Afrička ostrugasta kornjača

TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Afrička ostrugasta kornjača

Afričku ostrugastu kornjaču (Geochelone sulcata) je u veličini prevazišla samo džinovska kornjača sa Galapagoskih ostva i Sejšela. Ne samo da ove kornjače dostižu znatnu veličinu, one rastu i vrlo brzo – do 72 cm, i mogu dostići težinu od 36.2 – 49.8 kg, ili više. Različite osobine ovih ogromnih stvorenja uključuju zlatno smeđu boju kože ili kožu boje peska sa dve ili više velikih istaknutih izraštaja na zadnjim nogama.

African_Spurred_Tortoise.jpg

Geochelone sulcata


Prirodno okruženje

Afričke ostrugaste kornjače su iz vrelih, kopnenih zona južno od Sahare, i ne odgovaraju im vlažni, mokri ili hladni uslovi. U divljini afričke ostrugaste kornjače „estiviraju“ što znači da odlaze pod zemlju u mesecima nepodnošljive vrućine i suše. Jame su hladnije i dopuštaju dovoljno vlažnosti da spreče dehidraciju u toku ovog produženog perioda. Estivacija nije hibernacija; hibernacija je zimski san koga karakteriše niži krvni pritisak i stopa disanja.

Fizičke karakteristike

Oklop je smeđe do žute boje u centu svakog od posebnih kapica (izbočina na oklopu). Svaki deo je uokviren smeđim prstenovima. Plastron (donji oklop) je svetlo smeđe do žute boje bez drugih obeležja. Koža afričke ostrugaste kornjače je veoma debela i noge su pokrivene blagim ispupčenjima, nalik na bodlje. Istaknuti delovi na zadnjim nogama nemaju nikakvu vidljivu funkciju.

Temperament

I mužjaci i ženke ostrugatske kornjače mogu biti agresivni. Kada mužjaci dostignu zrelost (oko 35.5 cm dužine oklopa) udaraće druge mužjake i pokušavaće da ih izbace. Zbog toga bi trebalo izbegavati čuvanje nekoliko mužjaka u istom kavezu.

Ostrugatske kornjače su aktivne i vole da kopaju jame, penju se i šetaju naokolo, često u potrazi za hranom. Reč je o neverovatno jakim životinjama, koje često mogu da obore ogradu, ili čak zidove. Veoma ih privlače predmeti jarkih boja, pa će pokušati da prođu kroz bilo šta što se nalazi na putu do tih predmeta.

Nošenje

Afričke ostrugaste kornjače se mogu nežno nositi dok su male. Često dostignu znatnu veličinu i težinu, pa je vrlo naporno nositi ih kad porastu. Jarko obojeno jestivo cveće ili komad voća se može koristiti kao mamac ukoliko bude bilo potrebe da ih pomerite.

Nega u zarobljeništvu

Kao mladunci, afričke ostrugaste kornjače se mogu čuvati u vivarijumima ili suvim akvarijumima. Zbog njihove veličine, mlade i odrasle je najbolje čuvati napolju. Dovoljno velika „kuća“ za ostrugaste kornjače koja je zaštićena, kao što je kućica za pse ili kućica sa nadstrešnicom, mora biti obezbeđena kako bi ih zaštitila od hladnoće ili surovih vremenskih prilika. Možda ćete morati da obezbedite izvor toplote zavisno od temperature Vašeg podneblja. Vrlo je važno da spoljna kućica ostane suva iznutra; najbolje bi bilo da je malo izdignuta i da ima široku rampu koja nije suviše strma, da se kornjača ne bi okrenula i povredila.

Osvetljenje

Ukoliko su napolju, ostrugaste kornjače moraju imati mesta na koja pada direktno sunčevo svetlo kao i mesta sa hladom za razhlađivanje. Ukoliko kornjaču držite unutra, obezbedite 14 sati dnevnog svetla, korišćenjem sijalice punog spektra sa UVB osvetljenjem i belu (električnu) grejuću lampu. UVB je neophodan za kornjače zbog proizvodnje vitamina D3 koji pomaže u iskorišćavanju kalcijuma za zdrav rast oklopa.

Podloga

Mešavina zemljišta i peska za kopanje sa zonama za sunčanje i hlađenje bi trebalo da bude obezbeđeno. Ostrugatske kornjače ne bi trebalo da se drže u predelima koji zadržavaju vlagu.

Temperatura

Dnevne temperature u toku najvećeg dela godine su u rasponu od 23.8 – 37.7°C. U toku noći, temperatura unitar kućice bi trebalo da se snizi na ispod 21.1°C. Toplotu bi trebalo obezbediti ukoliko je kornjača napolju za vreme perioda nižih temperatura. Ukoliko je često hladno vreme, otvor kućice zatvorite nekim zastorom. Ako se čuva unutra, temperature bi trebalo sniziti u istom rasponu i obezbediti zonu za sunčanje od 32.2°C u toku dana.

Uređenje i „nameštaj“

Afrička ostrugatska kornjača voli da se penje. Ne bi trebalo da imaju mogućnost penjanja na površine koje su previše strme, s obzirom da mogu lako da se prevrnu. Ukoliko padnu na leđa, možda neće biti sposobne da se ponovo okrenu. Otrovne biljke ne odgovaraju ishrani ostrugatskih kornjača, pa se postarajte da im ne budu pristupačne.

S obzirom da su jake, dvorište u kome su smeštene bi trebalo da ima ogradu od veoma jakih materijala. Ostrugatske kornjače vrlo često pomeraju zidove i čak preuzimaju konkretnu inicijativu da dođu do nečega što ih zaista interesuje. Ograda bi trebalo da je izgrađenja na način da spreči kornjaču da kopa ispod nje. Sve što je jarko obojeno može privući pažnju Vaše kornjače, i često će da pokušaju da to pojedu. Iz ovog razloga, sve što je dovoljno sitno i nesvarljivo, kao igračke, limenke, čaše, i plastika ne bi trebalo da bude u kornjačinoj blizini.

Da biste pružili kornjači sigurnost i određenu zanimaciju, obezbedite žbunje niskorastućih biljaka, glatko kamenje, velike komade drveta, i jestive bilke iz dvorišta.

Držanje u kući/stanu

S obzirom da ostrugaste kornjače jedu vrlo proždrljivo, proizvode velike količine fekalija. Ove kornjače će redovno da jedu fekalije drugih životinja; pa bi trebalo da se fekalni primerci često proveravaju kod veterinara, da biste se uverili da nema bakterija, protozona, ili glista. Dnevno čišćenje dvorišta je obavezno da bi se održali higijenski uslovi.

Voda

Obezbedite stalno dostupnu plitku posudu sa vodom. Ona mora imati plitke strane da bi kornjača mogla da uđe u nju, i lako iz nje izađe, što je neophodno s obzirom da ova kornjača ne zna da pliva, pa može lako da se udavi.

Ishrana

Afrička ostrugatska kornjača je jako proždrljiva. Obezbeđivanje odgovarajuće ishrane je bitno za zdravlje ostrugatske kornjače. Potrebna im je hranu bogata vlaknima i kalcijumom, bez puno masnoća i proteina. U divljini, ostrugatske kornjače pasu travu, nalik na krave ili ovce, i pustinjska vegetacija je često vrlo jednostavna, sa nedovoljno hranljivih materija. Omogućavanje ishrane koja je nutritivno kvalitetnija može u velikoj meri sprečiti loše formacije na oklopu, prebrzu stopu rasta, dijareju, kao i druge probleme. Seno (od trave, ili žitarica) najviše liči na njihovu prirodnu vegetaciju.

Seno se može kupiti ili nabaviti seme trave za pašnjake i uzgajati. Detelina je drugi izvor hrane. Povrće sa tamnim zelenim lišćem bi trebalo da im se ponudi, mada ne sme da zauzima više od 25% ishrane. Odgovarajuća ishrana podrazumeva i repasto povrće, endiviju, eskarol, maslačak, malu količinu romanske salate (nikako iceberg salate). Spanać, lišće šargatepe, kelj, brokoli, i posebno raven, sadrže velike količine oksilata koji vezuju kalcijum, pa bi ovo povrće trebalo davati u manjoj količini. Kupus, karfiol, brokoli, kelj i slačica sadrže supstance „gointrogene“ koji utiču na funkciju štitaste žlezde, iako je ovaj simptom redak, osim u slučajevima velikih količina ove hrane. Mogu se dati i male količine jagoda, banana, dinje, bobičastog voća, jabuka. Suplementi kalcijuma bi trebalo da se radovno daju. Takođe, vitaminski i mineralni suplementi se preporučuju. Kornjače su biljojedi, pa ih ne bi trebalo hraniti mesom.

Razmnožavanje

U divljini, razmnožavanje se dešava mnogo češće odmah nakon kišne sezone – od septebra do novembra – mada se može javiti i bilo kad od juna do marta. Mužjaci su obično jako glasni za vreme parenja. S obzirom da se jaja razvijaju unutar ženke, njen apetit će porasti. Postaće nemirna i počeće da luta tražeći odgovarajuće mesto za gnezdo. Može iskopati nekoliko gnezda pre nego što se odluči za jedno. Ženka će iskopati veliko gnezdo, od oko 60.9 cm dužine i nekoliko inča dubine, u kome će postaviti leglo od 15-30 ili više jaja. Kornjače u toplijim predelima koje se drže napolju mogu imati dva legla. Nakon postavljanja svih jaja, ženka će prekriti gnezdo zemljištem i peskom koji je iskopala.

Jaja se inkubiraju oko osam meseci. Novorođenčad će nakon izlegnuća imati dužinu oklopa od 5 cm i težinu manju od 28.3 grama. Agresivni su i aktivni, i naleću na gotovo sve što se nalazi u njihovom prostoru.

Novorođenčad se može držati unutra u suvom akvarijumu ili vivarijumu. Podloga bi trebalo da je jestiva, kao što je, npr. seno od lucerke. (Lucerka nije dobra za odrasle.) Unutrašnjost kaveza bi trebalo da je hladnija od 22.2°C sa zonom za grejanje od 37.2-43.3°C. Od 10 do 12 sati dnevno UVB svetla je neophodno za zdrav razvoj.

Mladunci možda neće odmah početi da jedu. Ipak, trebalo bi im ponuditi hranu svakodnevno dok ne počnu da jedu, a zatim svaki drugi dan nakon što prihvate. Vole tamno bilje kao što je lucerka, kelj, maslačak, zeljasto povrće, i travu. Multivitamini i suplementi kalcijuma bi trebalo da se dodaju u ishranu.

Mladuncima koji se čuvaju napolju treba obezbediti iste uslove kao i odraslima.

Ostrugaste kornjače rastu brzo i dostići će svoju punu zrelu veličinu sa 15-20 godina.

životinje.rs
 
Natrag
Top