Afrika bi uskoro mogla da proizvodi dovoljno hrane za svoje stanovništvo
Tanjug | 02. 12. 2010. - 18:44h | Foto: AFP-Ilustracija
KANKUN - Afričke zemlje bi mogle kroz samo jednu generaciju da se oslobode uvoza hrane i da je proizvode dovoljno da prehrane svoje rastuće stanovništvo, uprkos klimatskim promenama, smatraju stručnjaci.
Ovo je poruka međunarodne studije "Nova žetva, poljoprivredne inovacije u Africi", čije današnje objavljivanje koincidira sa pregovorima o usporavanju klimatskih promena, koji se, pod okriljem Ujedinjenih Nacija, vode u meksičkom letovalištu Kankun.
Za ostvarenje navedenog cilja potrebni su razvijanje novih sorti prehrambenih kultura, otpornih na visoke temperature, sušu i poplave, podrška malim poljoprivrednicima i uključivanje nacionalnih političkih lidera u sprovođenje adekvatne politiku u raznim oblastima - od vodosnabdevanja, energetike, transporta, komunikacija do obrazovanja, tvrdi se u pomenutoj studiji.
Oko 70 odsto Afrikanaca je uključeno u poljoprivrednu proizvodnju, ali je neuhranjeno njih gotovo 250 miliona, ili četvrtina stanovništva ovog najsiromašnijeg kontinenta.
Ta brojka se, šta više, od 1990. godine povećala za 100 miliona, ističe se u studiji, kojom je rukovodio harvardski profesor međunarodnog razvoja Selestus Džuma.
Džuma naglašava da ostvarenje samodovoljnosti u hrani zahteva velike promene u politici koja je dovela do zavisnosti od međunarodne pomoći u hrani i uvoza na ovom sektoru.
On to ilustruje primerom da bi vojska neke afričke države mogla i da odbije apel ministra poljoprivrede da izgradi put bitan za distribuciju hrane, ali da takav predsednički zahtev sigurno ne bi odbila.
U pomenutoj studiji se insistira na istraživanju, uključujući i genetske modifikacije, kojima bi mogle da se stvore nove sorte, možda i na bazi autohtonih biljnih kultura.
Džuma priznaje da bi ceo trud mogle da otežaju, ali ne i da onemoguće, očekivane klimatske promene.
Tanjug | 02. 12. 2010. - 18:44h | Foto: AFP-Ilustracija
KANKUN - Afričke zemlje bi mogle kroz samo jednu generaciju da se oslobode uvoza hrane i da je proizvode dovoljno da prehrane svoje rastuće stanovništvo, uprkos klimatskim promenama, smatraju stručnjaci.
Ovo je poruka međunarodne studije "Nova žetva, poljoprivredne inovacije u Africi", čije današnje objavljivanje koincidira sa pregovorima o usporavanju klimatskih promena, koji se, pod okriljem Ujedinjenih Nacija, vode u meksičkom letovalištu Kankun.
Za ostvarenje navedenog cilja potrebni su razvijanje novih sorti prehrambenih kultura, otpornih na visoke temperature, sušu i poplave, podrška malim poljoprivrednicima i uključivanje nacionalnih političkih lidera u sprovođenje adekvatne politiku u raznim oblastima - od vodosnabdevanja, energetike, transporta, komunikacija do obrazovanja, tvrdi se u pomenutoj studiji.
Oko 70 odsto Afrikanaca je uključeno u poljoprivrednu proizvodnju, ali je neuhranjeno njih gotovo 250 miliona, ili četvrtina stanovništva ovog najsiromašnijeg kontinenta.
Ta brojka se, šta više, od 1990. godine povećala za 100 miliona, ističe se u studiji, kojom je rukovodio harvardski profesor međunarodnog razvoja Selestus Džuma.
Džuma naglašava da ostvarenje samodovoljnosti u hrani zahteva velike promene u politici koja je dovela do zavisnosti od međunarodne pomoći u hrani i uvoza na ovom sektoru.
- Panel svetskih stručnjaka, angažovanih od strane UN, predvideo je da bi do 2020. godine do 220 miliona stanovnika Afrike moglo da ima dodatne poteškoće u vodosnabdevanju i da će se ovaj kontinent suočiti sa još učestalijim vrelim talasima, poplavama, klizištima, sušama i sa većim obimom pretvaranja obradivih površina u pustinju.
On to ilustruje primerom da bi vojska neke afričke države mogla i da odbije apel ministra poljoprivrede da izgradi put bitan za distribuciju hrane, ali da takav predsednički zahtev sigurno ne bi odbila.
U pomenutoj studiji se insistira na istraživanju, uključujući i genetske modifikacije, kojima bi mogle da se stvore nove sorte, možda i na bazi autohtonih biljnih kultura.
Džuma priznaje da bi ceo trud mogle da otežaju, ali ne i da onemoguće, očekivane klimatske promene.