Zbunaste vrste

[Nostradamus]

Calycanthus floridus
- klikantus, ananas

Zemlja porijekla: Sjeverna i Zapadna Amerika gdje samoniklo raste u prirodi.
Listopadni razgranati grm visine i irine do 2.4 m, oblikuje polukuglu. Raste dosta sporo. Vrlo miriljava biljka u koje cvijetovi i listovi imaju vrlo ugodan miris po ananasu, u narodu ga i zovu ananas (listove i cvjetove moete upotrijebiti za potpourri). Cvjeta u VI. i VII. mjesecu.
Lagan je za odravanje, otporan na zagadenje, odgovara mu polusjena i suncano mjesto, nezahtjevan u pogledu tla iako mu bolje odgovara plodno i ocjedito tlo.
Smjestite ga u prirodan vrt ili kraj ulaza u kucu, kraj terase (ba zbog snanog mirisa). Ne podnosi temp. 15?C ispod nule (podnosi i niu temperaturu, mada se slabije grancice znaju smrznuti.
Obrezuje se rano u proljece i to ako ba morate, znaci samo suhe i otecene grane.
Razmnoava se sjemenom i reznicama te odvajanjem mladica od maticne biljke.

 

[Nostradamus]

Jasmin (JASMINUM NUDIFLORUM, JASMINUM OFFICINALE, PHILADELPHUS CORONARIUS)


Jasmin sadrži nekoliko popularnih vrsta koje se pojavljuju i u kulturama, npr. obicni jasmin- Jasminum officinale i zimski jasmin- J. nudiflorum, Arapski jasmin, J. sambac... Iz porodice su uljika i cesto se uzgajaju za potrebe proizvodnje parfema, posebno J. sambac , a za pripremanje mirišljivih cajeva u Kini su osobito u uporabi listovi i cvjetovi vrste Osmanthus fragrans.
Jasminom cesto nazivamo i Philadelphus coronarius, medutim to je pajasmin odn. nepravi jasmin.
JASMINUM NUDIFLORUM – ZIMSKI JASMIN

Porodica: uljika
Domovina: Sjeverna Kina
Ovo je puzavi zimzeleni grm, obicno raste uza zidove i rešetkaste potpornje, visine i širine do 3 m, medutim trudom i upornošcu može se oblikovati i u drvo posebne ljepote, dok se može upotrijebiti i kao pokrivac tla, ako nema potpornja.
Cvijet je žute boje 2-3 cm širok, bez posebnog mirisa. U povoljnim vremenskim uvjetima cvjeta tijekom cijele zime, ne može se unaprijed predvidjeti vrijeme pocetka, a cesto ni vrhunca cvjetanja. Vrijeme cvjetanja je pod vrlo snažnim utjecajem vremenskih prilika, ponajprije srednjih dnevnih i srednjih mjesecnih vrijednosti temperature zraka, ipak okvirno, cvate od sijecnja do travnja.
Odgovara mu suncano mjesto do polusjena i umjereno vlažno tlo.
Redovnim obrezivanjem grm se održava kompaktnim i oblikuje se u željeni oblik (drvce, penjacica, povijajuci grm ili pokrivac tla), obrezivanje valja izvršiti u rano proljece odmah nakon cvatnje.
Razmnožava se zeljastim reznicama u proljece i poluzrelim od svibnja do srpnja, a najlakše je položenicama u proljece ili kasno ljeto.

 

[Nostradamus]

JASMINUM OFFICINALE
Porodica: uljika.
Domovina: Srednja Azija
Drvenasta penjacica, polulistopadna ili listopadna. Uzgaja se na plodnim i dobro dreniranim terenima. Idealno mjesto na suncu, ali prilagodava se i polusjeni. Traži zaštitu od hladnih vjetrova i zimskih nepogoda jer ne podnosi niske temperature, pa je biljku u našim podnebljima bolje uzgajati u posudama koje kroz zimu možemo unijeti u zatvoren prostor.
Može dosegnuti visinu do cak 12 metara i 3 m u širinu. Lišce je sivo-zelene boje, po rubovima krem, a sastoji se od 5-9 šiljastih listica.
Cvijet je bijele boje, blagog mirisa, otvara se pocetkom ljeta i cvate tijekom cijele jeseni.
Obrezivanje se vrši u proljece i to s drasticnim mjerama da se jako ne razraste, osim ako imate kamo smjestiti 12 metara visoku biljku preko zime.
Razmnožavanje isto kao kod zimskog jasmina.

 

[Nostradamus]

PHILADELPHUS CORONARIUS
Porodica: Hydrangaceae
Domovina: od Italije do Kavkaza (nije tocno odredeno)
Philadelphus je jedan je od najzahvalnijih grmova koji cvate Ijeti, a ovisno o sorti naraste od 1 do 4 m. Mirisavi, medonosni cvjetovi dolaze u grozdovima, a najcešce su bijele ili krem boje, ponekad s nijansom ružicaste. Postoje sorte s jednostavnim i ispunjenim cvjetovima. Uspijeva na svakom tlu i položaju, ali za bogatiju cvatnju treba više svjetla. Sadi se samostalno i u skupinama. Orezuju se stari izboji i oni s ocvalim cvjetovima i to nakon cvatnje, radi pomladivanja grma može se i drasticnije obrezati, medutim preporucujem da se iz godine u godinu odreže po koja starija grana kako bi grm zadržao svoju ljepotu Razmnožava se zelenim reznicama i kljucicima, ali i mladicama koje nicu iz korijena maticne biljke.
Ph. coronarius najcešce je u uzgoju svojim oblicima jednostavna ili ispunjena cvijeta. Naraste oko 3 m visok, kompaktne je krošnje koju cine cvrste, ali ljupke šibe.
Cvate od svibnja do lipnja bijelim, mirisavim cvjetovima kojih je 5-10 u grozdu.
Unutar skupine hibridnih sorata može se izabrati izmedu brojnih križanaca koji cvatu od lipnja do srpnja. Hibridna sorta "Beauclerk" gust je grm visine do 2 m i iste širine, a krase ga mirisavi, bijeli cvjetovi, "Belle Etoile" je robusna rasta i jednostavnih bijelih cvjetova, "Manteau d'Hermine" naraste 75 - 100 cm visok i širok, i nosi ispunjene, omanje snježnobijele cvjetove.
Ph. Grandiflorus narste do oko 3 metra visok i cvate u lipnju velikim bijelim cvjetovima smještenim pojedinacno ili po 2-3 u kitici.

Philadelpus obicno dobro podnosi onecišcenje i otporan je na niske temperature.

 

[Nostradamus]

Planinski bor (Pinus mugo)

Latinski naziv: Pinus mugo

Domai naziv: Planinski bor

Poreklo: Evropa

Tip gajenja: Drvenasta vrsta

Visina: do 12 m

Cvetanje: prolece

Pozicija: bez posebnih zahteva

Zemljište: bez posebnih zahteva

Razmnožavanje: semenom

Poreklo: Raste na višim nadmorskim visinama u planinskim predjelima centralne i južne Europe i to u Pirinejima, Alpama, sredogorju Njemačke, Sudetima, Karpatima, u pla nina ma centralnog dijela Ape nina i u pla nina ma Balkana. Obično dolazi na nadmorskim visinama iznad 1400 m, iako se negdje pojavljuje na sjevernim strmim ekspozcijimama već na 1000 m nadmorske visine, dok mu je gornja granica 2000-2200 m, gdje čini gornju granicu šumske vegetacije. Raste na ekstremnim i nepovoljnim staništima, vrlo oskudnim za život šumskoga drveća. Vrlo je otporan na snijeg, hladnoću, vjetar, sušu i žegu.

 

[Nostradamus]

Opis: Obično nizak, često polegnut grm ili rjeđe uspravno stablo do 12 m visoko. Korijenov sustav nema žilu srčanicu, bočni korijeni su brojni i jako razgranati, šire se u radijusu i do 10 m, kora sivosmeđa, ljuskava, jednogodišnji izbojci prvo svijetlozeleni kasnije smeđi do crvenosmeđi, goli, pupovi jajastoduguljasti, 6 mm dugi, ušiljeni, jako smolavi, iglice po 2 na kratkom izbojku, tamnozelene, tvrde, 3-4 (8) cm duge, 1,5-2 mm široke, srpasto savinute, ušiljene, fino napiljene, smolenice su uz epidermu smještene, češeri su na kratkoj stapci, pojedinačni ili do 4 u pršljenu, jajasti ili jajastočunjasti, 2-7 cm dugi, 1,5-4 cm široki, štitić plodne ljuske je žutosmeđ do tamnosmeđ, piramidalno izbočen ili plosnat, grbica je svjetlija, dok je rub u obliku prstena tamnije boje, na grbici se vidi zakržljali ili jače izraženi šiljak, sjemenka je jajasta, oko 5 mm duga, svijetlo-sivosmeđa, s 10-15 mm dugim krilcem. "Cvjeta" u V. i VI. mjesecu; sjemenka sazrijeva u X. mjesecu; klijavost je 75-85 %.

 

[Nostradamus]

Postoje razni varijeteti Pinus muga, od njih su neki:
- var. mughus - bor krivulj ili klekasti bor, ima rast većinom grmast i polegnut; grane povinute; češeri su simetrični, sjedeći ili na vrlo kratkoj stapci, okomito otklonjeni ili malo prema dolje povinuti, jajasti ili skoro okruglasti, plodne ljuske su s donje strane češera plosnate, grbica je smještena u sredini štitića i završava šiljkom. Dolazi u istočnim Alpama i na Balkanu, gdje čini gornju granicu šumske vegetacije.
- var. pumilio - patuljasti bor, raste kao grm zaobljenog, polegnutog oblika, širok do 3 m, grane nejednolično duge, gusto smještene, izbojci prema gore usmjereni, iglice nejednolično duge, većinom kratke, prema gore usmjerene, a na vrhu izbojka radijalno smještene, češeri simetrični, jajasti do okruglasti; štitići podjednako građeni na svim ljuskama, grbica nije u svih plodnih ljusaka u sredini štitića, nego se nalazi nešto niže prema osnovi češera. Dolazi u subalpskom pojasu Alpa i Karpata.
- var. rostrata - kukasti bor, u kojega su češeri nesimetrični i vrlo zakrivljeni, 5-6 cm dugi, štitići su na osvijetljenoj strani znatno jače razvijeni nego inače, a na donjim ljuskama poput kukice izbočeni i kukasti. Dolazi u Pirinejima, Alpama i Karpatima. Prema nekim autorima u Pirinejima i zapadnim Alpama dolazi var. rostrata, a na srednjoeuropskim tresetištima, istočnim Alpama i Karpatima dolazi var. uncinata , koji naraste kao stablo 10-20 m visoko.

 

[Nostradamus]

Postoji veliki broj klonova od kojih su najčešći:
' Allgäu' , ' Compacta' , ' Frisia', 'Gnom' , 'Hampy', 'Hesse', 'Kissen' , 'Kobold', 'Mops', 'Rotundata' , 'Slavinnii' , 'Veriegata', 'Winter Gold'.
Razmnožavanje: Sjemenom. Ako se razmnožava sjemenom, sjeme se uzima sa stabla kada je tehnološki zrelo, dobro se osuši na lagano zasjenjenom mjestu, sprema se u platnene vrećice i pohranjuje na hladno prozračno mjesto. Sije se u rano proljeće, negdje oko 15.03. Klijavost sjemena je izuzetno visoka. Sjeme klija nakon 20-30 dana. OPREZ: kod klijanja se vrlo često pojavljuje polijeganje nasada, tako da se mora unaprijed tretirati sa preparatima protiv polijeganja nasada, kao i poslije samoga klijanja.

Bonsai: Ako se pinus mugo uzgaja kao bonsai drvce potrebno ga je presađivati svake dvije do tri godine. Prignojavanje se vrši od proljeća do jeseni. Da bi dobili sitnije iglice i gušću krošnju pribjegavamo sječi tkz. "svijeća", tj. mladih izbojaka u obliku svijeće. To radimo u rano proljeće. Siječemo ih za jednu trećinu ili čak i više.

 

[Nostradamus]

Forzicija (Forsythia)


FORZICIJA (lat. Forsythia)
Forzicija pripada porodici maslina, domovina joj je Europa, Kina i Japan, ime je dobila po engleskom botaničaru W. Forsythu, koji je živio u 18. stoljeću.

1. 
   Forsythia x intermedia

OPIS BILJKE
Ljudi je prepoznaju kao vjesnika proljeća sa žutim jednostrukim cvjetovima duguljastih latica veličine do 5 cm, koji prije listanja, ispunjavaju 2 - 3 m visok listopadni grm sa dugim uspravnim ili blago ovješenim granama. Listovi su srednje do zagasito zelene boje, jednostavni, nasuprotni, nazubljeni i trodijelni. Međutim danas postoje već mnogobrojni kultivari pa se na tržištu mogu naći čak i biljke koji cvatu puno kasnije do lipnja, u svim nijansama žute boje ali i bijele i ružičaste ! Upotrebljava se kao soliter, u skupinama sa ostalim grmljem ali i kao šišana

 

[Nostradamus]

živica kod sorti uspravnih grana sadnjom 2 -3 biljke po jednom metru, a možete je oblikovati i u drvce!
STANIŠTE
Skromnih je zahtjeva, uspijeva na svakom dobrom vrtnom tlu, na suncu ili u polusjeni, iako na suncu i u rahlijoj zemlji bogatije cvate. Dobro podnosi zagađenost zraka i niske temperature.

OREZIVANJE
Obzirom da je forzicija brzorastuća biljka često podivlja u širinu i slabije cvate. Orezivanje potiče stvaranje mladih izbojaka koji sljedeće proljeće nose cvjetne pupove. Orežite je u proljeće, nakon cvatnje, prije nego započnu rasti mladi izboji, uklanjanjem ocvalih izboja koji se režu iznad snažnog i zdravog pupa. Kao živicu isto je orezujete jednom godišnje i to nakon cvatnje, orežete li je još jednom tijekom ljeta, neće nikako ili će slabo cvasti.