Zašto gajimo borovnicu DOSTA TRAŽI – MNOGO PRUŽA

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Zato što je plod borovnice antioksidans, odnosno smanjuje rizik kancera, potražnja u svetu raste a cena se održava na visokom nivou.

Borovnica se uveliko plantažno gaji širom Srbije, neke su plantaže veæ stigle na rod a neke se uptravo zasnivaju. Za širenje ove proizvodnje u zapadnoj Srbiji dosta je uèinila i Amerièka organizacija za pomoæ i razvoj IRD – CORSA koja je iz SAD obezbedila prvih 25.000 sadnica za pedesetak ariljskih zainteresovanih domaæinstava. Borovnica je naprosto postala naglo popularna i sada njenih zasada ima širom Republike, po Vojvodini, u Belanovici, Ivanjici, Jelovoj gori. Cena pakovanja od 200 grama po supermarketima prelazi sto pedeset dinara a u Evropi takvo pakovanje se plaæa i trostruko više.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Borovnica inaèe uspeva na nadmorskoj visini izmeðu 300 i 1.000 metara, najbolje na osojnim predelima jer, da bi dobro rodila, ova biljka treba tokom godine da nakupi dovoljno hladnih dana. Odgovaraju joj laka, aerirana kisela zemljišta bogata humusom što je najbliže šumskim zemljištima, ali i gajnjaèama, deluvijalnim zemljištima i zemljištima pod višegodišnjim pašnjacima. Kiselost zemljišta ne treba da silazi ispod 4 niti da prelazi peti podeok, svako znatnije odstupanje van ovog raspona odmah se primeti na samim sadnicama. Plitka zemljišta ne dolaze u obzir, najmanja dubina treba da je bar 30 cm. Zemljište treba dobro da èuva vlagu, meðutim najbolje je da se uvede zalivanje po sistemu kap po kap i tako izbegne rizik od sušenja.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ova biljka ne podnosi jake letnje vruæine, ne voli temperature veæe od 30 stepeni, zato se i preporuèuju osojne strane terena. Tamo gde se visoke temperature ipak javljaju, žbunove treba štititi mrežama za zasenu. Kako cveta polovinom maja, kasni mrazevi, koje ne voli, nisu opasnost na našim terenima, ali je tek zametnuti plod osetljiv èak i na nuli. Borovnica ne voli senu, ona direktno utièe na broj formiranih rodnih pupoljaka. Za visok i kvalitetan rod, u našim uslovima je obavezno navodnjavanje, jer stepen vlažnosti zemljišta i vazduha koji ova biljka traži u prirodnim okolnostima, ne dostiže se duži period godine u kojem je biljka aktivna.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Koja je sorta najbolja
Najvažnija odluka u svakom poèetku proizvodnje nekog voæa je izbor sorte. Na našem terenu su se najviše raširile amerièke sorte pa je njihove sadnice najlakše i naæi. Meðu desetak, preporuèili bismo sortu Bluecrop najviše zato što je najotpornija kako na niske tako i na visoke temperature što je za naše podruèje jako važno. Cveta srednje rano, ima srednje dobru rodnost od 4-6 kilograma po žbunu, bobice su krupne, izmeðu 1,7 i 1,8 grama, obilno posute pepeljkom. Da bi se dobili krupniji plodovi dovoljno je samo primeniti oštriju rezidbu.

Sadnice nabavljati razvijene u sopstvenom kontejneru a ako se podiže veæa farma opredeliti se za uvoz iz zemalja koje imaju razvijenu i kontrolisanu proizvodnju sadnica (Poljska, Nemaèka, Holandija). Ukupna nega zasada u prve dve godine sastoji se iz suzbijanja korova, zalivanja i preporuèene hemijske zaštite. Ako je razvoj biljaka zadovoljavajuæi, ðubrenje i rezidba slede tek u treæoj godini.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Velika je razlika izmeðu šumske i selektovane borovnice. Šumska se može koristiti samo za preradu i zato joj je cena niža. Pitoma borovnica se prodaje u svežem stanju, dugo održava svežinu, èak i preko trideset dana, atraktivne je boje , prijatnog mirisa i ukusa.

Za konkretnije informacije oko nabavke sadnica dobra adresa može biti Centar za voæarstvo u Èaèku, a za amaterske zasade možete se osloniti i na proizvoðaèe amatere kao što je Ivan Ðukniæ iz Belanovice na primer. Za ozbiljnije projekte ne propustite da se konsultujete sa profesorom Mihailom Nikoliæem koga možete potražiti preko telefona Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu ili pomenutog Centra u Èaèku.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Prednosti plantažnog gajenja
Jednom zasaðena borovnica može da se eksploatiše 20-50 godina. Žbun koji ne raste više od dva metra lako se održava i bere, sveži plodovi su visoko cenjeni na tržištu. Raèuna se da je potrebno uložiti u savremenu farmu od jednog hektara oko 35.000 evra ( sa protivgradnim mrežama). Sa prinosima od 10-15 tona po hektaru i raèunajuæi najniže cene otkupa rukom branih plodova, godišnji bruto prihod može biti u proseku oko 30.000 evra, tako da neto prihod po kilogramu borovnice može i preæi 1,2 evra po kilogramu. Ako smo obezbedili kupca, raèunica je itekako primamljiva. Sve to ukazuje na izuzetne prednosti koje možete postiæi zasnivanjem komercijalne plantaže.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Lekoviti i list i plod
Sušeni list borovnice može se koristiti za spravljanje èaja korisnog za suzbijanje proliva, teèkoæa kod mokrenja i nekih kožnih bolesti. Koža se poliva èajem ili oblaže oblogama od lista.
Èaj od sušenih bobica pomaže od istih stomaènih tegoba kao i list. A ako želite da se oslobodite glista onda se kuva èaj od istih delova borovnice, semena dunje i lista nane pa se ohlaðen èaj pije više dana umesto vode.

rednjaèi ariljski kraj
Ariljski kraj je poznat po malini, ali æe postati još poznatiji i po borovnici koja uveliko konkuriše malinama. Još u jesen 2005. osnovana je zadruga „Arinova“ sa 45 domaæinstava sa ciljem da se bavi uzgojem borovnice. Zadužili su Centar za voæarstvo Èaèak da izradi tehnološki deo projekta a od agencije vlade SAD (USAID) novèanu pomoæ u visini od 77.000 dolara iz Nemaèke. U realizaciji projekta uèestvovalo je i Ministarstvo poljoprivrede i Opština sa 35 miliona dinara bespovratnih sredstava za izgradnju hladnjaèe. Na ovaj naèin ureðeno je 10 hektara pod borovnicom na parcelama velièine 10 do 60 ari. Iduæe godine oèekuje se prvi ozbiljniji rod na ovim plantažicama koje za sada dobro napreduju i treba da posluže kao uzor za nove i veæe plantaže u ovom kraju.
 
Natrag
Top