LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Zašto ne mogu da prestanu da puše?
Novija istraživanja pokazuju da osobe koje pate od anskoznosti ređe ostavljaju pušenje od osoba koje nemaju sličan problem. Centar za istraživanja duvana i intervencije je sproveo istraživanje koje je pokazalo povezanost između aksioznosti i male sklonosti za prestankom.
U istraživanju je učestvovalo 1.604 pušača i svi su pušili više od 10 cigareta dnevno u periodu od 6 meseci i želeli su da prestanu. Rezultati su pokazali da su osobe koje pate od anksioznosti više bile zavisne od nikotina.
Svi učesnici su dali svoje demografske podatke, podatke o ostoriji pušenja i prošlim pokušajima da prestanu. Takođe, testirano im je i mentalno zdravlje da bi se utvrdilo da li imaju hroničnu anksionznost, društvenu, panične napade ili je uopšte nemaju. Podeljeni u tri grupe, svaka je dobila različitu terapiju za odvikavanje. Jedna grupa je dobila 1 sredstvo za odvikavanje, druga je dobila više sredstava a treća grupa je koristila placebo. Svi pacijenti su praćeni 8 nedelja i 6 meseci nakon prestanka pušenja. Takođe, korišćen je i uređaj za analizu količine ugljenmoksida u telima pacijenata.
Svaka grupa u kojoj su bili pacijenti sa problemom anksioznosti je prijavila teže posledice nakon prestanka i umor a grupe pacijenata sa više oblika anskioznosti su imali najviše problema.
Mentalno zdrave osobe su najbrže prestajale sa pušenjem (za 8 nedelja i praćene su još 6 meseci) dok su anksiozne osobe najmanje prestajale u tom periodu. U grupama sa pacijentima bez anskioznih poremećaja se videla razlika između onih osoba koje su dobijale terapiju i onih koje su dobijale placebo, a kod osoba sa poremećajem se nije videla razlika.
Rezultat ovog istraživanja pokazuje dosta više faktora pušenja od same nikotinske zavisnoti. Istraživanje u Autraliji je pokazalo da depresivni i anksiozni tinejdžeri imaju velike šanse da postanu pušači, pogotovo devojčice. U drugom istraživanju je pokazano da pušenje čak doprinosi stepenu depresije kod tinejdžera. Zaključak je da osobe sa poremećajem anksioznosti moraju istovremeno da leče i taj poremećaj i da se odvikavaju od pušenja da bi se u tome uspelo. Takođe, potrebno je i da prestanemo da koristimo nikotin kao (nezdravu) pomoć za sva naša psihička i fizička nezadovoljstva.
B92
Novija istraživanja pokazuju da osobe koje pate od anskoznosti ređe ostavljaju pušenje od osoba koje nemaju sličan problem. Centar za istraživanja duvana i intervencije je sproveo istraživanje koje je pokazalo povezanost između aksioznosti i male sklonosti za prestankom.
U istraživanju je učestvovalo 1.604 pušača i svi su pušili više od 10 cigareta dnevno u periodu od 6 meseci i želeli su da prestanu. Rezultati su pokazali da su osobe koje pate od anksioznosti više bile zavisne od nikotina.
Svi učesnici su dali svoje demografske podatke, podatke o ostoriji pušenja i prošlim pokušajima da prestanu. Takođe, testirano im je i mentalno zdravlje da bi se utvrdilo da li imaju hroničnu anksionznost, društvenu, panične napade ili je uopšte nemaju. Podeljeni u tri grupe, svaka je dobila različitu terapiju za odvikavanje. Jedna grupa je dobila 1 sredstvo za odvikavanje, druga je dobila više sredstava a treća grupa je koristila placebo. Svi pacijenti su praćeni 8 nedelja i 6 meseci nakon prestanka pušenja. Takođe, korišćen je i uređaj za analizu količine ugljenmoksida u telima pacijenata.
Svaka grupa u kojoj su bili pacijenti sa problemom anksioznosti je prijavila teže posledice nakon prestanka i umor a grupe pacijenata sa više oblika anskioznosti su imali najviše problema.
Mentalno zdrave osobe su najbrže prestajale sa pušenjem (za 8 nedelja i praćene su još 6 meseci) dok su anksiozne osobe najmanje prestajale u tom periodu. U grupama sa pacijentima bez anskioznih poremećaja se videla razlika između onih osoba koje su dobijale terapiju i onih koje su dobijale placebo, a kod osoba sa poremećajem se nije videla razlika.
Rezultat ovog istraživanja pokazuje dosta više faktora pušenja od same nikotinske zavisnoti. Istraživanje u Autraliji je pokazalo da depresivni i anksiozni tinejdžeri imaju velike šanse da postanu pušači, pogotovo devojčice. U drugom istraživanju je pokazano da pušenje čak doprinosi stepenu depresije kod tinejdžera. Zaključak je da osobe sa poremećajem anksioznosti moraju istovremeno da leče i taj poremećaj i da se odvikavaju od pušenja da bi se u tome uspelo. Takođe, potrebno je i da prestanemo da koristimo nikotin kao (nezdravu) pomoć za sva naša psihička i fizička nezadovoljstva.
B92