- Učlanjen(a)
- 25.08.2009
- Poruka
- 39.017
Alternativna kirurgija
Poznavala sam jednog čovjeka, koji je toliko volio prirodne načine liječenja, da kada je slomio nogu, ostao je kod kuće i čekao da to "samo zaraste". (Prijelom je zarastao krivo.)
Kasnije je morao vaditi zube i staviti umjetne, jer dugi niz godina nije bio kod zubara.
Svi volimo prirodne, neinvazivne metode liječenja, zato što su bezopasne, bezbolne i učinkovite.
Ali na žalost postoje situacije kada ne možemo proći samo uz pomoć ljekovitih biljaka. Ponekad moramo prihvatiti pomoć kirurgije.
Ali zašto ovdje, na stranici o alternativnoj medicini, pričamo o kirurgiji - metodi, koja se smatra štetnom, bolnom i neprirodnom?
Zato što kirurški zahvati nisu izmišljeni u 20-om stoljeću.
Kirurgija je drevna znanost, koja postoji već nekoliko tisuća godina. Drevne Maje, Inke, Egipčani, Grci, Kinezi i Indijci su imali dobro znanje kirurgije i primjenivali ju, kada je to bilo potrebno.
Drevne civilizacije su koristile kirurgiju u mnoge svrhe: kod ozlijeda i prijeloma, za uklanjanje cista i tumora, za popravljanje zubi, kod komplikacija tokom poroda, čak i za ulijepšavanje.
Drevni kirurzi imali su alate od prirodnih materijala poput dragog i poludragog kamena, drveta, lišća, grančica, puzavica.
Da bi sprečili bol i infekciju, koristili su ljekovito bilje i akupunkturne točke. Znali su i kako zaustaviti krvarenje tokom operacije.
Što je kirurgija
Kirurgija (od Grčkog cheirourgikē, Lat. chirurgiae, što znači "ručni rad") je drevna znanost o operativnim zahvatima koji kirurg izvodi ručno, uz pomoć posebnih alata.
U naše vrijeme pojavila se i robotska kirurgija (na primjer - Da Vinci, Zeus), gdje operaciju izvode roboti.
Francuski kirurg 16. stoljeća Ambroise Pare je rekao: "Kirurgija može ukloniti višak, popuniti nedostatak, razdvojiti to što je spojeno i spojiti to, što je razdvojeno. Kirurgija može namestiti to, što je išćašeno i ispraviti urođene mane."
Kirurgija se primjenjujeu sljedeće svrhe:
Kirurgija u ayurvedi
Najstarije zabiliješke o kirurgiji pronalazimo u drevnim ayurvedskim tekstovima.
Kirurgija (Shalya Chikitsa) je jedna od 8 grana ayurvede. Osnivać ayurvedske kirurgije je Šušruta - drevni mudrac i liječnik.
Iz njegovog traktata "Šušruta Samhita" saznajemo o tome, da su još prije nekoliko tisuća godina u Indiji izvodili najkompleksnje kirurške zahvate poput uklanjanja žučnog kamenca i tumora.
U originalnom tekstu "Šušruta samhite" čitamo o cijelom nizu kirurških metoda, koje uključuju operacije tumora, liječenje prijeloma i ozlijeda, pomoć kod komplikacija tokom poroda, operacije crijeva, čak i estetske operaije.
Čaraka, najpoznatiji ayurvedski liječnik, je također preporučivao kirurgiju kod mnogih bolesti. Između njih su hemeroidi, tumori, ciste, čirevi, prolaps rektuma, kamenac, katarakta, zadržavanje mokraće i neke druge.
Instrumenti koji su koristili ayurvedski liječnici su bili izrađeni od kamena, drveta, grančica, lišća i drugog prirodnog materijala.
Kod mnogih bolesti, koje su zahtjevale hitno liječenje, ayurvedska kirurgija je nudila brzu i učinkovitu pomoć.
Shalya Chikitsa je bila popularna, zato što je davala brzo olakšanje.
Zanimljivo je da je sam pojam o plastičnoj kirurgiji stigao na Zapad preko ayurvede, nakon što je mjesni ayurvedski liječnik rekonstruirao nos britanskog vojnika Kovaski.
Sada se Šušruta smatra ocem moderne plastične kirurgije.
Kirurgija u drevnom Egiptu
Papirusi, pronađeni u Egiptu, svjedoće o tome, da su drevni Egipčani imali odlično znanje anatomije i primjenjivali kirurgiju.
Prvi traktat o kirurgiji je napisao Imhotep, vizir faraona Djosera - lječnik, svećenik, astronom i arhitekt.
Imhotep je bio toliko štovan zbog njegovog znanja, da su ga smatrali Egipatskim bogom medicine.
Papirus Ebers (najstariji traktat o medicini, 1500 p.n.e) sadrži najvažnije medicinske informacije toga vremena - opis bolesti, recepti, popis ljekovitog bilja i kirurških zahvata.
Na primjer, u njemu je opisano kako lječiti ujede krokodila i ozbiljne opekline, i kako operirati tumore i ciste.
U papirusu Edwin Smith (1600 p.n.e) opisani su kirurški zahvati u slučaju ozljeda i trauma. Papirus sadrži precizne informacije o anatomiji i operacijama na različitim djelovima tijela, posebice kičmi.
Da bi sprečili infekciju tokom operacije, Egipčani su koristili prirodne antiseptike, na primjer lišće i koru vrbe.
Kirurgija Maya
Civilizacija drevnih maya je bila vrlo razvijena - poznavali su umjetnost, matematiku, astronomiju, filozifiju, građevinarstvo.
Naravno da je takva kultura morala imati i dobro poznavanje medicine.
Medicina drevnih Maya je bila spojem znanosti i religije. Liječiti su mogli samo svećenici, koji su nasljedili svoj položaj i dobivali opsežnu edukaciju.
Maye su iskusno šivali rane sa ljudskom kosom, liječli prelome, čak koristili gips. Bili su iskusni zubari, pravili su proteze od nefrita i tirkiza i plombe od pirita.
Za operacije su koristili obsidijanske oštrice. U nekim poznatim svjetskim klinikama i dan danas koriste obsidijanske noževe, zato što ostavljaju taniji rez i pomažu bržem zacjelivanju rana.
Na pronađenim lubanjama drevnih Maya se vide i tragovi trepanacije - otvaranja lubanje za izvođenje operacija na mozgu.
Kirurgija drevnih Inka
I drevne Inke su koristile kirurgiju. Prisjetite se Tumia - poznatog medicinskog instrumenta, sa kojim su Inke radile operacije na mozgu.
Istraživanja razotkrivaju da su Inke bile iskusnim kirurzima. Stopa preživljavanja pacijenata nakon operacije mozga je bila 80-90%.
Moderni znanstvenici smatraju ovo pravim "čudom" s obzirom na to, da tada nisu postojali moderni instumenti i ljekovi protiv bolova, krvarenja i infekcija.
Ove drevne civilizacije su imale opšrino znanje medicine. Poznavali su ljekovito bilje i bili iskusni u pripremanju prirodnih lijekova. Živjeli su zdravim životom. Bili su puno zdraviji, nego što smo mi sada.
Ali bez obzira na to, koristili su kirurgiju kada je to bilo neophodno. Trebamo li i mi?
Izvor: Alternativa
Poznavala sam jednog čovjeka, koji je toliko volio prirodne načine liječenja, da kada je slomio nogu, ostao je kod kuće i čekao da to "samo zaraste". (Prijelom je zarastao krivo.)
Kasnije je morao vaditi zube i staviti umjetne, jer dugi niz godina nije bio kod zubara.
Svi volimo prirodne, neinvazivne metode liječenja, zato što su bezopasne, bezbolne i učinkovite.
Ali na žalost postoje situacije kada ne možemo proći samo uz pomoć ljekovitih biljaka. Ponekad moramo prihvatiti pomoć kirurgije.
Ali zašto ovdje, na stranici o alternativnoj medicini, pričamo o kirurgiji - metodi, koja se smatra štetnom, bolnom i neprirodnom?
Zato što kirurški zahvati nisu izmišljeni u 20-om stoljeću.
Kirurgija je drevna znanost, koja postoji već nekoliko tisuća godina. Drevne Maje, Inke, Egipčani, Grci, Kinezi i Indijci su imali dobro znanje kirurgije i primjenivali ju, kada je to bilo potrebno.
Drevne civilizacije su koristile kirurgiju u mnoge svrhe: kod ozlijeda i prijeloma, za uklanjanje cista i tumora, za popravljanje zubi, kod komplikacija tokom poroda, čak i za ulijepšavanje.
Drevni kirurzi imali su alate od prirodnih materijala poput dragog i poludragog kamena, drveta, lišća, grančica, puzavica.
Da bi sprečili bol i infekciju, koristili su ljekovito bilje i akupunkturne točke. Znali su i kako zaustaviti krvarenje tokom operacije.
Što je kirurgija
Kirurgija (od Grčkog cheirourgikē, Lat. chirurgiae, što znači "ručni rad") je drevna znanost o operativnim zahvatima koji kirurg izvodi ručno, uz pomoć posebnih alata.
U naše vrijeme pojavila se i robotska kirurgija (na primjer - Da Vinci, Zeus), gdje operaciju izvode roboti.
Francuski kirurg 16. stoljeća Ambroise Pare je rekao: "Kirurgija može ukloniti višak, popuniti nedostatak, razdvojiti to što je spojeno i spojiti to, što je razdvojeno. Kirurgija može namestiti to, što je išćašeno i ispraviti urođene mane."
Kirurgija se primjenjujeu sljedeće svrhe:
- liječenje i dijagnostika ljudi
- liječenje životinja
- popravljanje zubi
- prevencija bolesti
- poboljšanje izgleda (estetska kirurgija)
Kirurgija u ayurvedi
Najstarije zabiliješke o kirurgiji pronalazimo u drevnim ayurvedskim tekstovima.
Kirurgija (Shalya Chikitsa) je jedna od 8 grana ayurvede. Osnivać ayurvedske kirurgije je Šušruta - drevni mudrac i liječnik.
Iz njegovog traktata "Šušruta Samhita" saznajemo o tome, da su još prije nekoliko tisuća godina u Indiji izvodili najkompleksnje kirurške zahvate poput uklanjanja žučnog kamenca i tumora.
U originalnom tekstu "Šušruta samhite" čitamo o cijelom nizu kirurških metoda, koje uključuju operacije tumora, liječenje prijeloma i ozlijeda, pomoć kod komplikacija tokom poroda, operacije crijeva, čak i estetske operaije.
Čaraka, najpoznatiji ayurvedski liječnik, je također preporučivao kirurgiju kod mnogih bolesti. Između njih su hemeroidi, tumori, ciste, čirevi, prolaps rektuma, kamenac, katarakta, zadržavanje mokraće i neke druge.
Instrumenti koji su koristili ayurvedski liječnici su bili izrađeni od kamena, drveta, grančica, lišća i drugog prirodnog materijala.
Kod mnogih bolesti, koje su zahtjevale hitno liječenje, ayurvedska kirurgija je nudila brzu i učinkovitu pomoć.
Shalya Chikitsa je bila popularna, zato što je davala brzo olakšanje.
Zanimljivo je da je sam pojam o plastičnoj kirurgiji stigao na Zapad preko ayurvede, nakon što je mjesni ayurvedski liječnik rekonstruirao nos britanskog vojnika Kovaski.
Sada se Šušruta smatra ocem moderne plastične kirurgije.
Kirurgija u drevnom Egiptu
Papirusi, pronađeni u Egiptu, svjedoće o tome, da su drevni Egipčani imali odlično znanje anatomije i primjenjivali kirurgiju.
Prvi traktat o kirurgiji je napisao Imhotep, vizir faraona Djosera - lječnik, svećenik, astronom i arhitekt.
Imhotep je bio toliko štovan zbog njegovog znanja, da su ga smatrali Egipatskim bogom medicine.
Papirus Ebers (najstariji traktat o medicini, 1500 p.n.e) sadrži najvažnije medicinske informacije toga vremena - opis bolesti, recepti, popis ljekovitog bilja i kirurških zahvata.
Na primjer, u njemu je opisano kako lječiti ujede krokodila i ozbiljne opekline, i kako operirati tumore i ciste.
U papirusu Edwin Smith (1600 p.n.e) opisani su kirurški zahvati u slučaju ozljeda i trauma. Papirus sadrži precizne informacije o anatomiji i operacijama na različitim djelovima tijela, posebice kičmi.
Da bi sprečili infekciju tokom operacije, Egipčani su koristili prirodne antiseptike, na primjer lišće i koru vrbe.
Kirurgija Maya
Civilizacija drevnih maya je bila vrlo razvijena - poznavali su umjetnost, matematiku, astronomiju, filozifiju, građevinarstvo.
Naravno da je takva kultura morala imati i dobro poznavanje medicine.
Medicina drevnih Maya je bila spojem znanosti i religije. Liječiti su mogli samo svećenici, koji su nasljedili svoj položaj i dobivali opsežnu edukaciju.
Maye su iskusno šivali rane sa ljudskom kosom, liječli prelome, čak koristili gips. Bili su iskusni zubari, pravili su proteze od nefrita i tirkiza i plombe od pirita.
Za operacije su koristili obsidijanske oštrice. U nekim poznatim svjetskim klinikama i dan danas koriste obsidijanske noževe, zato što ostavljaju taniji rez i pomažu bržem zacjelivanju rana.
Na pronađenim lubanjama drevnih Maya se vide i tragovi trepanacije - otvaranja lubanje za izvođenje operacija na mozgu.
Kirurgija drevnih Inka
I drevne Inke su koristile kirurgiju. Prisjetite se Tumia - poznatog medicinskog instrumenta, sa kojim su Inke radile operacije na mozgu.
Istraživanja razotkrivaju da su Inke bile iskusnim kirurzima. Stopa preživljavanja pacijenata nakon operacije mozga je bila 80-90%.
Moderni znanstvenici smatraju ovo pravim "čudom" s obzirom na to, da tada nisu postojali moderni instumenti i ljekovi protiv bolova, krvarenja i infekcija.
Ove drevne civilizacije su imale opšrino znanje medicine. Poznavali su ljekovito bilje i bili iskusni u pripremanju prirodnih lijekova. Živjeli su zdravim životom. Bili su puno zdraviji, nego što smo mi sada.
Ali bez obzira na to, koristili su kirurgiju kada je to bilo neophodno. Trebamo li i mi?
Izvor: Alternativa