15 miliona godina star uzorak vode iz jezera Vostok

Učlanjen(a)
07.02.2010
Poruka
14.864
15 miliona godina star uzorak vode iz jezera Vostok









Izvor:
Blic.rs






Ruski naučnici koji pokušavaju da izbuše led i dopru do površine antarktičkog jezera Vostok, koje je 15 miliona godina bez kontakta sa spoljnim svetom, objavili su prve snimke zamrznutog uzorka vode izvučenog iz ledene dubine.


212344_vostok-foto-reuter_ff.jpg



Uzorak vode izvađene iz jezera zamrznut je i poslat na analizu stručnjacima Ruskog instituta za istraživanje Arktika i Antarktika, čije rezultate mikrobiolozi očekuju sa velikim nestrpljenjem, jer veruju da bi nam mogli doneti susret sa jedinstvenim i dosad nepoznatim oblicima života.

- Ovo je nešto što nikad ranije nije urađeno - u pitanju je jedinstvena bušotina, jedinstveno jezero, i mislim da ćemo pronaći jedinstvene organizme - rekao je profesor Priskju, mikrobiolog sa Univerziteta Montana.



212345_mdf66545_f.jpg



Vladimir Kotljakov, direktor Geografskog instituta Ruske akademije nauka, rekao je da bi pronalazak mikroorganizama u jezeru Vostok mogao da znači i da će u Evropi doći do našeg prvog sureta sa vanzemaljskim oblicima života.








 
Poslednja izmena od urednika:
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Ruski naučnici: Uzorci iz jezera Vostok biće dopremljeni u Sankt Pe

Ruski naučnici: Uzorci iz jezera Vostok biće dopremljeni u Sankt Peterburg sredinom 2013.


J. S. |



Uzorci vode iz jezera Vostok, koje se nalazi na dubini od oko četiri kilometra u ledniku na Antarktiku, ruski naučnici moći će da uzmu tek iduće sezone - u decembru 2012. i januaru 2013. godine, a ti uzorci moći će da se transportuju sa Južnog pola do Sankt Peterburga u maju 2013. godine, izjavio je za RIA Novosti Valerij Lukin, šef Ruske antarktičke ekspedicije (RAE).

212344_vostok-foto-reuter_f.jpg

Uzorak vode iz Vostoka star 15 miliona godina


Juče je Arktički i antarktički naučno-istraživački institut prvi put zvanično potvrdio da su ruski naučnici posle 30 godina uspeli da prodru do jezera, koje je bilo izolovano od Zemljine atposfere i površinske biosfere oko 15 miliona godina.

- U decembru 2012. i januaru 2013. mi ćemo bušiti zaleđenu vodu koja se podigla u bušotini posle kontakta svrdla sa vodenom masom subglacijalnog jezera 5. februara ove godine - rekao je Lukin agenciji.

212038_vostok_ff.jpg

Lokacija jezera Vostok na Antarktiku


Time su praktično demantovane ranije tvrdnje da su uzorci već poslati na analziranje u Moskvu.

Pošto su istraživači po završetku sezone morali da se vrate kući redovnom avionskom linijom, nisu mogli da transportuju uzorke u skladu sa važećim propisima prevoza tečnosti avionom.

Zato će uzorke vode dopremiti naučno-istraživački brod “Akademik Fjodorov”, koji je sastavni deo ruske ekspedicije na Antarktiku.

- To znači da će uzorci stiću u Sankt Peterburg sredinom maja 2013. godine - naglasio je Lukin.

On je dodao da će do početka nove sezone u decembru 2012. stanje bušotine nadzirati dvojica stručnjaka, koji su jedini ostali u Stanici Vostok.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Zagonetno jezero Vostok krije tajnu klimatskih promena

Zagonetno jezero Vostok krije tajnu klimatskih promena


Blic

Ruski naučnici su konačno stigli do površine zagonetnog jezera Vostok, koje se nalazi ispod lednika na Antarktiku na dubini od skoro četiri kilometara, odsečeno od sveta više od 20 miliona godina. Uzorak zaleđene vode poslat je na analizu u Sankt Peterburg stručnjacima ruskog Instituta za istraživanje Arktika i Antarktika, čije rezultate iščekuje ceo svet.


Klikni za uvećanje (+)

- Naši istraživači su juče prekinuli bušenje na dubini od 3.786 metara kad su doprli do površine jezera. Najzad smo uspeli da probijemo ledeni omotač iznad Vostoka - rekao je član naučnog tima.

Članovi ekspedicije juče su morali da napuste Stanicu Vostok jer se dolaskom polarne zime prekidaju letovi do Južnog pola, gde temperatura, koja sada iznosi minus 66, dostiže minus 90 stepeni Celzijusa.


Rusima je trebalo više od 20 godina da se probiju do jezera, pre svega zbog toga što su radili u možda najnegostoljubivijim uslovima na našoj planeti. Ruski istraživači su počeli da buše led na Antarktiku još 70-ih godina prošlog veka s ciljem paleoklimatskih istraživanja kada još nisu znali za postojanje Vostoka. U saradnji s britanskim kolegama tek 1996. otkrili su slatkovodni basen koji je formiran pre 35 miliona godina.

Mnogi naučnici vide u Vostoku ne samo osvajanje poslednje granice na Zemlji već i potencijalni “zlatni rudnik” koji će im omogućiti da makar donekle sagledaju kakvi uslovi vladaju na Jupiterovom mesecu Evropi, jer se pretpostavlja da se i na njemu nalazi voda ispod debelog sloja leda. Ovo otkriće nije značajno samo za astrobiologiju - potraga za vanzemaljskim oblicima života - već i za dinamiku kimatskih promena na Zemlji. Stručnjaci procenjuju da se u nedrima Antarktika krije 70 odsto slatke vode naše planete u vidu leda i tečnosti u dubini lednika.


Najznačajnije pitanje koje se sada postavlja glasi: ima li života u Vostoku? Mnogi pretpostavljaju da u jezeru žive bakterije ekstremofili, koje su se prilagodile životu u potpunom mraku.


- Ne znamo šta nas dole čeka - rekao je Valerij Lukin, šef ruske Antarktičke ekspedicije.


[TABLE="class: antre_c back_c_1"]
[TR]
[TD]Problem zagađenja jezera

Poseban problem za ruske naučnike bio je kako da spreče zagađenje netaknute vode jezera. Zato je bušenje bilo privremeno obustavljeno 1998. kada je do površine ostalo 130 metara leda. Naučnici Istraživačkog instituta za Arktik i Antarktik i Rudarsko-geološkog instituta iz Sankt Peterburga usavršili su tehnologiju, koja isključuje takvu mogućnost. Senzori na svrdlu bušilice signaliziraju kontakt sa tečnom vodom. U tom trenutku bušenje se prekida, a bušilica diže na površinu. Zbog nastale razlike u pritisku, voda se kreće naviše, kao da je usisana, a zbog niske temperature ubrzo se ledi. U takvom stanju se vadi i šalje na analizu. Time se sprečava da silikonski lubrikanti kojima se podmazuje bušilica dođu u dodir s vodom.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]


 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Sve oči naučnog sveta uprte u Vostok

[h=1]Sve oči naučnog sveta uprte u Vostok
[/h]B92

Ruski naučnici saopštili su danas da bi istraživanje jezera Vostok ispod leda Antarktika moglo da pruži nove informacije o evoluciji planete pa čak i da otkrije nove oblike života.


18754155234f33f31c124b7771082573_orig.jpg
Ruski tim je ranije saopštio da su posle 20 godina rada, uspeli da prokopaju četiri kilometra leda i dođu do površine jezera Vostok koje je milionima godina ležalo nedirnuto ispod leda. Naučnici su nadaju da će uzorci vode iz jezera, koji će biti uzeti ove godine, otkriti nove oblike života - bakterije koje se hrane hemijskim reakcijama u mrklom mraku, verovatno slične onima u najvećim dubinama okeana, ali stare milionima godina - i pored ekstremnih vremenskih uslova.

Proučavanje Vostoka pružiće naučnicima i informacije o poreklu Antarktika za koji se veruje da je nekada davno bio deo većeg kontinenta.

"Očekujemo da ovde nađemo život kakav ne postoji nigde drugde na Zemlji", rekao je AFP-u Sergej Bulat, molekularni biolog sa peterburškog Instituta za nuklearnu fiziku.

"Ukoliko ima života, to će biti oblik do sada nepoznat nauci. U tom slučaju govorićemo o suštinskom otkriću i novoj stranici u našem razumevanju života", dodao je on.

Stručnjak za geologiju i mineralogiju sa Moskovskog državnog univerziteta Vladimir Sivorotkin rekao je da su naučnici zapravo otkrili "novu temu nauke, kakvu do sada niko nije video".

"Biolozi će verovatno naći neke nepoznate bakterije koje su se adaptirale na ove uslove", smatra on.

Sedimentacija jezera takođe će otkriti promene na Zemlji i njenoj klimi u proteklih 20 miliona godina, smatra German Lejčenkov sa Instituta za geologiju i mineralne resurse okeana u Sankt Peterburgu.

"Za geologe, važno je da nastave sa kopanjem i dopru do sedimenata sa dna. Oni sadrže informacije o promenama u okolini i klimi u poslednjih 15 do 20 miliona godina", rekao je on.

Radeći u ekstremnim uslovima na istoku Antarktika, gde je prosečna temperatura minus 50 stepeni Celzijusa, ekspedicija je koristeći kerozin kao antifriz bušila led star milionima godina.

"Ovo je naša tehnička pobeda. Bušenje u ovako kompleksnim klimatskim uslovima je teško, a plus tu su i faktori nadmorske visine i snažnog leda", rekao je Lejčenkov.

Sa njim se slaže i Sivorotkin. "Ovo je važna tehnička i psihološka pobeda. Ovi ljudi su heroji", kaže on.

Vođa ekspedicije Valerij Lukin u sredu je ponosno uporedio uspeh svog tima sa prvim letom u kosmos, a kao dokaz koliko je otkriće važno za rusku vladu, ministar prirodnih resursa i ekolocije Jurij Trutnjev posetio je početkom meseca mesto iskopavanja.

Naučnici tvrde da bušilica neće zagaditi vode jezera jer će vodeni pritisak ispuniti rupu i izbaciti svu eventualnu nečistoću napolje. I pored toga, stručnjaci "Grinpisa" upozoravaju na mogućnost zagađenja.

"Mnogi naučnici sumnjaju da bi tečnošt korišćena pri bušenju mogla da upadne u ovo jedinstveno jezero sa jedinstvenom florom i faunom", kaže Vladimir Ccuprov, šef ruskog ogranka "Grinpisa". Profesor Martin Zigert sa Edinburškog univerziteta slaže se da antifriz predstavlja potencijalan rizik od kontaminacije.

"Teško da će ubediti druge da je njihov eksperiment čist, kada morate da prođete kroz 3,5 kilometara kerozina kako bi došli do površine jezera", kaže on.

Ukoliko Rusi zaista pronađu mikrobe u jezeru koje 20 miliona godina nije imalo kontakta za svetlom ili vetrom, to će, navodi agencija AP, još jednom pokazati da život postoji i na najčudnijim mestima.

Agencija prenosi spisak neobičnih oblika života koji su pronađeni na najnemogućijim mestima za život, od najdubljih delova okeana, do Antarktika, pustinja Ccilea i rudnika zlata u Južnoj Africi.

"Naučio sam da je život fenomenalno neverovatan i može da se adaptira", kaže Karl Pilčer sa Astrobiološkog instituta američke agencije NASA.

Naučnik sa Univerziteta u Koloradu Ted Skambos uveren je da će ruski tim pronaći mikrobe u jezeru. Ukoliko je život pronašao način da se adaptira na led i mrak, naučnici smatraju da postoje šanse da neki oblici života postoje i na Jupiterovom mesecu Evropa ili Saturnovom Enceladusu. Oba meseca imaju led i najviše šansi za postojanje života. To znači i da bi moglo da ima života na Marsu, smatraju američki naučnici.

I dok američki i britanski timovi kopaju u potrazi sa svojim jezerima ispod Antarktika, stručnjaci upozoravaju da su ta njihova jezera manja od Vostoka koje je dugo 250 kilometara i široko 50 kilometara. Od potpunog smrzavanja sačuvala ga je kora leda debljine tri kilometra.

O jezeru sakrivenom ispod leda Antarktika prvi put je krajem 19. veka pisao ruski naučnik i anarhista, princ Petar Kropotkin. Ruski geograf Andrej Kapica ubeležio je moguću lokaciju jezera i dao mu ime, ali je tek 1994. godine postojanje jezera definitivno potvrđeno.

Kopanja su počela 1989. i razvlačila su se zbog nedostatka novca, problema sa opremom, i vremenskih uslova.

 
Natrag
Top