Ako treba, otpustiti 100.000 ljudi

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ako treba, otpustiti 100.000 ljudi

Izvor: Danas
Beograd -- Nova Vlada će morati da pravi radikalne poteze jer smo sve potrošili, nemamo šta da prodamo, a ne smemo ni da se zadužujemo, kaže Dragoljub Vukadinović.



12044897104d8b2fb7b0786171122927_640x360.jpg


Predsednik Upravnog odbora Metalca smatra da su kamate banaka za preduzeća zelenaške, da se boje osnivanja Razvojne banke, ali i da Srbija ima veliki problem sa nedostatkom menadžera da bi profesionalizovala upravljanje javnim preduzećima.
„Nismo toliko ambiciozni da verujemo da će vlada sve što kažemo da reši za godinu dana. To i ne može jer je predizborna godina, ali neke stvari može. Za neke će moći da se napravi priprema. Nova vlada će morati da pravi radikalne poteze, ne može da produži kontinuitet da se ne radi ništa i održava socijalni mir. Moraju se praviti drastičniji rezovi i moramo se za to pripremati“, kaže Vukadinović, koji je i savetnik vicepremijerke Verice Kalanović.


Na pitanje da li se posle rekonstrukcije vlade mogu očekivati promene, on kaže da u ekspozeu premijera ima suštinskih promena u odnosu na prvi ekspoze, ali da je pitanje šta je tu realno, a šta nerealno.

„Mislim da bi trebalo da budemo zadovoljni ako ove godine ne bude probijanja budžeta i novog zaduživanja kao što se dešavalo ranijih predizbornih godina. Dobro će biti i ako uspemo da oformimo tu razvojnu banku koja će biti centralno mesto iz kog će se finansirati svi projekti privrednog razvoja i izgradnje infrasturkture. Do sada je tu vladao haos jer su četiri ministarstva gradila puteve. Ako odlučivanje bude nezavisno i odgovorno i novac bude išao za projekte koji mogu da žive onda je i to pomak“, navodi Vukadinović.


Kamate banaka su zelenaške

On, međutim, ističe da u ekspozeu nije video da će privreda biti relaksirana što se tiče otplate kredita i smatra da bi banmke trebalo pritisnuti i pitati zašto je privreda opterećena ovako visokim kamatama i zašto, delimično i zbog visokih kamata, privreda grca.

„Banke stoje odlično, a one su bile generator krize u svetu zbog halapljivog ponašanja, bonusa, plasiranja novca u papire koji nisu bili stvaran novac već naduvani balon koji je pukao. Posle dve godine skoro sve banke to rade ponovo samo u manjem obimu, a privreda je u problemu. Koliko znam, sve strane banke koje posluju ovde, u odnosu na njihove banke u susednim zemljama, ostvaruju najveći profit. Neka mi pokažu koja je to banka bila profitabilnija u odnosu na ove u Srbiji“, izričit je Vukadinović.

Prema njegovoj oceni, predah u vraćanju kredita do dve godine bi kao mera trebalo da važi i za privredu, ali da bi i kod građana i kod privrede to trebalo da se računa u kreditnu sposobnost kako ne bi imali osnova da se ponovo zadužuju.



8772740194d8b3a145a53a691929432_640x360.jpg


To bi, kako ističe, bila mera koja bi povećala likvidnost preduzeća.

„Manjak novca je problem koji mora brzo da se rešava. Još nemamo konkretno rešenje i verovatno ćemo morati da angažujemo i eksperte. Razmotrićemo koliko tu može da pomogne multilateralna kompenzacija, ali i država kao jedan od značajnijih dužnika mora da plaća svoje obaveze“, kaže Vukadinović.


On naglašava da bi banke trebalo dobro da razmisle da li žele da unište neku firmu pa da im se novac vraća iz stečajne mase.


„Mi sada kažemo da smo izašli iz recesije. To je tačno, ali nismo izašli iz krize. U krizi smo bili i pre ekonomske krize u svetu, a to je posledica 10 godina sankcija, rata 1999, pogrešnih poteza demokratskih vlasti u vidu liberalizacije uvedene 2001. kada su svi privredni subjekti bili suočeni sa strahovitom konkurencijom iz inostranstva. To je bio veliki udarac pa je došlo do toga da imamo dvostruko veći uvoz od izvoza i godišnje deficite od oko 10 milijardi dolara i sve to neko mora da plati. To se plaća zaduživanjem države i trošenjem novca koji nismo napravili“, navodi on.

Vukadinović smatra da komercijalne banke ne bi trebalo da se brinu ko će finansirati niske kamate na plasmane Razvojne banke i poručio im da se tim kamatama prilagode.


„Kada je država subvencionisala kredite za likvidnost oni se nisu tada pokazali i nisu snižavali svoje kamate. Neka se malo pokažu, da možemo i mi ovde da imamo kamate od četiri-pet odsto, a ne da budu zelenaške od 12 ili 15 odsto. Da se ne plaše razvojne banke ne bi je kritikovali“, smatra ovaj privrednik.

Vukadinović je kazao da je veoma zabrinut kako naći uspešne menadžere za javna preduzeća, koja su deset godina držana kao partijski feudi i postavljani su ljudi bez odgovornosti za rezultate.

„Uzmite za primer NIS. Za tri godine su postali profitabilni. To je promenio profesionalni menadžment“, kaže on, dodajući da je moguće imati uspešne firme i u državnom vlasništvu ako rade na tržišnim principima i sa profesionalnim menaždmentom.


„Ako služe finansiranju stranaka onda toga neće biti. Ako EPS mora ove godine da bude pozitivan 10 milijardi i ako menadžer to ne ostvari onda odgovara za taj rezultat i dobija etiketu lošeg menadžera i nema šanse da se ponovo tako dobro zaposli jer je neuspešan. Siguran sam da bi mnoga javna preduzeća bila daleko efikasnija i pozitivno bi poslovala“, ocenio je predsednik UO Metalac.

Na konstataciju da bi to značilo i velika otpuštanja, on odgovara da je bolje odmah otpustiti 100.000 ljudi, pa znati na čemu ste jer ćete imati neke pare i usmeravati ih u razvoj od kojeg će se ponovo zapošljavati nego ih držati ovako.

„Ovako imamo tiho umiranje“, kaže on.


Odbio vicepremijersko mesto

"Nisam bio kandidat za ministra već za potpredsednika vlade za privredni sistem. Odbio sam jer nisam bio pripremljen za tako nešto. Suočeni smo bili sa neizvesnošću oko rekonstrukcije vlade i nisam video da kao čovek iz privrede mogu da uradim nešto značajnije ove godine. Ako to i bude godina jer to može da bude i pola godine i manje, niko to ne može da garantuje", kaže Vukadinović.

Investitori se plaše


"Druga bitna stvar jeste stvaranje ambijenta za investiranje. Jedan od prvih uslova za stvaranje tog ambijenta je makroekonomska stabilnost, drugi je vladavina prava, treće je uređivanje rada regulatornih tela, kao i politička stabilnost. Nije dovoljno samo prizivati investitore i davati im podsticaje, mora se stvoriti atmosfera u kojoj bi bila jednaka šansa i za strane i za domaće investitore. Poznajem puno domaćih investitora koji bi ulagali, ali se plaše velikog slabljenja dinara i rasta kamata. Moramo se ozbiljno baviti i sivom ekonomijom jer se time može značajno puniti budžet", smatra Vukadinović.
 
Natrag
Top