na zaradu - tvrdi se u sadašnjoj verziji zakona.
Podsjetimo, na čelu Agencije je nedavno došlo do promjene, pošto je Dušku Markoviću istekao mandat, i on je prešao u Vladu, a novi direktor je Vladan Joković.