Zanimljivosti iz svijeta pčela

[Nostradamus]

Slijedom toga, Europska unija zabranila je neonikotinoidne pesticide s obzirom na činjenicu da bi oni mogli biti odgovorni za nastavak kolapsa. Ovi rezultati su također pokrenuli formalno istraživanje Europske agencije za sigurnost hrane, u kojem stoji da neonikotinoidi predstavljaju veliki rizik. Industrija pesticida optužena je da su njeni proizvodi "namjerno varljivi", a proizvođač Bayer CropScience je upitan da objasni razlike u dokazima koji su podneseni u istrazi. Pčele također putuju na velike udaljenosti kako bi oprašile usjeve u drugim područjima, što neke znanstvenike navodi na vjerovanje da je to uzrok stresa za njihov imunološki sustav i izlaže ih patogenima na koje nisu navikli. No, tome ne ide u prilog da kolonije koje ne putuju, također nestaju. Kad se med sakuplja, zamijenjen je s genetski modificiranim - kukuruznim sirupom, koji nema potrebne enzime ili nutritivni sadržaj pravog meda.

 

[Nostradamus]

Tako se vjeruje da su možda genetski modificirani organizmi uzrok problema. To potencira činjenica da su svi pojedinci GMO soja genetski jednaki, a uzgajaju se u monokulturi, što znači da pčele imaju ograničenu i nezdravu prehranu. Iako su neonikotinoidi posebno izdvojeni, vjerojatno je da većina, ako ne i svi pesticidi - negativno utječu na pčele. S pretpostavkom da fungicidi smanjuju rezistentnost pčela, nije nerealno očekivati da su, Bt (Bacillus thuringiensis) pelud (s insekticidom u svakoj stanici), kao i sveukupni herbicidi poput onih kojima se tretira većina GMO biljaka, barem djelomično odgovorni za to. Trenutno, ne postoji puno neovisno recenziranih podataka koji podržavaju izravnu ili neizravnu štetu uzrokovanu trenutačno odobrenim genetički modificiranim usjevima na populacije pčela. Pretpostavlja se da je više nego vjerojatno da postoje mnogi faktori koji pridonose problemu. No, jedno je sigurno - problem je stvaran, a električni oprašivači na ručni pogon nisu rješenje.
agroklub

 

[Nostradamus]

Utjecaj HMF-a na pčele
Zadnje provedeno izstraživanje odjeknulo je ne samo na teritoriju Republike Slovenije i ondašnjih pčelara već i cijeloj regiji. Pa tako dok se prozvani proizvođači po svemu sudeći opasne pčelinje hrane pravdaju se kako u Republici Hrvatskoj pravilnih o prehrani pčela ne postoji (pa se onda valjda vjerojatno smiju pčele i trovati hranom?). Slovenski kolege u to vrijeme mudro svoje pčelare informiraju i iznose činjenično stanje jednog od mogućeg uzroka pogiblji i smanjenju broja medonosnih pčela u svijetu.

 

[Nostradamus]

Činjenica je da se Pravilnik o ishrani i prehrani pčela i kod nas treba HITNO uskladiti sa znanstvenim podacima i naravno kao takav što je ne manje bitno provoditi, ali i ne samo on. Pčelari su naime zadnjih godina svjedoci prisutnosti na tržištu nekvalitetnih satnih osnova koje nemaju nikakve veze sa pčelinjim voskom čak ni po boji. Te se osnove urušavaju prilikom prvog unosa i izgradnje pa se postavlja pitanje iz kakvog se materijala uopšte te osnove proizvode, na deklaracijama ne stoji naime da se radi upravo o pčelinjem vosku koji bi pčelari očekivali plačajući taj proizvod. Urušavanje satne pčelaru ne samo da radi direktnu nego i indirektnu štetu. No vratimo se na HMF.

 

[Nostradamus]

HMF je kratica za hidroksi metil furfural, koja obično nastaje to se obično događa u fruktoze u kiselom okruženju na povišenoj temperaturi medija. Zdravstveni stručnjaci i znanstvenici postali su svjesni toga nakon tvrdnji nekih pčelara koji su imali problema sa pčelama nakon prihrane fruktoznim sirupom fruktoze, izrađenim od kukuruznog škroba (Jachimowicz i El Sherbiny, 1975).

Otkrili su također, kako prenosi Slovenski pčelarski savez na svojim web stranicama nakon objave rezultata ispitivanja HMF-a u hrani za pčele, da su za sve krive visoke temperature (LeBlanc sur., 2009).

 

[Nostradamus]

Svi ti rezultati i saznanja rezultirali su detaljnija testiranja fruktoznih sirupa i HMF-a. Otkrili su kako opstanak pčela pada povečanjem koncentracije HMF-a.

Dva različita izvora utvrdila su kako do 25 dana starosti preživi samo polovica pčela kod koncentracije HMF-a 100 do 150 mg/kg. Kod pogača firme PiP u zadnjem ispitivanju provedenom na teritoriju Republike Slovenije pronađeno je enormnih čak 690 miligrama kod pogača MEDOPIP, dok je kod MEDOPIP STANDARD taj broj narastao na nevjerojatnih 870mg/kg. Koliko su eventualne štete za medonosne pčele izazvale upotrebljene pogače na teritoriju RS nije poznato niti je to moguće sada više ni utvrditi.

 

[Nostradamus]

Smrtnost pčela je 12-15% kod saharoze kad je u sirupu sa 30 mg / kg HMF. Tako je izdana preporuka da hrana za pčele ne bi trebala sadržavati više od HMF 30mg/kg (Brodschneider i Crailsheim, 2010).

Zašto HMF može biti otrovan? Nažalost, za pčele i točan uzrok nije poznat. U sisavaca se javlja karcinogeni učinak u obje stanične kulture, kao i na pokusnim životinjama (Abraham et al, 2011;.. Capuano i Fogliano, 2011, Svendsen i sur, 2012). Konkretno, mora se voditi računa na odvajanje HMF-a (Florian i sur., 2012). Naravno, ništa ne znamo kako HMF radi u kombinaciji sa drugim opasnostima. Možda kraći životni vijek pčela smanjuje sposobnost obrambenih mehanizama. Međutim, HMF treba izbjegavati, čak i ako smo svjesni nekih pozitivnih učinaka na stanice (DNA i sur., 2012).

 

[Nostradamus]

To također znači da ne bismo trebali pregrijavati fruktozne sirupe, niti med naravno, ako želimo isto koristiti za pčelinju hranu. Prema svemu sudeći neki sirupi dostupni danas na tržištu bili su izloženi prevelikom zagrijavanju kod proizvodnje pa se javila prevelika koncentracija HMF-a. Srećom grijanjem sirup od saharoze ne javlja se takav drastičan porast HMF-a i ne predstavlja prijetnju za medonosne pčele kod prihrane.


prof. Dr.. Janko Božić

 

[Nostradamus]

Pčelinji otrov uništava HIV
Nova studija medicinskog fakulteta u Sejnt Luisu pokazala je kako pčelinji otrov može da uništi HIV. Toksin melitin, koji se nalazi u otrovu pčele, može da uništi HIV bušeći rupe u membrani tog virusa.

 

[Nostradamus]

Nanočestice manje od HIV-a ubrizgane su sa pčelinjim otrovom, a na površinu nanočestica dodat je zaštitni odbojnik koji odbija normalne ćelije i ostavlja ih nedirnutim.


Normalne ćelije su i veće od HIV-a tako da nanočestice bez problema „nišane“ HIV, budući da je toliko mali da može da stanei zmeđu membrana.


„Melitin na nanočesticama spaja se sa membranom virusa koju potom buši i skida sa njega. Direktno fizički napadamo virus i on nema nikakve šanse da se tome prilagodi. Virus mora da ima zaštitni omotač, dvoslojnu membranu koja ga prekriva“, izjavio je vođa istraživanja Džošua Hud.