Zanimljivosti i dešavanja iz oblasti kulture i umetnosti

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Pola veka od smrti Albera Kamija

Pola veka od smrti Albera Kamija


1491_alber.kami_f.jpg



Francuska će sutra obeležiti 50 godina od smrti književnika, filozofa i nobelovca Albera Kamija. Autor „Stranca“, „Kuge“ i „Mita o Sizifu“, koji je poginuo je u saobraćajnoj nesreći, mitska je ličnost francuske književnosti, podseća Frans pres.
Francuske vlasti i dalje čekaju na odluku porodice da li će ostaci književnika biti prebačeni u Panteon – spomenik u Parizu koji je od sahrane Viktora Igoa posvećen sećanju na francuske velikane.
Predsednik Nikola Sarkozi predložio je da ostaci Albera Kamija budu prebačeni iz Provanse u Panteon, gde počivaju i Žan-Žak Ruso i Emil Zola. Kamijeva kćerka, Katrin Kami koja upravlja očevom zaostavštinom, izrazila je „sumnje“ u vezi sa Sarkozijevim predlogom, ali ga nije odbacila. Prebacivanju Kamijevih ostataka u prestonicu protivi se, međutim, njegov sin Žan Kami.
Kamijev prvi roman „Stranac“ (1942) prodat je u sedam miliona primeraka i preveden je na oko 40 jezika. Autor je pozorišnih komada „Kaligula“, „Pravednici“ i „Opsadno stanje“. Kami je bio levičar, ali je 1951. godine osudio totalitarizam SSSR-a u „Pobunjenom čoveku“, što je uticalo na njegov odnos sa Žan-Polom Sartrom. Poginuo je u saobraćajnoj nesreći nedaleko od Pariza. U to vreme radio je na romanu „Prvi čovek“ koji je izdat posthumno.

Beta
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Njujorška filharmonija u Beogradu

Njujorška filharmonija u Beogradu


1753_njurorska-filharmonija-reuters-reuter_f.jpg


Jedan od najboljih simfonijskih orkestara na svetu, Njujorška filharmonija, gostovaće prvi put u Beogradu 29. oktobra, na završetku 42. Bemusa.
Za koncert Njujorške filharmonije, koji će biti održan u velikoj sali Sava centra, Grad Beograd će izdvojiti 21,5 miliona dinara. Njujorški simfonijski orkestar nastupiće u Beogradu u sastavu od 130 članova, pod dirigentskom palicom Alana Gilberta.
"Grad i Sekretarijat za kulturu su ponosni što su u roku od godinu dana uspeli da u Beograd dovedu dva trenutno najcenjenija orkestra na svetu – Rojal koncertgebov orkestar iz Amsterdama nastupio je na prošlom, a Njujorška filharmonija će gostovati na idućem Bemusu", rekla je gradska sekretarka za kulturu Ivana Avžner.

FoNet
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Hronika Muzeja savremene umetnosti 2009.

Hronika Muzeja savremene umetnosti 2009.


2198_kucica_f.jpg



Sumirajući dosadašnje rezultate, hronika Muzeja savremene umetnosti Beograd u prošloj godini ovako izgleda: u toku je rekonstrukcija zdanja na Ušću, kao i Legata Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića na Dedinju, koja treba da se okonča u 2010. godini, u akciji „Muzej u pokretu“ organizovano je 11 gostovanja, u Salonu osam izložbi, posebnih projekata realizovano je četiri, dok su u okviru međunarodne saradnje izvedene tri izložbe.
Ako se ima u vidu da MSUB već više od dve godine nije u svom prostoru (jer se adaptira), pomenuti rezultati ostvareni u institucijama drugih, svakako ne treba da posluže kao izgovor da se i tako može funkcionisati, već kao uspešno rešenje kako se može raditi i dok su vrata zgrade Muzeja silom prilika zaključana.
Pored već više puta pomenutih izložbi Milene Pavlović Barili, „Muzej u pokretu“ je prošetao Srbijom sa „Fragmentima zaustavljenog vremena“ Ljube Ivanovića, „Heroikom vizije“ Petra Lubarde, „Pokretom u skulpturi/Skulpturom u pokretu“ i „On/Bez akta“. U Salonu smo pak imali priliku da vidimo video radove Katarine Zdjelar i Zorana Todorovića, naših predstavnika na Venecijanskom bijenalu, u Institutu „Servantes“, grafike Huana Miroa, a u Kući legata retrospektivu Koste Bogdanovića.
Međunarodna saradnja MSUB kulminirala je izložbom „O normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989 -2009“ priređenom u Vašingtonu i Klagenfurtu.
Za zbirku slikarstva i tapiserije, MSUB je otkupio rad „Kolekcija Pejzaži“ Darinke Pop Mitić (iz budžeta Sekretarijata za kulturu Beograda) i „Portret slikara Ljube Ivanovića“ od Branka Popovića. Takođe od gradskog budžeta za zbirku novih medija izdvojen je novac za otkup dva zvučna filma, „Borba u Njujorku“ Zorana Popovića i „Portret moje majke“ Milice Tomić, fotografija „Nebo“ Aleksandra Rafajlovića, za zbirku grafika tri bakropisa Bogdana Kršića, a za zbirku crteža jedan lavirani istog autora. Iz budžeta Ministarstva kulture nabavljen je i jedan crtež Josipa Sisela.
MSUB je u 2009. dobio i zamašan broj poklona: pet slika Ljubice - Cuce Sokić, jednu skulpturu Rejire Vade i jedan objekat-instalaciju Raše Todosijevića, grafiku (zlatni otisak na papiru) Bula Miletića, čak 13 Eroovih grafika (kolaža i serigrafija) i sedam crteža Dušana Jovanovića Đukina.

M.M.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Dvesta godina od rođenja F. Šopena

Dvesta godina od rođenja F. Šopena

Svetska muzička scena ove godine obeležiće 200 godina od rođenja poljskog romantičara, pijaniste i kompozitora Frederika Šopena (1810-1849), jedinstvene pojave u istoriji klavirske muzike čija se dela neprocenjive vrednosti i lepote rado slušaju na svim meridijanima.
Poljska je 1. januara započela zvanično obeležavanje "Godine Šopena" u Želazovoj Voli, mestu gde je 1810. godine rođen Šopen. Tokom jubilarne godine najavljeno je oko 1.200 koncerata, izložbi, filmskih projekcija i pozorišnih predstava posvećenih Šopenu, rano romantičarskom autoru prefinjenih nostalgičnih kompozicija koje raskošnom skalom emocija pođednako dodiruju savremenog čoveka kao i brojne prethodne generacije.

23120_frederik-sopen_if.jpg
Frederik Šopen

Nizom muzičkih događaja Poljska će predstaviti Šopena kao romantičnog heroja 2010. godine. Za mnoge sinonim klavirske muzike, klavirski virtuoz Šopen rođen je 1. marta 1810. godine u Želazovoj Voli, mestu udaljenom od Varšave oko 80 kilometara. Vrlo rano počinje da stvara, od njegovih 166 dela mladalački opus obuhvata 12 etida koje je napisao u Poljskoj u kojoj je proveo prvih 20 godina života.

U Francusku se seli 1830. godine, u Pariz, gde je i umro 17. oktobra 1849. godine u 39. godini, posle dužeg bolovanja od tuberkuloze. U Francuskoj gde i pored teške bolesti svira prihvaćen od strane najeminentnijih umetnika i publike, nastaju njegove prve balade, prelidi, poloneze, valceri, sonate i druga sveska etida, vrhunci pijanističke literature. Virtuozni Šopen u svojim delima oslobodio je prste pijaniste svakog ograničenja. Njegove mazurke i poloneze, igre starog poljskog plemstva, pronele su lepotu nacionalne muzike Poljske širom sveta.

Biografi genijalnog stvaraoca Šopena zabeležili su da je on bio osetljiv i komplikovan čovek, sujetan i razdražljiv što se tumači njegovom bolešću. U filmovima prikazan je kao romantični junak razbarušene kose koji pljuje krv po dirkama, strasno i slepo zaljubljen u književnicu Žorž Sand. Savremenik i prijatelj poljski pesnik Adam Mickijevič nazvao ga je "moralnim čudovištem" ali pesnik klavira Šopen ostavio je svetu dela koja lepotom traju do danas.

Vesti

[YOUTUBE]ef-4Bv5Ng0w[/YOUTUBE]
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ljubitelji knjige ne odustaju, uprkos krizi

Ljubitelji knjige ne odustaju, uprkos krizi

Tanjug | 12. 01. 2010. - 09:34h

Tradicionalni Novogodišnji sajam knjiga u Domu sindikata u Beogradu, koji je otvoren pre mesec dana, a zatvara se u subotu, 16. januara, slabiji je nego prethodni, ali pravi ljubitelji knjige nisu izostali.

3771_dom-sindikata-knjiga-blic_f.jpg


"Mušterije koje godinama dolaze pred novogodišnje i božićne praznike da kupe sebi i najbližima neku knjigu kao poklon, možda su se odrekli flaše vina, neke poslastice, ali ne i knjige", rekla je knjižarka na štandu zrenjaninskog "Sezam buka".

Ona primećuje da je takvih knjigoljhubaca u Srbiji procentualno veoma malo, ali da su oni poput pušača, ili sličnih zavisnika, koji će uvek naći novac za svoju "drogu".
Medju izdavačima koji učestvuju na Novogodišnjem-božićnom sajmu ima onih koji su tu svake godine, ali ima i novajlija kao što su "Geopoetika" (najbolji izdavač u Srbiji drugu godinu za redom po oceni novinara) Kompanija "Novosti", "Mladinska knjiga-Beograd ", "Hol net" i "Zdrav život".
Medju četrdesetak izdavača koji koji redovno učestvuju na ovoj manifestaciji, su "Laguna" , "Alnari", "Mono i Manjana", "Službeni glasnik", "Sezam buk", "Kreativni centar", "Globosino Aleksandrija", "Čarobna knjiga", "Prometej", "Evro Djunti", JRJ...
Stara mudrost da svaka vrsta knjige možze da nadje kupca potvrduje se i na ovoj "pijaci knjiga", pod krovom i u najstrožijem centru grada, što su joj najveće prednosti. Uz to, ulaz je slobodan, a sajam radi od devet do 21 sat.
Očekivanja da će zbog besparice skupe knjige ostati neprodate nisu se do kraja obistinila, jer su izdavači za takve naslove davali velike popuste (do 50 odsto, a najmanje 30 odsto).
Na ovom sajmu se najbolje i najviše prodaju knjige za decu svih uzrasta jer to je još najjeftiniji kvalitetan poklon pošto im se cene kreću od 280 dinara, koliko staje svaki od pet romana Gradimira Stojkovića o avanturama Hajduka ( kod "Evro Djintija"), do pravog likovnog remek dela "Princeze" (tekst Filipa Lešerniajera i ilustracije Rebeke Dotrmer) koje staje 1.240 dinarana štanadu " Belog puta".
To je inače, ne samo najskuplja slikovnica na tom šatandu, već i najprodavanija.
Ukus tinejdžera najbolje je pogodio "Kreativni centar" koji je najzadovoljniji prodajom "Knjige za svaku devojčicu" Violete Babić i njenim dodatkom "Beležnica za svaku devojčicu".
Najveća ponuda je komercijalne beletristike svih žanrova (krimići, ljubići, SF, horor, avantguzristički, istorijski....) jer za tu vrstu knjiga ipak vlada najveće interesovanje. Tu su lideri sa nevećim brojem naslova "Laguna", " Alnari", "Evro-Djunti".
Iznenadjenje za svakoga ko prati izdavačku produkciju u Srbiji bio je podatak da se na štandu "Mono i Manjana" odlično prodaje knjiga Miča Elbuma "Pet ljudi koje srećeš u raju".
Elbum, američki sportski novinar je pre više od deset godina napisao dirljivu knjigu "Utorci s Morijem", o posetama svom starom profesoru koji je na umoru.
Knjiga je godinama bila na listi besestelera ne fikcije "Njujork tajmsa" pa je snimljen i tv film ( Morija je igrao ostareli Džek Lemon).

Blic
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Knjiga je u meni nastajala godinama

Knjiga je u meni nastajala godinama


4885_kugrozdana02fotozras_f.jpg



Grozdana Olujić dobitnica NIN-ove nagrade

Knjiga se u meni taložila trideset godina, a onda je prošle godine počela gotovo samu sebe da piše, da nameće likove, poetiku, dinamiku.
- Verujem da i kad sve izgleda mračno i bezizlazno, postoji negde neko zrno svetlosti i nade. O tome sam i pisala u ovom romanu - rekla je za „Blic“ Grozdana Olujić nakon jučerašnjeg saopštenja da je dobitnica NIN-ove nagrada za roman godine, prestižnog književnog priznanja koje joj je pripalo za knjigu „Glasovi u vetru“ (Srpska književna zadruga).
NIN-ov žiri za najbolji roman na srpskom jeziku, u sastavu Milan Vlajčić, predsednik, Milo Lompar, Aleksandar Jovanović, Aleksandar Ilić i Mladen Šukalo (članovi), na jučerašnjoj sednici je odluku doneo većinom glasova. Za roman Grozdane Olujić glasali su Aleksandar Jovanović, Milo Lompar i Mladen Šukalo, dok su Milan Vlajičić i Aleksandar Ilić svoje glasove dali knjizi Žarka Komanina „Ljetopis vječnosti“, takođe u izdanju „Srpske književne zadruge“.
U svom obrazloženju žiri skreće pažnju da se u „Glasovima u vetru“ kroz priču o jednoj srpskoj građanskoj porodici umetnički ubedljivo pojavljuju bitne tradicije evropskog romana XIX i XX veka, te da „kroz mnoštvo varijacija, lajtmotiva, lirskih i psiholoških fragmenata Grozdana Olujić umetnički osvedočeno oblikuje jednu priču koja iskazuje kako psihološku i istorijsku podlogu našeg podneblja, tako i duhovnu situaciju modernog vremena. U pripovednoj ravnoteži između modernističkog eksperimenta i realističke fakture, povremeno ukrštajući realističku i fantastičku motivaciju, sa uverljivo oblikovanim likovima, ‘Glasovi u vetru’ predstavljaju vredan rezultat savremenog srpskog pripovedanja“, kaže se u saopštenju.
Tekao je vrlo živ razgovor između članova NIN-ovog žirija i predstavnika medija juče u redakciji NIN-a u trenutku kada je tiho, s blagim osmehom, pomalo zbunjeno, stigla Grozdana Olujić, koja je tu, na vratima, upola glasa, gotovo skrušeno, rekla: „Držite me, molim vas, da ne padnem.“
Nakon burnog pozdrava i uz novinarska pitanja, srdačno i nenametljivo, rekla je da su se „Glasovi u vetru“ u njoj taložili 30 godina, a da je prošle godine „knjiga počela da se nameće sama od sebe, i likovima i dinamikom i radnjom“. Zdušno je govorila o toj knjizi, odnosno o pripovesti jedne porodice i jednog naroda, kroz koju je ispisala dirljivu pripovest o rečima i jeziku. Blagonaklono odgovarajući na pitanja, nije krila zbunjenost nagradom.
U izjavi za „Blic“ Grozdana Olujić se osvrnula na činjenicu da joj je opus obeležen verom u snagu dobra, za koje se vredi boriti i, između ostalog, napomenula: „I u ovom romanu sam se zalagala za to. Moj književni junak je odlučio da se vrati na ove prostore u vreme kad su svi bežali. Odlučio da se vrati, odlučio da stvori dom za decu, odlučio da se bavi jezikom, da se bavi profesijom lečenja, i to lečenja kroz jezik. Ma kako stvari delovale teško, tamno i bezizlazno, ja mislim da postoji dobro i da će to dobro prevladati. U romanu strana duše je gubitnik, uprkos velikom zlu oko nas i u nama. Razočaranje gubi bitku u borbi sa nadom. Život jeste čudo koje u sebi, uprkos svim mukama i nevoljama, sadrži lepotu i vrenje da smisao postoji i da nije nesaznatljiv.“
Grozdana Olujić je treća žena pisac laureat NIN-ove nagrade, koja je prvi put dodeljena 1954. godine (prvi dobitnik je bio Dobrica Ćosić za roman „Koreni“). Pre nje dobitnice su bile Dubravki Ugrešić za „Forsiranje romana reke“ 1988. godine i Svetlana Velmar-Janković za roman „Bezdno“ 1995.
Grozdana Olujić (1934), romansijer, prevodilac i antologičar, dobitnik je brojnih književnih priznanja, počasni građanin Osla, nosilac danskog viteškog ordena „Daneborg“ za zasluge na polju književnosti. Posebno mesto u njenom opusu ima književnost za decu, odnosno autorske bajke („Nebeska reka i druge bajke“, „Zvezdane lutalice“, „Zlatni leptir“). U njenom proznom stvaralaštvu važno mesto pripada romanima „Izlet u nebo“, „Glasam za ljubav“, „Ne budi zaspale pse“, „Divlje seme“, koji su prevedeni na tridesetak jezika i objavljivani u mnogim zemljama (Engleska, Francuska, Nemačka, Ukrajina, SAD, Slovačka, Rusija, Indija itd).
Saznanje da je bajka lekovita a bajkovitost neophodna, kako to ističe Slobodan Ž. Marković, jedna je od ključnih odlika njenog (spisateljskog) sveta.
Na jučerašnjoj konferenciji za novinare povodom NIN-ove nagrade bilo je reči i o prosečnom kvalitetu prošlogodišnje književne produkcije, problemima savremene srpske književne kritike, radu žirija, o odlikama prošlogodišnje produkcije u kojoj se, po oceni žirija, izdvaja osam naslova iz ovogodišnjeg užeg izbora u kome su se našli romani Rajka Vasića - „Prsti ludih očiju“, Zvonka Karanovića - „Tri slike pobede“, Žarka Komanina - „Ljetopis vječnosti“, Grozdane Olujić - „Glasovi u vetru“, Sandre Petrušić - „Taoci“, Đorđa Pisareva - „A ako umre pre nego što se probudi“, Dejana Stojiljkovića - „Konstantinovo raskršće“ i Mirjane Urošević - „Park Karmen Maćado“.
Svečano uručenje nagrade, koja podrazumeva svečanu plaketu i novčani deo u iznosu od 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, biće održano u petak, 22. januara, u Narodnom pozorištu u Beogradu.

T. Nježić
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Poetika vidljivog i skrivenog Beograda

16. 01. 2010. 03:50h| Tanjug

Poetika vidljivog i skrivenog Beograda

Izložba fotografija pod nazivom "Raskrsnice", grupe fotografa koju čine tri mlada umetnika: Sanja Knežević, Mirjana Ristić-Damjanović i Marko Risović biće otvorena u ponedeljak, 18. januara, u Galeriji "Ozon". Iz te galerije je najavljeno da je ono što povezuje ta tri autora jeste tema Beograda, neiscrpnog izvora njihove stvralačke inspiracije.

25719_markorisovic02_if.jpg

Fotografija Marka Risovića


Kroz umetničke poetike i fotografske vizure oni će publici predstaviti prestonicu kao jedinstveni urbani i sadržajni fenomen.


Kneževićeva, Ristić-Damjanović i Risović se predstavljaju kao neformalna grupa mladih fotografa koje je povezalo isto iskustvo i ideje, a već više godina rade kao aktivni komercijalni i reportažni fotografi.


Oni su upoznati sa strukturom grada, svim njegovim slojevima, sa javnim i privatnim, vidljivim i nevidljivim, kulturom i subkulturama, upućeni su na angažmane, prizore i hronike prestonice primetivši da se fenomen grada, kao živog bića i jedne kolektivne energije, odrazio na njihov lični izraz i stvaralaštvo.


Izložba će biti otvorena do 23. januara.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Atraktivni prizori Indije i Nepala

15. 01. 2010. 11:17h
cat_icn_more.png
11:26h
| Vestionline

Atraktivni prizori Indije i Nepala

Izložba fotografija Igora Vasiljeva, "Hotel Šri Nivas", biće otvorena u petak, 15. januara, u 19h u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda. Na njoj će se autor predstaviti sa 40 fotografija nastalih na putovanju kroz Indiju i Nepal u zimu 2008/09.

25461_er_f.jpg


U susretu sa preobiljem atraktivnih motiva natopljenih piktoralnim, etnografskim, kulturno-istorijskim nabojem izabirani su prizori koji (u većoj ili manjoj meri) izmiču uobičajenom pogledu turista, putopisaca ili autora turističkih vodiča.

Pogled je uslovljen autorovim dugogodišnjim bavljenjem pozorišnom scenografijom i iskustvom fotografije kao medija kojim se beleži neki specifičan prostor sa namerom da se kasnije (u celosti ili u kombinaciji sa drugim slikama prostora) preradi ili reciklira u model scenskog prostora tj. scenografije za pozorišnu predstavu.
Izložba će biti otvorena do 30. januara 2010.

Ogromno scenografsko iskustvo

Igor Vasiljev (1973) je diplomirao scenografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

Autor je scenografija i videa za operu, balet, lutkarsko i dramsko pozorište u produkciji Volcano Theatre Swansea, Sherman Cymru Theatre Cardiff , Taschenoper festivala u Salcburgu, Narodnog pozorišta, Ateljea 212, Beogradskog dramskog pozorišta, Zvezdara teatra, Madlenianuma, Pozorišta "Boško Buha“, Belef festivala, Jugokoncerta, Užičkog narodnog pozorišta, Somborskog narodnog pozorišta, Narodnog pozorišta Republike Srpske, Cinema Rex-a i Hercegnovskog pozorišta.

Pored scenografije i fotografije bavi se videom, grafičkim dizajnom i elektroakustičnom muzikom.


Dobitnik je priznanja za dizajn scene na YUSTAT-ovom Bijenalu scenskog dizajna i godišnje nagrade za scenografiju Malog pozorišta Duško Radović.
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
"Lovac na zmajeve" najprodavanija knjiga 2009

"Lovac na zmajeve" najprodavanija knjiga 2009


Roman Haleda Hoseinija "Lovac na zmajeve" najprodavanija je knjiga u 2009. godini, pokazuje istraživanje sajta Knjizara.com[/

v157728p0.jpg

Na osnovu podataka koje su svakoga meseca slale najveće knjižare u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Banjaluci, Podgorici, Kotoru i Herceg Novom, Knjizara.com je tokom prošle godine objavljivala liste najprodavanijih 20 naslova u prethodnom mesecu.

Haled Hoseini je američki pisac poreklom iz Avganistana. Njegov debitantski roman objavila je izdavačka kuća "Laguna" 2006. godine i od tada "Lovac na zmajeve" ne silazi sa liste bestselera.

Roman, koji je u svetu prodat u više od milion primeraka, pripoveda o žestokoj okrutnosti i ljubavi koja iskupljuje. One menjaju život Amiru, mladom i bogatom pripovedaču, koji sazreva u poslednjim mirnim danima svoje otadžbine, pre revolucije i upada ruske vojske. U "Lovcu na zmajeve" Hoseini daje živopisnu priču koja čitaoce podseća na to koliko se njegov narod bori da trijumfuje nad nasiljem koje mu i danas preti.

Posle ovog dela objavljen je novi roman istog autora "Hiljadu čudesnih sunaca", koji je takođe stalno prisutan na listi najtraženijih knjiga, ali zaostaje za "Lovcem na zmajeve", pa je na godišnjoj listi zauzeo četvrto mesto, piše "Press".

Vicešampion na listi je prošlogodišnji dobitnik NIN-ove nagrade "Tesla portret među maskama" Vladimira Pištala. Treće mesto zauzela je knjiga Ronde Bern "Tajna", koju su književni kritičari opisali kao "apsolutno bezvrednu"! Sličan slučaj je i sa "Kolibom" Vilijama Janga, koju je kritika dočekala na nož. Ova knjiga objavljena je 2009. i tokom cele godine dominirala je na mnogim listama bestselera. Na šestom mestu je roman Marije Jovanović "Dovoljan razlog", koji je 2008. bio izuzetno popularan, pa se interesovanje nastavilo i u 2009, ali poslednjih meseci ga nema više ni među 20 bestselera.

Za njom sledi knjiga "Priči nikad kraja" novinarke B92 Gorice Nešović i Jelice Greganović. Ovo delo pripada klasičnom "ženskom pismu", ali u modernoj formi jer je reč o blogu. "Pobednik je sam" Paula Koelja je na osmom mestu, iako se pojavio tek sredinom godine. Na devetom mestu je "Zamak u Pirinejima" Justejna Gordera, koji je postao kultni pisac posle "Sofijinog sveta". Deseto i 11. mesto pripadaju romanima Karlosa Ruisa Safona "Igra anđela" i "Senka vetra". Ovaj španski pisac je u poslednje četiri godine postao miljenik srpskih čitalaca, a nedavno je objavio i novi roman "Marina".



Izvor: Mondo
 
Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Karikature su mu otvarale sva vrata

Karikature su mu otvarale sva vrata


Posle devet godina pauze, Zoran Jovanović Jus predstavlja se izložbom slika Plaši me tvoj strah u Galeriji ULUS.





Izložbom slika, koja se pod radnim naslovomPlaši me tvoj strah, održava u Galeriji ULUS do 19. januara, multimedijalni umetnik Zoran Jovanović Jus želeo je da pokaže i podseti i na drugu stranu svog talenta, manje znanog i nagrađivanog. Jovanović, koji već tri decenije živi i radi u Parizu, poznat je pre svega kao ilustrator, grafički dizajner i karikaturista, između ostalog, i po tome što je kreirao plakate za velike filmske kompanije kao što su Warner Bross, 20th Century Fox… U domenu crteža i grafičkog dizajna kreirao je i za Le Monde Diplomatique, GDF, Le Figaro, Paris Match, , Stafford Miller, Ville de Vincennes, Muzej Nikole Tesle…Značajna priznanja dobio je za promotivnu kampanju filmova „Ambis” Džejmsa Kamerona i „Dina” Dejvida Linča. A slikarstvo, prvu ljubav iz mladosti, učio je kod čuvenog Stojana Ćelića. I ma koliko da je bio angažovan u svetu u primenjenoj umetnosti, Jovanović je neprekidno slikao, smatrajući da ga druge umetničke discipline nisu odvojile od štafelaja, naprotiv omogućile su mu da na platnu ne čini kompromis.

U središtu Jovanovićeve poetike je čovek, njegove strepnje, strahovi, nade... Takvi su i nazivi slika koje su sada pred publikom

– „Dvoumljenje”, „Iskušenje”, „Ljubomora” – u tom duhu slikao je i mitološke i istorijske ličnosti.

Zoran Jovanović, koji izlaže posle devet godina pauze ponovo u Beogradu, za „Politiku” kaže:

– U Galeriji ULUS se nalazi 25 dela koja su nastajala u prethodne dve decenije, baš kad je u našoj zemlji počelo mnogo toga ružnog da se dešava. Tada sam često razmišljao o tome šta je čovek spreman da uradi drugom čoveku i šta se dešava kad ono što nas čini ljudima potisnemo u drugi plan. Čovek i njegova priroda su centralna tema na mojim slikama, a naziv izložbe „Plaši me tvoj strah” upućuje na to da svako od nas ima neku svoju istinu zbog koje napada, kao u životinjskom svetu, i to govori o strahu koji čoveka sprečava da uradi pravu stvar u pravom momentu. Strah od ljubavi, smrti, života... kod svakog postoji. Rešenje je u nadi i veri, a jedna od mojih slika se zove doslovno „Treba verovati”.

Na pitanje da li je istina da je Tina Tarner pristala na intervju za jedan naš list tek kada je videla kako je Jovanović ovekovečio na karikaturi, naš sagovornik je odgovorio:

– Da, to je tačno. Mogu da kažem da mi je karikatura uvek otvarala sva vrata. Zahvaljujući njoj, odlučio sam se za život u

Francuskoj pre tri decenije. Bilo je to posle jedne izložbe mojih radova u Srpskom kulturnom centru u Parizu, kada mi je izdavačka kuća „Filipaki”, koja objavljuje „Pari mač”, „Plejboj ”itd. ponudila ugovor.

Od brojnih priznanja koja je dobio, kao što su „Pjer” 1979, nagrada ULUPUDS-a na Oktobarskom salonu, Cezar, „Plakat godine” po izboru francuskog časopisa „Creation” i druga, najdraže mu je ono koje je kao šesnaestogodišnjak primio od „Dečjih novina”. Seća se da je to bila nagrada u vidu jedne drvene kutije pune četkica i uljanih boja.

– Kad čovek voli i veruje u to što radi – to je najveća nagrada, sva ostala priznanja prijaju, ali nisu najbitnija – kaže Jovanović, i

otkriva da upravo radi seriju malih umetničkih filmova, koje će prikazati „kad za to dođe vreme”.



Izvor: Politika
 
Natrag
Top