Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Vjeronauka - Budizam

Diskusija u 'Ostali predmeti' započeta od Mr.Daky, 19.08.2010.

  1. Mr.Daky

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.185
    Zahvala:
    1.306
    Lokacija:
    In heart!
    Budizam



    Nastao je u 6. veku p.n.e.
    Na indijskom tlu bile su zastupljene dve religije: Bramanizam i Hinduizam.
    Bramanizam: ideja da postoji opšta duša svea Braman. Smatraju da postoji pojedinačna duša svakog čoveka Atman, i zarobljena je u materijalnom telu, teži da se spoji sa Bramanom. Postoji mnoštvo božanstava.
    Deus Poter – otac bogova (Zevs).
    Aditi – majka bogova (Hera).
    Agni – bog vatre, Baruna – bog vatre.
    Hinduizam, u srednjem veku bramanizam se preoblikovao u tri božanstva: Brama – stvaratelj, Višna – stvoreno održava, Šiva – stvoreno razara. Posle hrišćanstva i islama je najzastupljenija religija na svetu. Prva religija koja je uvela hodočašće, Banares.
    Vrši se obredno kupanje u svetoj reci Gang. Spaljuju svoje žrtve i posipaju pepeo u reku, radi nastanka života pokojnika. Himalaji – planina bogova.
    Budizam, osnivač Sidarta Gotana, Buda – prosvetitelj, probudjen. Jedina religija u kojoj nema Boga. Majka Maja ga je rodila 7 dana pošto je sanjala.
    Trideset godina je živeo u raskoši i bogatstvu. Nije hodao, nosili su ga u zlatnoj stolici. Živeo je u zabludi da je sve večno i nepromenljivo, raskošno i luksuzno.
    Prosvetljenje je doživeo kada je jednog dana izašao u stvarn svet i šokirao se kada je sreo monaha. Sutradan izlazi opet i sreće čoveka koji je bio bolestan od lepka i još više se šokirao. Treći dan je sreo kostura. Tada je shvatio da postoji i bol i patnja, i kraj života. Budjenje svesti, drugačiji stav. Odlučio je da se više ne vrati u svoje kraljevstvo i postao je prosjak, počeo je da putuje po Indiji. Učenje je namenio svim ljudima. Svako može da doživi najviši stupanj blženstva, nirvana, ako uspe da prevazidje bol i patnju uz meditaciju i jogu.
    Asketski način života, bez hrane i vode. Malo je falilo da umre, ali se postepeno odrekao potpune askeze, i to je savetovao svima. Živeti život sa merom.
    Sveta knjiga: „Tripitake“ (tri korpe). Postojale su 4 kaste i nisu smeli da se mešaju sa drugima, niti sklapaju brak. Postoje mala i velika kola. Za običnog čoveka dovoljno je samo da se opredeli da krenu tim putem, a za veća je potrebno veliko odricanje.
    Zapovesti:
    - ne ubij
    - ne kradi
    - ne vrši preljubu
    - ne laži
    - ne uzimaj alkohol (optijate)
    Oslobadjanje od materijalnog, bola, patnje, želja. Po budinoj smrti njegovi učenici kreću van Indije da propovedaju budizam. U indiji se stvaraju grane budizma.
    Lamanizam, javlja se na Tibetu. Sveštenici lame. Vrhovni poglavar Dalaj Lama, svetovna i duhovna vlast. Suština se svodi na verovanje u reinkarnaciju, duša se iseljava iz tela i useljava u telo nekog tek rodjenog dečaka u Tibetu. Deca se prate, da li će usloviti nešto u svom ponašanju ili delovanju što liči na prethodnog Dalaj Lamu. Poslednji Dalaj Lama rodjen je 1933. godine. Već sa 3 godine proglašen je za Dalaj Lamu. Postao je 1959. godine. Simboli koje nosi kada vrši obrede sa sobom su zvono, štap i mlin.
    Tek kada se svi slože oko karakteristika (cedulje) dečaka u odnosu na sličnost sa Dalaj Lamom pušta se beli dim.
    1959. godine Kina okupira Tibet. Njega su uspeli da odvedu iz Tibeta, i još se nije vratio.
    Djainizam, osnovao je Budin savremenih Moho. Blaženstvo – djaina.
    Mahatma Gandi – predsednik Indije (samostalna) simbol nenasilne borbe.

     
    Poslednja izmena: 08.09.2010
  2. Mr.Daky

    Mr.Daky Cupidon VIP

    Postova:
    5.185
    Zahvala:
    1.306
    Lokacija:
    In heart!
    Budizam


    BUDIZAM



    Povijesni Buda, osnivač budizma, uistinu je živio, to nije legenda ni predaja. Njegov život jest protkan legendom i nudi sliku ideala, koju bi svi budisti trebali slijediti.

    Siddartha Gautama, kasnije poznat kao Buddha, rođen je oko 560 g. prije Krista. Jedne je noći njegova majka Maya sanjala da je bijeli slon ušao u njenu utrobu i 10 dana kasnije rodila je dijete. Umrla je 7 dana kasnije, jer život one koja je rodila Buddhu kasnije ne smije ničemu služiti.

    Riječ Siddartha znači "onaj koji je postigao cilj". On sam odabrao je ime Gautama po svom hinduističkom učitelju, a riječ buddha znači "prosvijetljeni" ili "probuđen". Bio je iz bogate obitelji i odgojen kao razmaženo dijete. Jedinom sinu dao je ime Rahula, "lanac", jer se usred sve te raskoši osjećao kao u lancima. Život mu nije davao nikakvo zadovoljstvo, pa je odlučio otići i postati beskućnikom.

    Prije nego što je otišao od kuće, na tri putovanja se suočio sa životom kakvog nije poznavao; vidio je patnju u tri oblika: nemoćnog starog čovjeka, invalida izmučenog bolima i pogrebnu povorku uplakanih ljudi. Na četvrtom izlasku sreo je zadovoljnog i veselog redovnika koji putuje uokolo s prosjačkom zdjelom.
    [​IMG]
    To je bilo presudno i on je počeo čeznuti za istinskim znanjem. Išuljao se jedne noći iz palače i počeo tragati za znanjem na tradicionalan hinduistički način, težeći da kroz neprestane vježbe u jogi ujedini svoje sebe "atman" s izvorom i smislom svijeta "brahman".
    Ta metoda ga nije zadovoljila, pa se odselio na sjever, gdje je s pet učenika šest godina živio u krajnjem samoprijegoru i disciplini. Ni to nije pomoglo, pa se okrenuo meditaciji, i pod jednom smokvom, koju otad nazivaju drvetom prosvjetljenja, postigao najviše znanje i postao Buddha. Prve noći meditiranja vidio je svoje prijašnje živote, druge je noći dobio uvid u ciklus rođenja, smrti i ponovnog rođenja i shvatio zakone po kojima se događaju. Treće noći otkrivene su mu četiri svete istine: spoznaja patnje, izvor patnje, oslobađanje od patnje i put koji vodi do oslobođenja od patnje. Sada je on mogao ući u nirvanu, ali se odlučio da nauk preda dalje, pa makar i zbog nekolicine. Prvu propovijed održao je u Benaresu i uskoro okupio skupinu sljedbenika. Odbacuje hinduistički kastinski sistem i uključuje u zajednicu redovnika sve kaste, osim žena, koje održavajući ciklus rođenja utjelovljuju pohlepu za životom, ali kasnije je prihvatio i žene. Nakon prosvjetljenja 44 godine putovao je Indijom, a u dobi od 80 godina razbolio se i umro.
    No, puno važnije od Buddhine osobe je njegovo učenje ili dharma, a to je prosvjetljenje vezano sa spasenjem, osobita religijska spoznaja koja ide dalje od granica razuma i uma.
    Prema Buddhi, svaki je dio svemira, a ne samo ljudska bića, podložan promjeni i propasti. Sastavni dijelovi od kojih se jedinke sastoje preraspoređuju se prema strogim zakonima, a u slučaju ljudskih bića najbitniji je zakon karme.

    Karma je vrijednost koja se pokazuje u mislima, riječima i djelima pojedinca i određuje narav njegovog ponovnog rođenja: dobra djela izazivaju dobro ponovno rođenje, a zla zlo rođenje. Dharma ne znači samo zakon karme, nego i fizičke zakone koji upravljaju svijetom, odnosno i pojedine dijelove koji ga tvore (četiri elementa, boje i zvukovi, osjeti i osjećaji, bogatstvo, seksualnost, spavanje, glad, bolest, rast, starenje i umiranjeæ). Dharme je nemoguće sustavno klasificirati, ali fizički svijet i sve u njemu proizlazi iz zajedničkog djelovanja tih osnovnih sastavnih dijelova. Dakle, iluzija je da je ljudsko biće nezavisna cjelina, ono je u stvari tok dharmi koji se neprestano mijenja i nakon smrti prestrojava da bi stvorio novu jedinku.

    Treće noći meditiranja Buddha je otkrio četiri temeljne istine, koje su srž budističke filozofije. Prva je spoznaja patnje, koja tvrdi da je svaka pojedinačna egzistencija bijedna i bolna. Druga istina govori o nastanku patnje. Patnja i sve postojanje ima izvor u želji i neznanju. Treća istina bavi se okončanjem patnje, koja se mora posve utrnuti, bez ostatka. Središnji cilj budizma je zapravo vječno oslobođenje od te patnje, a to zapravo znači biti oslobođen od beskrajnog ciklusa ponovnog rođenja i ući u blagoslovljeno stanje nirvane. Četvrta istina označava put do uništenja patnje. To je plemeniti osmerostruki put. Prvi njegov korak je prava spoznaja, što podrazumijeva prihvaćanje četiriju istina. Drugi korak je pravi stav, koji znači stav dobre volje, izbjegavanje putenih želja, mržnje i zlobe. Treći korak je pravi govor, mudar, istinit i usmjeren prema pomirenju. Četvrti je pravo djelovanje i obuhvaća svekoliko moralno ponašanje. Peti korak, pravo zanimanje, znači da način zarađivanja za život ne smije biti štetan za druge. Šesti korak je pravo nastojanje, dakle treba njegovati dobre porive. Sedmi korak je prava pozornost, što znači pažljivo promatranje, bez popuštanja zapovijedima želje. Osmi korak, pravo držanje, postiže se intenzivnom koncentracijom koja oslobađa svetog čovjeka od svega što ga sputava u njegovom traganju.

    Prema ideji dharme odbacuje se dakle vjerovanje u "sebe": "ja" i "moje" su ideje koje nemaju nikakve veze s istinom. Čovjek koji to shvati prestaje biti vezan uz svoje prividno "ja", a upravo taj krivi stav prema životu uzrokuje mnoge patnje. To učenje o "ne-sebi" (an-atman) bitno je revolucioniralo religijsku misao u čitavom svijetu. S idejom an-atmana povezana je ideja nirvane. Riječ nirvana potječe od glagola ugasiti se i označuje cilj budističkog religioznog nastojanja. Nirvana se shvaća kao dharma, ali je od svih 170, koliko ih budizam priznaje, jedina nepromjenjiva i nezavisna, jer nije stvorena od moći nagona ili želje.

    Vrlo rano su se u budizmu izdvojile dvije glavne struje tumačenja Buddhinog učenja: theravada budizam, strogo i točno učenje starih spisa, i mahayana budizam, liberalniji i otvoreniji novim idejama. Kasnije su se javili vađra-yana budizam, koji je u budizam uveo matre (magične izraze koji dovode moć iz svemira), mudre (fizičke pokrete) i mandale (krugove meditacije), pa lamaizam (na Tibetu) i zen-budizam (u Japanu). Zen-budizam je zapravo nastao u Kini, gdje se prosvjetljenje (satori) postiže meditacijom. Osim meditacije, važna je i zagonetka (koan) koja je nerješiva i služi radikalnom mijenjaju načina mišljenja studenata. "Ako sretneš na ulici nekoga tko je dostigao istinu, ne možeš proći pored njega bez riječi, niti mu nešto reći. Kako ćeš ga dakle susresti?"

    Budizam je na Zapadu izvršio veliki utjecaj, naročito nakon osnivanja Teozofskog društva u New Yorku 1875. godine, a u Evropi preko filozofa Schopenhauera ("Svijet kao volja i predstava").
     

Preporučite stranicu