Član
- Učlanjen(a)
- 28.06.2010
- Poruka
- 1.095
Anaksimandrov učenik i naslednik, Anaksimen iz Mileta, rođen oko god.588. a umro između 528. i 524, uzeo je za prasupstanciju empirijski dohvatljiv vazduh i za njega vezao najbitnije osobine Anaksimandrove prasupstancije, njenu beskonačnost, pokretljivost i neograničenu sposobnost za pretvaranje.
Sve stvari razvijaju se iz vazduha razređivanjem i zgušnjavanjem. Anaksimen je našao da je Taletovo shvatanje prasupstancije nepotpuno, a Anaksimandrovo nejasno i neodređeno, a zato se trudio da pronađe nešto određenije i preciznije, ali u isto vreme da pomiri shvatanja svojih prethodnika, dakle, prvi filosofski kompromis. Iz sačuvanog odlomka, koji glasi: "Kao što je naša duša vazduh i kao takva upravlja nama i stvara od nas jedinstvo, tako dah i vazduh obuhvataju i nose ceo kosmos", vidi se da i on kosmos oživljuje i dovodi ga u vezu sa samim sobom.
Kao astronom zaostaje za Anaksimandrom: zemlja pliva na vazduhu i ne može potonuti, jer je pljosnata i široka; sunce i zvezde ne idu ispod zemlje po noći nego uz ivicu horizonta od zapada istoku, a ne vide se zato što ih zastiru visoke gore na kraju zemlje. "Sunce, mesec i ostala nebeska tela, -veli Anaksimen, - postali su od zemlje. Sunce on smatra za zemlju koja se usled brzog kretanja usijala."
Milećanin Anaksimen, sin Euristrata, smatrao je vazduh za prauzrok (svega) što postoji. Jer iz njega sve postaje i u njega se ponovo razlaže. Treba znati da je Anaksimen pokušao da da prirodno-naučno objašnjenje porekla vasione, da otstrani mit o božanskomtutorstvu nad svetom. On je "sve uzroke stvari sveo na beskonačni vazduh, a bogove nije ni poricao, niti ih je ćutke obišao. Međutim,on je bio tog ubeđenja da nisu oni (bogovi) stvorili vazduh, već da su i sami postali iz vazduha." Anaksimen je odlučno poricao da svetom upravlja natprirodna sila; što se ipak tiče toga da on nije poricao bogove, ako je to zaista tako, onda taj pogled treba smatrati kao ustupak opšteprimljenim verovanjima, kao teološku nedoslednost, koja u stvari ne kvari opšti materijalistički smisao njegove filozofije.
Izvori: Istorija filozofije I (grupa autora) i Miloš N.Đurić Istorija helenske književnosti
Sve stvari razvijaju se iz vazduha razređivanjem i zgušnjavanjem. Anaksimen je našao da je Taletovo shvatanje prasupstancije nepotpuno, a Anaksimandrovo nejasno i neodređeno, a zato se trudio da pronađe nešto određenije i preciznije, ali u isto vreme da pomiri shvatanja svojih prethodnika, dakle, prvi filosofski kompromis. Iz sačuvanog odlomka, koji glasi: "Kao što je naša duša vazduh i kao takva upravlja nama i stvara od nas jedinstvo, tako dah i vazduh obuhvataju i nose ceo kosmos", vidi se da i on kosmos oživljuje i dovodi ga u vezu sa samim sobom.
Kao astronom zaostaje za Anaksimandrom: zemlja pliva na vazduhu i ne može potonuti, jer je pljosnata i široka; sunce i zvezde ne idu ispod zemlje po noći nego uz ivicu horizonta od zapada istoku, a ne vide se zato što ih zastiru visoke gore na kraju zemlje. "Sunce, mesec i ostala nebeska tela, -veli Anaksimen, - postali su od zemlje. Sunce on smatra za zemlju koja se usled brzog kretanja usijala."
Milećanin Anaksimen, sin Euristrata, smatrao je vazduh za prauzrok (svega) što postoji. Jer iz njega sve postaje i u njega se ponovo razlaže. Treba znati da je Anaksimen pokušao da da prirodno-naučno objašnjenje porekla vasione, da otstrani mit o božanskomtutorstvu nad svetom. On je "sve uzroke stvari sveo na beskonačni vazduh, a bogove nije ni poricao, niti ih je ćutke obišao. Međutim,on je bio tog ubeđenja da nisu oni (bogovi) stvorili vazduh, već da su i sami postali iz vazduha." Anaksimen je odlučno poricao da svetom upravlja natprirodna sila; što se ipak tiče toga da on nije poricao bogove, ako je to zaista tako, onda taj pogled treba smatrati kao ustupak opšteprimljenim verovanjima, kao teološku nedoslednost, koja u stvari ne kvari opšti materijalistički smisao njegove filozofije.
Izvori: Istorija filozofije I (grupa autora) i Miloš N.Đurić Istorija helenske književnosti