Aboriđžini

Cupidon
VIP
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
5.207
Aboriđžini



Domorodački narodi australijskog kontinenta, koje možemo svrstati u dve glavne grupe,Aboridžine i Torres Strait ostrvljane, čine zajedno 2.6% ukupne populacije Australije.
Ostrvljani Torres Strait-a su originalno smešteni na ostrvima Torres Strait koji se nalaze u samom severnom delu Queensland-a, pokraj Nove Gvineje. Izraz aboridžini se obično vezuje uz domoroce u samom srcu Australije, Tasmanije i drugih susednih ostrva. Izraz s vremenom postaje opšte usmeren, i danas označava veću grupu ljudi različitog porekla.

Najraniji dokazi postojanja ljudskih društava u ovim predelima vode do vremena Mungočoveka, čije poreklo se datira na nekih 40 000 godina, dok se za vreme dolaska današnjih starosedelaca Australije vode neprestane debate i rasprave, gde je kompromis negde u periodu od 40 000 do čak 125 000 godina.

U Australiji postoji velika šarolikost u broju domorodačkih zajednica, od kojih svaka ima svoju zasebnu kulturu, običaje i jezik. U današnjoj Australiji je taj broj dalje podeljen na brojne manje zajednice.
Iako je u vreme naseljavanja postojalo oko 250-300 jezika sa preko 600 dijalekata, danas je u upotrebi samo 200 – i gotovo za sve jezike u upotrebi, sem 20 glavnih, se smatra da su pod opasnošću da potpuno nestanu. U periodu prvih evropskih kolonija u Australiji, pretpostavlja se da je bilo između 318 – 750 hiljada domorodaca.

U prošlosti je reč aboridžin označavala domorodačke narode specifične za područje Australije. Vrlo brzo je ta reč usvojena da označava sve ostale narode koji su tamo živeli. Danas međutim, reč aboridžin označava samo grupe naroda koje su se u Australiji bavili lovom, dok isti naziv se ne može primeniti na ostrvljane sa Torres Strait-a, koji su bili zemljoradničko društvo.

Poreklo reči aboridžin vuče svoje korene u Engleskom jeziku i označava prvog poznatog, domoroca.
Konsenzus oko perioda dolaska prvih ljudi u ova područja je pre nekih 40-50 hiljada godina, dok brojka može ići i do 70 000. Opšti zaključak je da su domoroci Australije potomci jedne migracije na ovaj kontinent, iako manjina naučnika i arheologa zastupa tezu da su u stvari postojala tri talasa migracija.

Aboridžini su živeli kao lovačko društvo. Njihovo društvo je bilo u konstantom kretanju i selidbi, odnosno polunomadsko, a uzrok njihovim čestim selidbama su problemi sa nedostacima izvora hrane, kojih ima manje u prostranim australijskim stepama.

Populacija od 315-700 hiljada stanovnika se podelila u 250 individualnih nacija, od kojih je većina bila u alijansi jedna sa drugom, i u svakoj naciji su postojali klanovi, kojih je bilo od 5-6 do 30 ili 40. Svaka nacija je imala svoj jedinstveni jezik, dok su druge imale više. Tako, postojalo je preko 250 jezika, dok je danas više od 200 u opasnosti da u potpunosti iščezne. Način života varira od regije do regije. Najgušće naseljene oblasti su u severnim i istočnim delovima kontinenta.

Britanska kolonizacija Australije je započela dolaskom Prve flote u Botany Bay 1788. godine. Trenutna posledica tog dolaska bilo je širenje zaraznih bolesti Starog sveta, uključujući i male boginje koje su ubile, pretpostavlja se, skoro 90% lokalnog stanovništva Daruga, u prve tri godine od trenutka kolonizacije.
Na kraju, male boginje će biti uzrok nestanka 50% ukupne domorodačke populacije Australije.
Druga posledica dolaska Britanskih naseljenika jeste povećano iskorišćenje prirodnih resursa, jer su mnoge površine pretvorene u rančeve i štale za pripitomljavanje i odgoj domaćih životinja. Do početka 20. veka broj domorodaca spao je na nekih 93.000.

Zakonodavnom odlukom Komonvelta iz 1962. godine, Aboridžinima je dato pravo da glasaju na svim izborima. Od 1967. godine, u upotrebi su zakoni koji daju Aboridžinima ista prava i priznaju ih za starosedeočki narod.
Postoji veliki broj plemenskih i jezičkih grupa unutar aboridžinske Australije, i, shodno tome, postoji širok spektar kulturnih razlika među tim grupama. Sa druge strane, prisutne su i mnoge sličnosti.

Iako ne postoje zvanični podaci, pretpostavlja se da je preko 72% Aboridžina hrišćanske vere. Ipak, prema podacima iz 2001. godine, taj broj se promenio, jer je sve veći broj Aboridžina počeo da praktikuje islam.
U tradicionalnom aboridžinskom sistemu verovanja, postoji epoha nazvana Vreme sna u kojoj su stvaraoci, zvani Prvi Ljudi, išli Australijom i imenovali sve stvari. Ova mitologija prisutna je u svim kulturama, i iako u svakoj naciji sadrži druge elemente, epoha Vremena Sna je zajednička za sve njih.

Australijska muzika je izvor nekih od najčudnijih muzičkih instrumenata. Jedan od njih jedidžeridu, koji se automatski vezuje za Aboridžine. Štapovi udaraljke su još jedan od brojnih muzičkih instrumenata, koje su domoroci koristili od prvog momenta kada su naselili prostore Australije.

Mnogi domoroci boluju od veoma raznovrsnih zdravstvenih i socijalnih problema koji se najčešće vezuju za prekomernu upotrebu ilegalnih droga. Iako postoje različita istraživanja, sva ona upućuju na činjenicu da je ovaj problem u konstantom rastu, posebno među mlađom populacijom, od 17-24 godina.
 
Natrag
Top