Americi preti pad rejtinga

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Upozorenje vodeće kreditne agencije


Americi preti pad rejtinga




Izvor: Blic Dušica Milojković, Zoran Luković | 20. 04. 2011. - 12:00h | Foto: AFP

NJUJORK - Upozorenje vodeće agencije za kreditni rejting “Standard & Poor’s” od ponedeljka uveče da SAD preti smanjenje kreditnog rejtinga i oduzimanje najbolje ocene AAA juče je predstavljalo pravi šok za finansijska tržišta i potreslo je celokupnu svetsku privredu.

135514_0605-wall-street-foto-afp_f.jpg

SAD se po zaduženosti trenutno nalaze u lošijem položaju nego Britanija, Francuska, Nemačka i Kanada

Prema ovom upozorenju, SAD se trenutno nalaze u lošijem položaju nego Britanija, Francuska, Nemačka i Kanada, a čak ni dve godine nakon izbijanja finansijske krize SAD nisu prezentovale uverljiv plan za smanjivanje svoje zaduženosti. Breme američkog duga, pri tome, preti da do 2013. dostigne 84 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno više nego u drugim razvijenim privredama. SAD su, za razliku od njih, svoj budžetski deficit tokom proteklih godina samo uvećavale u nastojanju da se sa recesijom izbori povećanjem potrošnje.

“Standard & Poor’s” (S&P), međutim, sada tvrdi da su narasli izgledi da Amerika - koja je zbog svoje pozicije najveće svetske privrede smatrana praktično imunom na kritike - ima sve više izgleda da izgubi svoj maksimalno povoljni AAA status na svetskim tržištima. Ova agencija, jedna od tri najuticajnije u svetu kada je reč o kreditnom rejtingu, svoju dugoročnu prognozu trenda rejtinga SAD promenila je iz “stabilan” u ”negativan”, uz komentar da “SAD, u poređenju sa ostalim zemljama koje imaju maksimalan kreditni rejting AAA, imaju veoma veliki budžetski deficit i državni dug koji se sve više uvećava, a nije nam jasno na koji način taj problem nameravaju da reše”. Nasuprot tome, S&P je pohvalio mere za smanjivanje državnog duga koje preduzima Britanija, mada je recesijom bila pogođena gotovo dvostruko teže nego SAD.



Šta je kreditni rejting?

  • To je mera kreditne sposobnosti neke zemlje - odnosno drugim rečima njene sposobnosti da otplaćuje svoje dugove. Rejting urtvrđuju agencije kao što su “Moody’s” ili “Standard & Poor’s”, čiji su kriterijumi mahom slični.
Kako se zemlje rangiraju?

  • Kod agencije S&P najbolji kreditni rejting je AAA, a najgori D. Što je rejting niži, zajmovi su za zemlju o kojoj je reč skuplji jer se smatra da je i rizik od nesolventnosti veći.
Šta se dogodilo Americi?

  • S&P nije promenio njen kreditni rejting, koji je i dalje AAA, ali je upozorio da su izgledi 3:1 da će to učiniti u naredne dve godine.
  • Svoju prognozu dugoročnog trenda je promenio u “negativan”, što se smatra uvodom u njegovo smanjivanje.
I MMF je ove nedelje upozorio Ameriku da mora “manje da troši” kako bi smanjila svoj budžetski deficit koji će, prema prognozama, naredne godine dostići 1,5 biliona dolara. Glavni razlog ovakve situacije predstavljaju dugotrajni i teški pregovori između demokrata i republikanaca o planu za smanjivanje ogromnog državnog duga.

Reagujući na opomenu, predstavnik republikanske većine u Predstavničkom domu Kongresa Erik Kantor pozvao je predsednika Obamu da pokrene “smisaone” poreske reforme, uz komentar da upozorenje S&P predstavalja “poziv na buđenje svima u Vašingtonu koji slepo zahtevaju povećanje granica duga”.


Nasuprot tome, predsednikov istaknuti ekonomski savetnik Ousten Gulzbi je izjavio da “ono što S&P radi predstavlja političku procenu - a mi se s tom političkom procenom ne slažemo”.


Vest o upozorenju je na berzama odjeknula kao bomba: indeks Dau Džons je pao za više od 1,5 odsto, dok je indeks Daks zabeležio pad od čak 2,1 odsto.


Pravila Evropske unije

Članice Evropske unije, prema ugovoru o EU, mogu imati budžetski deficit od najviše tri, a javni dug od maksimalno 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ne računajući Grčku, to su pravilo prekršili i Portugal sa 84,6 odsto, Irska sa 82,9 odsto, te Španija i Velika Britanija sa preko 66 odsto učešća javnog duga u BDP. Međutim, kada se govori o javnom dugu, ekonomisti navode da uvek treba imati u vidu i njegovu strukturu, odnosno način na koji su trošene pare koje je država pozajmila. Ako je sve išlo u potrošnju, onda je to nepovoljnije nego ako se pozajmljenim novcem investiralo. Posebno pitanje je vezano za budžetski deficit. On je kod nekih zemalja EU premašio tri odsto, a jedna od višegodišnjih karakteristika SAD je baš taj minus u kasi države. Do sada su zbog snage privrede i dolara SAD uspevale da te minuse pokriju većim prilivom investicionih sredstava spolja i da, u suštini, svoje nedaće preliju u svetske tokove. Upozorenje oko rejtinga više ima karakter signala, ali svako komešanje na finansijskom tržištu i u realnoj ekonomiji SAD logično ostavlja posledice na berzama.
 
Natrag
Top