Zanimljivosti i dešavanja iz oblasti kulture i umetnosti

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Novi rukopis Mome Kapora u SKZ

Novi rukopis Mome Kapora u SKZ

Glas javnosti 23.12.2009 16:00




Jedan od najpopularnijih i najčitanijih pisaca našeg doba Momo Kapor predao je rukopis novog romana "Kako postati pisac" Srpskoj književnoj zadruzi koja će ga objaviti početkom januara, saopštio je ovaj izdavač.


SKZ je izuzetno srećna što je Kapor izabrao nju da bude izdavač svojevrsnog romana-priručnika, u kome se bavi večitom temom umetnosti - kako ona nastaje i ko može biti njen tvorac. Kapor u svakoj prilici podvlači da je slikar po obrazovanju, a da mu je pisanje "hobi" i da se radije predstavlja kao novinar, "jer to je ozbiljna profesija, a biti književnik, nije".
Pre ovoga romana, Kapor je u SKZ objavio izbor priča "Najbolje godine", roman "Iva" i autobiografski roman "Ispovesti", koji je doživeo velike tiraže i proširena izdanja.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
U pripremi i veliki onlajn rečnik srpsko-engleskog jezika

Ministarstva ne daju podršku

Za samo nekoliko meseci od kako se odrednice Vukovog Srpskog rječnika objavljuju na „Fejsbuku”, preko 8.600 ljudi svrstalo se u obožavaoce te stranice. Delovi iz Rječnika mogu se čitati i na sajtu „Tviter”, a sve to deo je projekta „Reklakazala” Centra za digitalne humanističke nauke (CDHN). Srpski jezik je i dalje daleko od modernih tokova i njegovi rečnici ne mogu se naći u elektronskom obliku; stoga je taj projekat od izuzetne važnosti za razvoj jezičke kulture i njenu promociju u inostranstvu. Centar za digitalne humanističke nauke priprema i veliki onlajn rečnik srpsko-engleskog jezika.

vuk-karadzic-x.jpg


- Vukov jezik je arhaičan. Mi za tvrdoglavog čoveka danas ne kažemo da je jednoumac, niti se, kada se nečim ponosimo, vrkočimo niti se pak zimi, na poledici, žalimo na razbiguz. Ali nas fascinira - i često zabavlja - plastičnost izraza u Vukovom Rječniku i to što nam on služi kao prozor u jedan zaboravljeni, čudesni svet mađionika, bajalica, jedogonja i đedovih baba. „Reklakazala” je projekat vesele leksikografije i mislim da naši posetioci sa nama dele upravo tu radost otkrivanja zaboravljenog u jeziku - kaže Toma Tasovac, osnivač Centra za digitalne humanističke nauke.
Tasovac je diplomirao slavistiku na Harvardu, trenutno radi na doktoratu iz komparativne književnosti o ruskoj ornamentalnoj prozi na Prinstonu i živi u Berlinu. Kao jedan od osnovnih motiva da započne rad na ovom nesvakidašnjem projektu, Tasovac navodi činjenicu da sopstveni jezik slabo poznajemo. Zato Vukov Rječnik treba čitati pažljivo i kritički, smatra on, a posetioci sajtova mogu da analiziraju i komentarišu članke, dodaju svoje primere i učestvuju u opštem razgovoru.
- Poznavanje sopstvenog jezika je vezano za svest o njegovom bogatstvu, ali i granicama. Nije dovoljno uzvikivati parole o savršenstvu fonetskog pravopisa, voditi jalovu borbu protiv stranih reči i mahati ćirilicom, a pri tome biti polupismen, nedorečen i prost. Za poznavanje sopstvenog jezika je važno negovati kulturu rečnika, ali i učiti strane jezike. Jedino tako kroz prizmu drugog možemo da uočimo razlike između naših smisaonih svetova, da vidimo u čemu smo posebni, šta nas deli, a šta spaja.
Srbiji danas nedostaje svest o važnosti rečnika kao oruđa kulture, smatra naš sagovornik:
- Iako kroz rečnike svako pismeno društvo pokušava da ocrta svoj jezik i sagleda svoj misaoni svet, srpska leksikografija u novom milenijumu kuburi između autizma i letargije - ukazuje on.
U želji da nešto promeni na tom polju, Tasovac zajedno sa koleginicama Irenom Marinski iz Beograda i Natalijom Ermolaev sa Kolumbijskog univerziteta u Njujorku već godinama priprema onlajn rečnik srpsko-engleskog jezika. On će obuhvatiti reči iz književnih, naučnih, dramskih i publicističkih tekstova, ali će se, za razliku od svih dosadašnjih rečnika, u njemu naći i novije reči srpskog jezika, naročito one koje se upotrebljavaju na internetu. Onlajn rečnik će funkcionisati po jednostavnom principu: kliknete na reč i automatski se pojavi odrednica iz rečnika koja sadrži definicije reči na srpskom, prevod na engleski, promenu reči po padežima ili vremenima, njene sinonime i antonime… Rečnik će biti ilustrovan fotografijama i živim citatima, odnosno novijim primerima koje na internetu pretražuje „Tviter”.
- Ovo je veliki posao i radimo ga samo nas troje zbog dobro poznatih finansijskih (ne)prilika. Ali neke stvari jednostavno ne mogu da se završe pomoću štapa i kanapa. Sada je potrebno samo i isključivo da dobijemo finansijsku podršku koja bi nam omogućila da proširimo tim saradnika i dovršimo našu ambicioznu softversku platformu - tvrdi Tasovac.
Projekat onlajn rečnika srpskog jezika je u oktobru odbijen na konkursu Ministarstva za dijasporu, a od Ministarstva kulture nikada nisu dobili odgovor.
- Trenutno, kao dodole, iščekujemo da vidimo da li će naše „pjesme” uslišiti bar neko u Sekretarijatu za kulturu grada Beograda - kaže Tasovac.


Elektronski rečnici jako spretnih pojedinaca

- U Srbiji nema zvaničnih elektronskih rečnika iza kojih stoje institucije kao što su Srpska akademija nauka i umetnosti ili Matica srpska. Postoje samo nezvanične elektronske verzije postojećih rečnika. Iza njih stoje preduzimljivi pojedinci koji se prihvataju posla iz entuzijazma, zbog razumevanja potrebe za takvim rečnicima, radi zarade od prodaje kompakt diskova… - kaže za „Blic” dr Rajna Dragićević, profesor leksikologije na Filološkom fakultetu u Beogradu.
A blagodeti onlajn rečnika su višestruke, napominje ona. Posmatrano iz ugla korisnika, lakše je koristiti se rečnikom preko interneta nego kupiti, na primer, 17 tomova Rečnika SANU. Štampana verzija rečnika je naročito nepraktična kada je korisnik u inostranstvu i kada ne može da ponese rečnike sa sobom. Iz ugla tvoraca rečnika, onlajn verzija je siguran put do mnogo većeg broja korisnika, čime se stvara mogućnost da se govornici lingvistički obrazuju. Stručnjacima za jezik onlajn rečnici bi pomogli u brzom pretraživanju rečničke građe, za planiranje jezika, praćenje promena u njemu.
- Onlajn rečnici se mogu svakodnevno ažurirati, dok se štampani rečnici retko ažuriraju ili se to nikada ne događa, kao što je slučaj sa jednojezičkim rečnicima srpskog jezika. Autori Vebsterovog rečnika engleskog jezika redovno ažuriraju onlajn verziju rečnika i stalno navode spiskove novih reči u engleskom jeziku. Leksikografi koji izrađuju New Oxford American Dictionary čak biraju reč godine! To znači da pažljivo prate sve reči koje su ušle u engleski jezik u toku jedne godine, unose ih u svoj rečnik, a zatim skreću pažnju korisnicima rečnika na jednu reč koja se, prema njihovom mišljenju, frekventno koristi i koja ima šanse da se dugo zadrži u jeziku. Za reč 2009. godine izabran je glagol „unfriend”. Taj glagol u engleskom jeziku znači ukloniti nekoga sa spiska prijatelja unutar mreže kao što je „Fejsbuk”. U našoj sredini malo se pažnje posvećuje rečima koje nastaju. One se ne neguju niti se proteruju (prema zasluzi), već se pušta da se stihijski izbore za svoj status u leksičkom sistemu - ukazuje Rajna Dragićević.

Autor: Manuela Graf
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Šezdeset godina Pozorišta na Terazijama

Jubilej u znaku uspona i uzleta

Na velikoj sceni Pozorišta na Terazijama juče u podne svečanošću i promocijom monografije „Pozorište na Terazijama 1949-2009“ obeležen je veliki jubilej: 60 godina tog teatra.

pozoriste-na-terazijama-x.jpg


Mihajlo Vukobratović, upravnik pozorišta, jezgrovito, nadahnuto i upečatljivo se osvrnuo na početke, uspone i padove, velike umetničke domete i imena… Istakao je pri tom da pozorište ne počinje i ne završava se s onima koji obeležavaju jubilej, da su sadašnji uspesi oslonjeni na negdašnje temelje, te da „nema budućnosti bez prošlosti, kao što nema ni prošlosti bez budućnosti“. Glumica Branka Mitić, čiji je scenski život utisnut u svih 60 godina, dirljivo je govorila o negdašnjim vremenima i velikanima, poput Miodraga Petrovića Čkalje, Gute Dobričanina, Đokice Milaković i drugih, zanimljivo komunicirala sa prisutnima u gledalištu, podsećajući se određenih imena i momenata i bila više puta propraćena aplauzom.
„Ne umem ništa da otpevam, ne umem ni da odglumim, mogla bih možda da otplačem“, rekla je Gorica Mojović, kroz šalu stupivši na scenu, gde je u kratkom osvrtu na dugogodišnje probleme tog teatra i izgradnje nove zgrade faktografiju upotpunila s nekoliko ličnih, iskrenih doživljaja.
Po rečima Jovana Ćirilova najlepše i najbolje što može da se dogodi prilikom ovakvog jubileja jeste činjenica da je pozorište u datom trenutku na zavidnom nivou, svojevrsnom vrhuncu.
Godišnju nagradu kuće dobio je Željko Jovanović, umetnički direktor, između ostalog, i zbog rada na monografiji. Zahvalnice su dobili članovi glumačko-izvođačkog tima predstave „Briljantin“, koji su sinoć odigrali svečano izvođenje, nekoliko saradnika na monografiji i par posebno zaslužnih ljudi iz Pozorišta na Terazijama.

Autor: t.nj.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Najpopularnija bajka svih vremena

Najpopularnija bajka svih vremena

Nova knjiga iz kolekcije „Dizni klasici“

Knjiga „Pepeljuga” iz kolekcije „Dizni klasici” nalazi se u prodaji na svim kioscima od danas po ceni od 349 din.

pepeljluga-ver.jpg


Svi čitamo bajke, imamo svoje najdraže, poistovećujemo se s likovima. Da li znate koja je najpopularnija? „Pepeljuga” je proglašena najpopularnijom bajkom svih vremena, gotovo 300 godina nakon što je napisana.
„Pepeljuga” je bajka o dobroj i hrabroj devojci koja nakon očeve smrti u svojoj kući postaje sluškinja maćehi i zlim polusestrama. Ona s osmehom izvršava svoje obaveze uz pomoć malenih prijatelja miševa. Jednog dana iz dvorca stiže poziv na bal svim devojkama iz kraljevstva.
Pepeljuga je ushićeno razmišljala šta bi mogla da obuče, ali je maćeha zatrpala poslom kako ne bi stigla na bal. U pomoć stiže dobra vila, koja je bundevu pretvorila u kočiju, miševe u konje, a pocepane dronjke u najlepšu haljinu koju ste ikada videli! Kada je stigla na bal, Pepeljuga je sve ostavila bez daha, a princ je nije ispuštao iz naručja. Morala je biti oprezna jer čarolija prestaje tačno u ponoć...
Svi znamo kraj te predivne bajke u kojoj pobeđuje dobrota. Njenim autorom smatra se književnik iz 17. veka Šarl Pero. Priča je adaptirana za televiziju, a „Dizni” je po njoj snimio animirani film 1950. godine. Pre par godina Dizni je snimio i nastavak - „Pepeljugu 2”.

Autor: K. R.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Gala koncert u Narodnom pozorištu

Gala koncert u Narodnom pozorištu


37_gudacix_f.jpg



Koncert povodom završetka ovogodišnjeg projekta Ministarstva kulture „Srbija u Srbiji“, u kome su učestvovale nacionalne institucije kulture, biće održan 28. decembra u Narodnom pozorištu, najavljeno je danas na konferenciji za novinare.
Upravnik Narodnog pozorišta Božidar Đurović je rekao da je akcija „Srbija u Srbiji“, koju je Ministarstvo kulture pokrenulo sa ciljem decentralizovanja kulturnog prostora, bila dragocena i nadaju se da će biti nastavljena naredne godine.
„U okviru projekta izveli smo 23 programa širom Srbije, posle 50 godina gostovali smo u Dimitrovgradu, a posebno nam je drago što smo posle dugog perioda gostovali sa baletskim i operskim predstavama koje su retko išle na gostovanja jer su složene i skupe“, kazao je Đurović.
On je dodao da je gala koncert u Narodnom pozorištu na kome će učestovati svi zajedno u prazničnoj atmosferi najlepši način da se završi ovogodišnja akcija.
Na koncertu će se predstaviti Jugoslovenska kinoteka, Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, „Gudači svetog Đorđa“, primadona Dragana del Monako, prvakinja Suzana Šuvaković Savić, baletski ansambl sa delovima predstave „Ko to tamo peva“, primadona Opere Srpskog narodnog pozorišta Jelena Končar, sopran Katarina Jovanović i Ansambl narodnih igara i pesama „Kolo“.
Jugoslovenska kinoteka će u foajeu Druge galerije postaviti izložbu „Naši umetnici u svetskom filmu“, a u parteru Narodnog pozorišta biće ekskluzivno izložena jedna od dve sačuvane kamere braće Limijer povodom Dana svetskog filma - 28. decembra.
Prema rečima direktora Kinoteke Radoslava Zelenovića, sa velikim zadovoljstvom su prihvatili da učestvuju u projektu „Srbija u Srbiji“. Sa četiri izložbe gostovali su u 20 gradova od Subotice do Leposavića i svuda nailazili na izuzetan prijem svojih programa.
U foajeu Druge galerije Beogradska filharmonija predstaviće svoje aktivnosti u okviru akcije „Srbija u Srbiji“ video-zapisima.
Direktor Ansambla „Kolo“ Radojica Kuzmanović pozvao je publiku u prestonici da dođe na gala koncert kako bi videla deo programa koji su izveli na 28 koncerata širom zemlje pred 30.000 oduševljenih posetilaca.
Sav prihod od ulaznica za gala koncert biće namenjen završetku rekonstrukcije Kulturnog centra u Sjenici.

Tanjug
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Pronađena grobnica drevnog kineskog vladara

Pronađena grobnica drevnog kineskog vladara


651_grobnica-cao-cao-reuters_f.jpg



Kineski arheolozi tvrde da su pronašli grobnicu Cao Caoa, legendarnog vladara, za kojeg predanja navode da je bio oštroumni političar, prenosi "Skaj njuz".
Arheolozi su iskopali grobnicu veličine 740 kvadratna metra u Sigaosueu, selu u pokrajini Henan, piše "Čajna dejli".
Oni su u grobnici otkrili ostatke muškarca starosti oko 60 godina, kao i tela dve žene. Prema analizi kostiju, Cao Cao, koji je preminuo 220. godine, sahranjen je pored svoje carice i sluškinje, naveli su arheolozi.
Ploče sa natpisom "Kralj Vu od Veija", Caova posmrtna titula, zaplenjene su od ljudi koji su ih ukrali iz grobnice, navodi "Čajna dejli".
"Kamene ploče sa zapisom o Caou su najčvršći dokaz (koji imamo)", rekao je arheolog Liu Kvingzu sa kineske Akademije društvenih nauka. "Niko nema, niti bi mogao imati, toliko relikvija u grobnici na kojima su zapisi o Caou, ukoliko to nije bio sam Cao.
Vojne veštine Cao Caoa inspirisale su brojne, popularne priče u trećem veku. Nekoliko negativnih likova u operama i istorijskim romanima bazirano je na ovom vojskovođi. U jednoj od priča, navodi se da je Cao Cao rekao: "Bolje da ja pokvarim svet, nego da svet pokvari mene".

M.Milikšić/Blic online
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Mozaik malog formata u „Feniksu“

Mozaik malog formata u „Feniksu“


609_mozaik_f.jpg



Kao i svake godine u decembru na ispraćaju Stare i dočekivanju Nove godine u galeriji „Feniks“ (Tadeuša Košćuška 28) tradicionalno je otvarena izložba umetničke grupe „Ametist“.
Izložba se zove „Mozaik malog formata“, organizuje se četvrti put i međunarodnog je karaktera, a traje do 16. januara 2010. Učestvuje 39 autora iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Bugarske, sa jednim ili dva rada u tehnici mozaika. Izlagači pripadaju raznim generacijama, od onih koji su tek završili akademije, do onih koji se mozaikom bave već skoro pedeset godina. Najuže jezgro grupe „Ametist“ čine Olivera Gavrić Pavić, Borislav Nježić, Ivan Pavić i Petar Vujošević.
Izložba „Mozaik malog formata“ je prvi put organizovana 2006. sa namerom da okupi umetnike koji se permanentno bave mozaikom, ali i one kojima je mozaik samo odmorište u umetničkoj praksi. Da bi se istaklo kakve su sve mogućnosti mozaika kao tehnike u prvi plan je postavljen sam tehnološki postupak organizovanja segmenata u jednu celinu. Pri tom, ti segmenti nisu samo »klasične« kamene tesere, već se pored njih koriste i drugi materijali, ili već gotovi predmeti malih dimenzija. Mali format je blizak skici, brzom reagovanju na ideju - direktno u materijalu, tako da često predstavlja tek najavu ili slutnju mogućeg ostvarenja, što mu daje svežinu i omogućava unošenje novina u tehniku i kreativnost.
- Zbog neophodnosti češćeg okupljanja mozaičara ova izložba je prerasla u godišnju izložbu mozaika koja daje uvid u najnove ideje i kretanja na mozaičkoj likovnoj sceni. I u malom formatu ili u jednom segmentu vidljiva je poetika autora kao i njegova trenutna preokupacija – kaže galeristkinja Branka Pavić Basta.
Istovremeno, to je neophodni podsticaj umetnicima da rade i da se predstave javnosti, jer, konačno, tek razumevanjem i unutarnjim prihvatanjem od strane publike zatvara se krug smisla stvaralaštva.
- Kada se oko jedne ovakve ideje okupe brojni autori, kada se izlože kvalitetni i promišljeni radovi, ozbiljnost pristupa i bogatstvo ideja jasno pokazuje da ovdašnja produkcija mozaika predstavlja značajan domet na svetskoj mozaičkoj sceni, upravo onako kako to već osam godina uporno ističe grupa „Ametist“ - podseća Olivera Gavrić Pavić. Grupa „Ametist“ osnovana je 2001. godine sa ciljem da afirmiše mozaik, kako bi ovoj drevnoj tehnici povratila nekadašnji sjaj i značaj. Članovi ove grupe su jedini predstavnici iz Srbije na prvom Međunarodnom bijenalu mozaika u Raveni koje se održalo od 10. oktobra do 30. novembra ove godine.


M.M.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Bijenale keramike u Kući legata

Nagrađena Lana Tikveša


979_kukeramika-lana-tikvesa-preobrazaj_f.jpg


Dobitnica Velike nagrade 15. bijenala keramike koji je otvoren u Kući legata je Lana Tikveša za skulpturu „Preobražaj“. Svoje umeće i kreativnost predstavilo je 39 autora, stvaralaca savremene keramičke scene, kroz dekorativne i utilitarne posude, prostorne, zidne i podne instalacije, figurativne kompozicije ili apstraktne forme.
„U našoj kulturi i tradiciji keramika kao grana primenjene umetnosti zauzima veoma značajno mesto, a Bijenale, pored Trijenala keramike, jedno je od najdugotrajnijih i najreprezentativnijih pregleda srpske keramike, originalnih likovnih izraza i dostignuća, autentičnih i smelih rešenja naših umetnika“, kazala je autorka izložbe Maja Škaljac-Stanošević, otvorivši izložbu.
U okviru izložbe biće održane četiri propratne manifestacije: gostovanje makedonskog keramičara Filipa Fidanovskog sa eksponatima na keramičkim pločama, izložba člana sekcije za umetnost i dizajn keramike i stakla, sa eksponatima u staklu Srbobrana Kilibarde. Zatim će sekcija vojvođanske keramike predstaviti eminentne keramičare i biće održana autorska izložba „Čutura - umetnost na kolu“. Tokom Bijenala održaće se i niz predavanja Milice Bubanje o tehnici srebrne gline, Ane Sladojević i Marije Ličine o afričkoj keramici, Valentine Savić o erotici u keramici, kao i video prezentacije Lane Rakanović, Filipa Fidanovskog, Ivana Albrehta, Olgice Kucine Jelić i Aleksandra Kucine. Izložbu, koja će biti otvorena do 15. januara, realizovalo je Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije i sekcije za keramiku.

Tanjug
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
HUMANITARNA BALETSKA PREDSTAVA ZA DECU BEZ RODITELjSKOG STARANJA

"Don Kihot" u Centru "Sava"


ds105s015f0sf.jpg


Predstava se organizuje u okviru akcije "Deca pomažu deci" koju je pokrenula Fondacija princeze Katarine u saradnji sa Baletom Narodnog pozorišta

BEOGRAD - Prva predstava Narodnog pozorišta i Centra "Sava" u 2010. godini biće dobrotvorna baletska predstava "Don Kihot" u izvođenju Narodnog pozorišta 4. januara za decu bez roditeljskog staranja, najavljeno je na konferenciji za novinare.
Predstava se organizuje u okviru akcije "Deca pomažu deci" koju je pokrenula Fondacija princeze Katarine u saradnji sa Baletom Narodnog pozorišta i Sava centrom.
Prema rečima direktorke Fondacije Biljane Latinović, svaka kupljena karta omogućiće da jedno dete iz domova za nezbrinutu decu besplatno prisustvuje ovoj predstavi i oseti lepotu praznika.
Karte su u prodaji na blagajnama Centra "Sava" i Narodnog pozorišta po cenama od 300, 500 i 700 dinara.
Direktor Centra "Sava" Dragan Vučićević pozvao je sugrađane da dođu u što većem broju, da kupovinom karata pomognu ovu humanitarnu akciju kako bi deci iz domova lepše i radosnije počela godina.
"Sava centar se rado odaziva da učestvuje u ovakvim akcijama, sa našim partnerom Narodnim pozorištem nastavićemo saradnju, prvi program u 2010. godini biće baletska predstava u izvođenju ansambla i solista Baleta nacionalnog teatra", kazao je Vučićević.
Direktor Baleta Narodnog pozorišta Konstantin Kostjukov zahvalio je Fondaciji princeze Katarine što je odabrana njihova predstava.
U baletskoj postavci čuvenog ruskog igrača i koreografa Vladimira Vasiljeva kao solisti će nastupiti Bojana Žegarac, Jovica Begojev, Gleb Sumanov, Svetozar Adamović, Milan Rus, Tamara Ivanović, Denis Kasatkin, Jovica Mitrović, Milja Đurić, Ivana Kozomara i drugi.
Uz baletski ansambl nastupiće i orkestar Narodnog pozorišta, pod dirigentskom upravom Vesne Šouc.
Poznata baletska predstava "Don Kihot" u klasičnoj postavci Vladimira Vasiljeva koja se dugo igra na sceni Narodnog pozorišta i koja je već gostovala sa velikim uspehom u Centru "Sava" pre dve godine, biće izvedena 4. januara sa početkom u 17.30 sati.



Glas J.
 
Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
In memoriam: Radomir Vučić (1948–2009)

In memoriam: Radomir Vučić (1948–2009)


Napustio nas je još jedan veliki umetnik. Tiho, nenametljivo, kao što je i živeo, kao što je i stvarao.
Tokom dve i po decenije duge solističke karijere igrao je uloge u bezmalo celokupnom klasičnom baletskom repertoaru, među kojima se ističu one u Labudovom jezeru, Začaranoj lepotici, Žizeli, Don Kihotu, Kopeliji... Ostvario je zapažene kreacije i u savremenim baletskim delima neoklasične forme, a s izuzetnim uspehom je tumačio glavne uloge i u gotovo svim baletima domaćih autora koji su se tih godina našli na repertoaru. Jedno vreme je vodio baletski ansambl Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, a u dva navrata i Balet Narodnog pozorišta u Beogradu.
Sahrana Radomira Vučića biće u ponedeljak, 4. januara 2010, u 13 sati na Novom groblju u Beogradu. Kolege, prijatelji i poštovaoci okupiće se u Narodnom pozorištu u petak, 15. januara, da se, sa scene, pozdrave s Radetom poslednji put.

E.B.
 
Natrag
Top