Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Vitamini

Diskusija u 'Zdravlje' započeta od crvendac_011, 27.11.2009.

  1. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Kako telo poručuje da mu nedostaju vitamini

    Kako telo poručuje da mu nedostaju vitamini

    Malaksalost i brzo zamaranje prvi su znaci kojima nam telo poručuje da mu nedostaju vitamini. Njihov nedostatak, medicinski nazvan hipovitaminoza, najčešće se javlja u proleće, a najbolje leči svežim voćem i povrćem.

    [​IMG]

    Kada je malaksalost dominirajući simptom, nedostatak vitamina moguće je brzo izlečiti pomoću preparata koji sadrže minerale, vitamine i gvožđe, ali se u svakom slučaju savetuje pojačana ishrana uz obilne porcije voća i povrća pet puta dnevno.

    - Kada se jave i drugi simptomi poput suve kose, suve i perutave kože, lomljivih noktiju, onda je verovatno posredi nedostatak vitamina D3. Njegov nedostatak izaziva zapaljenske reumatske bolesti kao što je reumatoidni artritis, a kod žena i osteoporozu. Kod nedostatka vitamina C i A, infekcije su češće nego inače, a kada nam nedostaje vitamin B, naročito B12, možemo osetiti trnjenje u rukama i nogama. Deficit vitamina E u organizmu se ne pokazuje toliko vidljivim spoljnim znacima, nego su simptomi uočljivi u krvnoj slici, pa je tako pokazatelj nedostatka vitamina E manja količina crvenih krvnih zrnaca - objašnjava dr Mirjana Lapčević, specijalista opšte medicine u Domu zdravlja “Voždovac”.
    Takođe, pri nedostatku vitamina sluznice su manje otporne na virusne i bakterijske infekcije pa ćemo hipovitaminozu otkriti i po tome što se češće razboljevamo.
    Sveže voće i povrće, kaže dr Lapčević, brže leči od tableta, a ona ne savetuje preteranu upotrebu šumećih tableta jer kod preteranog uzimanja mogu da dovedu do stvaranja kamenaca o organizmu.

    - Jedino se vitamin C izmokri u višku, ali se ni kod njega ne preporučuje uzimanje više od jednog i po grama, jer tada oštećuje vezivno tkivo i može da dovede do pojave gista, pa čak i osteoporoze - ističe Lapčevićeva.
    Ona dodaje da najviše vitamina C sadrže sveža paprika, keleraba, kelj i brokoli, a od voća pomorandža. Tako je, da bi se izlečio nedostatak vitamina C, dovoljno dnevno popiti jednu čašu ceđene pomorandže i pojesti porciju kelja. Nedostatak vitamina B takođe se često javlja, a da biste ga izbegli, konzumirajte piletinu, goveđe i svinjsko meso, tunjevinu, integralne proizvode, orahe, krompir, pasulj, mlečne proizvode, šampinjone i soju.

    Šta telo poručuje

    Vitamin D3
    Suva kosa, suva i perutava koža, lomljivi nokti


    Vitamini C i A
    Česte infekcije

    Vitamin B, naročito B12
    Trnjenje u rukama i nogama

    Vitamina E
    Manjak crvenih kvrnih zrnaca (vidi se u laboratorijskoj analizi krvi)

    Izvor: Blic žena
     
  2. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Jasni znaci da vam nedostaju vitamini i minerali

    Jasni znaci da vam nedostaju vitamini i minerali

    Važne biohemijske reakcije u telu ne mogu pravilno da se odvijaju bez potrebnih vitamina i minerala. Ovo oslabljeno funkcionisanje katkad se može manifestovati na tajanstvene načine.

    1.jpg

    Zbog industrijski prerađene hrane, lako može doći do manjka vitamina. Mnogi i ne jedu dovoljno pravih namirnica ili ih, zbog problema s varenjem, ne mogu apsorbovati.

    Tajanstveni simptomi čiji je uzrok nedostatak vitamina ili minerala

    Pucanje kože na ivicama usana

    Nedostaju vam: gvožđe, cink i B vitamini, poput niacina (B3), riboflavina (B2) i B12. To je uobičajeno kod vegetarijanaca, jer zbog načina ishrane često ne dobijaju dovoljno gvožđa, cinka i vitamina B12.

    Rešenje: Jedite više sušenog paradajza, blitve, kikirikija, mahunarki poput sočiva, živine, lososa, tune, jaja, školjki i rakova. Apsorpcija gvožđa pojačana je vitaminom C, koji takođe pomaže u borbi protiv infekcije. Kombinujte ove namirnice s povrćem kao što su brokoli, crvena paprika, kelj i cvekla.

    Crveni osip i ljuspice na licu (a ponekad i na drugim mestima), kao i gubitak kose

    Nedostaje vam: biotin (B7), poznat kao vitamin za kosu. Ako jedete sirova jaja, to vas čini ranjivim, jer protein prisutan u sirovim jajima, pod nazivom avidin, inhibira sposobnost tela da apsorbuje biotin.

    Rešenje: Jedite više kuvanih jaja (kuvanje deaktivira avidin), lososa, avokado, pečurke, cveklu, soju, orahe, maline i banane.

    Crvene ili bele pojave na koži slične aknama, obično na licu, rukama, bedrima i zadnjici

    Nedostaju vam: esencijalne masne kiseline, vitamini A i D.

    Rešenje: Jedite manje zasićenih masnoća, a transmasnoće, poput margarina i očvrsnute biljne masnoće, sasvim izbacite i povećajte unos zdravih masnoća. Treba vam više lososa i sardina, plodova kao što su orasi i bademi, semenki kao što su lan, susam i suncokret. Za vitamin A, jedite više zelenog povrća i povrća poput šargarepe, slatkog krompira i crvene paprike. Ovo povrće ima dosta beta karotena, koji vaše telo koristi kako bi dobilo potreban vitamin. I samo 10 minuta na suncu pomoći će vam da dobijete vitamin D – samo pazite da ne izgorite i da se ne izlažete između 11 i 17 sati kad je vrlo lako zadobiti opekotine.

    Trnci, peckanje i žarenje u rukama, nogama ili drugde

    Nedostaju vam: vitamini grupe B, poput folne kiseline (B9), B6 i B12. Ovaj nedostatak je direktno povezan s perifernim nervnim sistemom. Navedeni simptomi mogu se javiti i u kombinaciji s nemirom, depresijom, anemijom, umorom i hormonskom neravnotežom.

    Rešenje: Jedite spanać, špargle, cveklu, pasulj, jaja, hobotnicu, školjke, rakove i živinu.

    Grčevi u mišićima, probadajuća bol u prstima, zglobovima, lukovima stopala, nogama i leđima

    Nedostaju vam: magnezijum, kalcijum i kalijum. Ako redovno vežbate, možete izgubiti više minerala (i vitamina B grupe koji su topivi u vodi) zbog jakog znojenja.

    Rešenje: Jedite više banana, badema, lešnika, tikvica, trešnji, jabuka, grejpa, brokolija, povrća tamnih listova, kao što su kelj i spanać, kao i listove maslačka.

    Izvor: Magazin.net.hr
     
  3. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Zašto je vitamin D toliko bitan?

    Zašto je vitamin D toliko bitan?

    Novije statistike pokazuju da u SAD 75 odsto tinejdžera i odraslih ima manjak vitamina D u krvi, odnosno 30 nanograma po mililitru, što je donja granica onog što se smatra normom za dobro zdravlje.

    1.jpg

    Manjak vitamina D ne utiče loše samo na kosti, kao što se obično misli, već podstiče niz zdravstvenih problema, počev od pada imuniteta pa do kalcifikacije arterija. Kako doći do potrebnih količina ovog životno važnog vitamina?

    Znamo da su vitamini životno važne supstance koje se ne proizvode u organizmu i koje moramo unositi spolja. U slučaju vitamina D situacija je upravo obrnuta: on se uglavnom proizvodi u organizmu prilikom izlaganja suncu, dok je izbor namirnica kojima ga možemo uneti u organizam veoma ograničen. Pošto nas savremeni način života navodi da provodimo sve više vremena u zatvorenom prostoru, a čak i kada izađemo na sunce koristimo kreme sa ogromnim zaštitnim faktorima, mi lišavamo sebe mogućnosti da proizvedemo dovoljno ovog vitamina. Zato ne čudi što su istraživanja Univerziteta Harvard i Univerziteta Kolorado utvrdila da je procenat ljudi sa dovoljnim nivoom vitamina D u krvi od 1988. godine do 1994. godine opao za 50 odsto.

    Kako dobijamo vitamin D

    Naše telo sintetiše vitamin D tek ako se direktno izlaži ultravioletnim zracima. Istraživači preporučuju da dobijamo najmanje 1000 IJ (internacionalnih jedinica), pa čak i 2000 IJ dnevno. Da bismo dobili 1000-2000 IJ dnevno, bilo bi potrebno ukupno 30 do 60 minuta ili više na direktnom suncu (ne iza stakla), sa što većom izloženom površinom kože. Vreme koje vam je potrebno zavisi od doba dana, doba godina, geografske širine, visine i vremena. Najbolje vreme je oko podneva.

    Zimi vitamin D dobijamo uglavnom iz namirnica ili pilula. Sa izuzetkom masne ribe, ulja iz jetre bakalara i slanine, količina vitamina D u svim ostalim namirnicama je veoma mala i teško je dobiti odgovarajuću količinu putem ishrane.

    Vitamin D u pilulama je dobro rešenje za zimu. Bitno je da znate da se prirodni vitamin D u slobodnoj prodaji kod nas nalazi pod nazivom “vitamin D3” (holekalciferol). On je korisniji od takozvani “vitamina D2”, koji je sintetički, pa se često prepisuje i na recept.

    Vitamin D i imunitet

    Poznati američki lekar dr Džozef Merkola ukazuje na bar deset proučavanja koja pokazuju da postoji obrnut odnos između nivoa vitamina D i respiratornih infekcija. Drugim rečima, što manje vitamina D neko ima u organizmu, to je podložniji prehladi, gripu i ne samo to, vitamin D izgleda deluje i kao fini regulator imuniteta, jer sprečava imuni sistem da preterano burno reaguje, smanjujući upalne procese. Ovo je važna informacija, ako imamo u vidu da se kod virusnih infekcija, posebno novog meksičkog gripa, desi da oboleli umru usled preterano jakog imunog odgovora na virus (na primer: preretano visoka temperatura). Pošto tokom zime ne možemo da stvorimo dovoljnu količinu vitamina D sunčanjem, ako hoćemo da održimo imunitet i zaštitimo se od neprimerenih imunih reakcija, poželjno je da uzimamo vitamin D u dodacima.

    Vitamin D i "civilizacijske bolesti"

    Svakako da bi bilo preterano okriviti vitamin D za sve civilizacijske bolesti (kao što su dijabetes, srčana oboljenja i rak), ali nekolicina ozbiljnih istraživača ukazuju da manjak vitamina D u organizmu i te kako doprinosi njihovoj pojavi. Iako su mehanizmi kako se to dešava još predmet ispitivanja, na osnovu dosadašnjih istraživanja možemo sa sigurnošću ukazati na nekoliko ozbiljnih oboljenja, povezanih sa manjkom vitamina D. To što su ova oboljenja najčešća baš u Americi, gde je utvrđeno da 75odsto stanovništva nema dovoljno vitamina D u krvi, verovatno nije slučajno.

    Zdravstveni problemi i poremećaji povezani sa manjkom vitamina D

    - osteoporoza (manjak ovog vitamina dovodi do smanjenja apsorpcije kalcijuma)

    - rezistencija ćelija na insulin (manjak vitamina D doprinosi ovom problemu, koji je u korenu niza poremećaja - visokog pritiska, holesterola, gojaznosti…)

    - dijabetes (manjak vitamina D ometa proizvodnju insulina u pankreasu)

    - srčana oboljenja (statistički je pokazano da što je viši nivo vitamina D u krvi, to je u proseku manja kalcifikacija arterija kod ispitanika)

    - rak prostate, dojke, jajnika i debelog creva (utvrđeno je da dovoljni nivoi vitamina D deluju preventivno protiv ovih bolesti)

    - sezonski pad imuniteta (po pravilu jesen i zima, kada je manje sunca)

    - sezonska depresija (obično jesenja i zimska)

    Izvor: Kodren.com
     
  4. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Koliki je značaj C vitamina

    Koliki je značaj C vitamina

    Da li vitamin C zaista ima veliki značaj za zdravlje kao što mu se pripisuje. Biološka aktivnost sintetičkih vitamina je od 50 do 70 odsto manja nego prirodnih

    1.jpg

    VEĆINA stanovnika Srbije ne unosi dovoljno vitamina C u organizam, a istraživanja pokazuju da je prosečan dnevni unos ovog važnog vitamina u mnogim zemljama veoma mali, daleko ispod i najnižih preporuka. Procenjuje se da je dnevni unos četvrtine Amerikanaca ispod 39 miligrama, a da tek jedna polovina Nemaca unosi preporučene doze.

    Iako je do sada objavljeno više od 50.000 naučnih radova u stručnim medicinskim časopisima o vitaminu C i dalje ovaj vitamin predstavlja tačku oko koje postoje velika neslaganja u stručnoj javnosti. S jedne strane je grupa naučnika koja tvrdi da vitamin C ima skoro natprirodna svojstva i da je lek za skoro sve bolesti, dok drugi tvrde da je vitamin C supstanca koja nema ni blizu tako velike moći.
    Prva neslaganja se javljaju već oko doze koju treba unositi dnevno. Zvanične preporuke su donedavno iznosile 60 miligrama, dok poslednjih godina pojedine institucije savetuju dnevni unos od 90 miligrama. Međutim, dobar deo naučnika se slaže da su to male doze koje ne omogućavaju da vitamin C ispolji pun kapacitet i da ga treba unositi u znatno većim dozama. Druga grupa istraživača tvrdi da nema potrebe da se uzimaju velike doze, jer sve količine koje uzmemo iznad preporučenih vrlo brzo eliminišemo iz organizma.

    - Kada se govori o potrebama za vitaminom C, moramo znati da ga visoke temperature razaraju i da se tokom kuvanja namirnica izgubi više od jedne trećine ovog vitamina - objašnjava profesor dr Branko Jakovljević sa Instituta za higijenu Medicinskog fakulteta u Beogradu.

    - Duvanski dim i aerozagađenje, odnosno ugljen-monoksid, takođe su neprijatelji ovog vitamina. I aspirin povećava izlučivanje vitamina C. To znači da se pušačima i osobama koje žive u gradovima sa visokim aerozagađenjem preporučuje povećani unos.

    Vitamin C nije samo askorbinska kiselina već kompleks u koji ulaze i brojni bioflavonoidi, rutin, faktor K. Međutim, farmaceutska industrija je u svojim laboratorijama izolovala samo askorbinsku kiselinu i nazvala je vitamin C.

    - Efekat prirodnog vitamina C i askorbinske kiseline nije isti. Prirodni vitamin C je delotvorniji od svih dodataka ishrani koje danas koristimo kaže profesor Jakovljević. - Biološka aktivnost sintetičkih vitamina je od 50 do 70 odsto manja nego vitamina prirodnog porekla. Kada uzimamo vitamin C sintetičkog porekla, telu su potrebne puno veće doze, ali ni tada efekat neće biti isti kao kod prirodnog vitamina.

    Veoma su retki suplementi u kojima se nalazi isključivo prirodni vitamin C. Razlog tome je mali broj namirnica u kojima se ovaj vitamin nalazi u dovoljnoj količini da se može koristiti za proizvodnju suplemenata. Namirnica sa najvećim sadržajem vitamin C je acerola - plod sličan trešnji koji raste u zapadnoj Indiji, Centralnoj i Južnoj Americi. To je plod koji ima četiri puta više vitamina C nego šipak i čak trideset puta više od pomorandže ili limuna. Visok sadržaj vitamina C u ovoj biljci (1.677 mg na 100 grama) čini je jedinom pogodnom za proizvodnju suplemenata sa prirodnim vitaminom C, pa ni takvi suplementi nemaju istu moć kao prirodni vitamin C.

    USPORAVA STARENJE

    VITAMIN C je, kaže dr Branko Jakovljević, snažan antioksidans. On ispoljava pozitivan efekat u svim bolestima i stanjima povezanim sa pojačanim oksidativnim stresom (proces starenja, dijabetes, oboljenja kardiovaskularnog sistema, hipertenzija, tumori, Alchajmerova bolest, katarakta). Osim toga, olakšava apsorpciju gvožđa u digestivnom traktu i ubrzava zarastanje rana, opekotina i sprečava krvarenje desni.

    Izvor: Večernje novosti
     
  5. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Sunčani vitamin vas štiti u sezoni gripe

    Sunčani vitamin vas štiti u sezoni gripe

    Vitamin D - snažan saveznik u borbi protiv prehlade i gripe


    Najnovija istraživanja vitamina D otkrila su njegovo pozitivno djelovanje na prevenciju gripe te ublažavanje simptoma gripe i prehlade.
    Znanstvenici su sve skloniji mišljenju da bi ovaj vitamin mogao biti zamjena za cjepiva protiv gripe, koja nisu samo nedjelotvorna, nego i štetna.
    Istraživanja upućuju na pomalo ironičan zaključak da običan vitamin D, koji je siguran za zdravlje, besplatan i svima dostupan, može zaštititi organizam efikasnije od modernih cjepiva.

    1.jpg

    Gripa se boji vitamina D


    Znanstvena istraživanja su otkrila da vitamin D stimulira stvaranje CD8 T stanica.
    Upravo prisutnost većeg broja ovih stanica u organizmu povezana je sa smanjenom ili čak potpunom odsutnošću simptoma gripe.
    Priznati američki liječnik John Cannel među prvima je naglašavao činjenicu da nedostatak vitamina D u organizmu može biti osnovni uzrok pojave gripe.
    Njegova teorija objavljena je 2006. godine u časopisu Epidemiology and Infection, a znanstveno je potvrđena 2009. godine kada je u istraživanjima otkriveno da ljudi s niskom razinom vitamina D češće obolijevaju od gripe i prehlade.
    Tim znanstvenika koji je 2009. godine istraživao H1N1 pandemiju je ustanovio da ljudi s povećanim brojem CD8 T stanica su imali vrlo blage simptome gripe ili su oni potpuno izostali.
    Istovremeno, skupina sa smanjenom količinom istih stanica je imala izražene simptome H1N1 gripe.
    Prema svim dosadašnjim istraživanjima čini se da bi se vitamin D mogao koristiti u sprječavanju gripe i ublažavanju njenih simptoma, te da bi mogao biti vrlo dobra prirodna zamjena za cjepiva.

    Sunčani vitamin


    Vitamin D, poznat i kao "sunčani vitamin", je prohormon koji se sastoji od nekoliko spojeva.
    Od njih su za ljudski organizam najvažniji D2 (ergokalciferol) i D3 (cholekalciferol).
    Vitamin D naše tijelo proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka. Sunčeva svjetlost je zapravo najveći izvor vitamina D za čovjeka.
    Osim pomoću sunca vitamin D u organizam unosimo i putem nekih namirnica životinjskog porijekla i žitarica.
    Međutim, količina vitamina D koju dobivamo kroz hranu apsolutno je zanemariva u odnosu na količinu koju naše tijelo dobiva izlaganjem sunčevim zrakama.
    Za usporedbu, dvadesetak minuta boravka na suncu rezultira dozom od oko 250 mikrograma vitamina D, dok bi za istu dozu bilo potrebno popiti oko desetak litara mlijeka.

    Njegov manjak povezan s mnogim bolestima


    U prošlosti se nedostatak vitamina D vezao isključivo za rahitis i osteoporozu. Vjerovalo se da ovaj vitamin nema drugih značajnijih negativnih posljedica po organizam, a nije ni bilo poznato njegovo pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje.
    Međutim, novija znanstvena istraživanja svjedoče da manjak vitamina D ne predstavlja opasnost samo zbog rahitisa i osteoporoze, već da nedovoljna količina ovog vitamina u organizmu može uzrokovati i druge bolesti popup multipla skleroze i raka.
    I obrnuto, uz dovoljnu količinu vitamina D organizam se može uspješnije obraniti od raznih tegoba i bolesti.
    Vitamin D se danas sve više upotrebljava u liječenju i prevenciji raka kao i suzbijanju autoimunih oboljenja.
    Istraživanja vitamina D pokazala su da on može pomoći i u regulaciji prekomjerne tjelesne težine.
    Istraživači sa Sveučilišta u Minnesoti otkrili su da optimalna razina vitamina D u tijelu rezultira uspješnijim skidanjem suvišnih kilograma.

    Što može dovesti do manjka vitamina D

    • nedovoljno i ograničeno izlaganje sunčevoj svjetlosti
    • cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru
    • korištenje krema za sunčanje
    • stroga veganska prehrana uz manjak boravka na suncu
    • tamna boja kože (melanin smanjuje sposobnost kože da proizvodi vitamin D)
    • povećana razgradnja vitamina D (npr. uslijed liječenja kortikosteroidima)
    • smanjena apsorpcija vitamina D (određene bolesti kao što je cistična fibroza, celijakija ili Crohnova bolest utječu na sposobnost probavnog sustava da apsorbira vitamin D iz hrane)

    Simptomi nedostatka vitamina D u organizmu

    • bolovi u kostima
    • gubitak tjelesne težine
    • izrazito znojenje
    • mišićna slabost
    • kronični umor i malaksalost
    • depresija
    • razdražljivost

    Kako organizmu osigurati vitamin D

    Boravak na suncu, dva do tri puta tjedno po dvadesetak minuta, sasvim je dovoljan da organizmu osigurate dovoljnu količinu vitamina D.
    U zimskim mjesecima kada je smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti, svakako se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani.

    Pozitivni učinci vitamina D

    Vitamin D ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju sljedećih bolesti:

    • dijabetes
    • hipertenzija
    • astma
    • kardiovaskularne bolesti
    • prevencija i ublažavanje gripe
    • poremećaj imuniteta
    • psorijaza
    • karcinom debelog crijeva, prostate, dojke
    • mišićne i bubrežne bolesti
    • autoimune bolesti (multipla skleroza, reumatoidni artritis)
    • depresija.

    Izvor: Alternativa za Vas

     
  6. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    B kompleks – vitamini za tijelo i dušu

    B kompleks – vitamini za tijelo i dušu

    1.jpg

    Ovaj naslov vam djeluje pomalo senzacionalistički i pretjerano?

    Uvjerite se sami u važnost vitamina B za organizam.

    B vitamini su ključni za više stotina različitih enzimskih reakcija u organizmu.

    Rezultati njihovog djelovanja su lijepa koža, kosa i nokti.

    Kada u tijelu imamo dovoljno B vitamina, sretni smo i zadovoljni, dobro spavamo i imamo dovoljno energije.

    Njihov nedostatak direktno utječe na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

    No krenimo od početka i upoznajmo se sa skupinom ovih vitamina.

    Što su B vitamini


    B vitamini (često možemo čuti i naziv B kompleks) su skupina sljedećih vitamina:


    • B1 - tiamin
    • B2 - riboflavin
    • B3 - niacin
    • B5 - pantotenska kiselina
    • B6 - piridoksin
    • B7 - biotin
    • B9 – folna kiselina
    • B12 – cijanokobalamin
    • kolin
    • inozitol
    Svaki od ovih vitamina igra važnu ulogu u organizmu, a u mnogim procesima sudjeluju zajedno.

    Primjerice, tiamin, riboflavin, biotin i niacin zajedno sudjeluju u proizvodnji energije, dok piridoksin, cijanokobalamin i folna kiselina - u pretvorbi homocisteina.

    Vitamin B12 i folna kiselina sudjeluju u procesu razvoja tkiva.

    Zaštita od kardiovaskularnih bolesti


    Pojedini vitamini iz B skupine direktno utječu na zdravlje kardiovaskularnog sustava.


    Primjerice, vitamini B6, B12 i folna kiselina djeluju na metabolizam aminokiseline metionina.

    Jedan od međukoraka u pretvorbi metionina je i homocistein. Homocistein se uz pomoć vitamina B6, B12 i posebno folne kiseline pretvara u bezopasne spojeve, no problem je ako imamo manjak jednog ili više tih vitamina.

    Tada postepeno dolazi do gomilanja homocisteina u organizmu i krvnim žilama, a kao rezultat toga udvostručuje se rizik od moždanog i srčanog udara.

    Istraživanja su pokazala da optimalna opskrbljenost ovim vitaminima, posebno folnom kiselinom i vitaminom B12, smanjuju razinu homocisteina u krvi za 30-60 posto, što znači da se smanjuje vjerojatnost od srčanog i moždanog udara.

    Trudnoća bez komplikacija


    Svaka buduća majka ima dvije želje – da joj trudnoća prođe bez problema i da dijete bude zdravo.


    Nažalost, zbog manjka folne kiseline kod trudnica u svijetu se godišnje rodi 300 000 djece s određenim stupnjem deformiteta.

    Manjak folne kiseline je i jedan od uzročnika spontanog pobačaja.

    Optimalna razina i dodatna suplementacija folnom kiselinom je naročito važna u prvim tjednima trudnoće jer je ona iznimno važna za razvoj fetusa.

    Ključni za dobro raspoloženje


    Znate li da je čak 20 posto depresivnih stanja povezano s manjkom jednog ili više vitamina iz skupine B kompleksa?


    Naše raspoloženje, pamćenje, motiviranost i osjećaj zadovoljstva određuju neurotransmiteri.

    Neurotransmiteri su kemijske tvari pomoću kojih neuroni u mozgu komuniciraju. Sigurno ste čuli za serotonin, dopamin i acetilkolin.

    Ovi neurotransmiteri nastaju od proteina, točnije aminokiselina (koje su sastavni dio proteina).

    Vitamin B6 je iznimno važan za sintezu aminokiselina.

    Zanimljivo istraživanje nad dobrovoljnom grupom zatvorenika je napravljeno u SAD-u.

    Davana im je hrana koja ne sadrži vitamin B6 i već nakon tjedan dana došlo je do promjene njihovog raspoloženja - postali su agresivniji ili depresivniji, nemotivirani, razdražljivi i umorni.

    Za dobro raspoloženje, psihičko zdravlje i pamćenje, potrebni su i drugi vitamini iz B skupine – B12, B3 i B1.

    Protiv umora i nedostatka energije


    Da bismo bili puni energije i spremni za rad, potrebno je hranu koju unosimo – ugljikohidrate i masti, pretvoriti u energiju.


    Ovaj proces se odvija na više razina uz pomoć određenih B vitamina.

    Vitamin B1 je ključan u procesu pretvaranja ugljikohidrata u glukozu iz koje tijelo i mozak dobivaju energiju.

    Vitamin B2 je nezamjenjiv u proizvodnji energije na staničnoj razini, kao i proizvodnji energije iz masti.

    Manjkom tog vitamina vaše tijelo ne može na učinkovit način iskorištavati energiju iz masnih stanica.

    Nezamjenjiva pomoć kod anemije


    Kada čujete riječ anemija, vjerojatno prvo pomislite na manjak željeza.


    No to ne mora biti tako. Možete imati sasvim dovoljno željeza u organizmu, ali ako imate ozbiljan manjak vitamina B12 ili folne kiseline, javlja se anemija sa svim svojim posljedicama – umorom, malaksalošću, lupanjem srca.

    Koje namirnice sadrže vitamine skupine B


    Odlični izvori vitamina B su kombucha, krumpir, banane, čili papričice, tempeh, mahunarke.


    B vitamini se nalaze i užitaricama, no samo u cjelovitim. Bijelo brašno ili obična bijela riža sadrže B vitamine u minimalnim količinama.

    Odličan izvor B vitamina je i kvasac, posebno pivski.

    Folate nalazimo u zelenom lisnatom povrću, no oni su osjetljivi na skladištenje i visoke temperature pa se brzo uništavaju kuhanjem.

    Jedan od dobrih izvora folata jelješnjak.

    Zdrava crijevna flora također proizvodi određene B vitamine, naprimjer biotin.

    B vitamini su topljivi u vodi što znači da se ne gomilaju u organizmu, već tijelo njihov višak lako izlučuje.

    S obzirom na to, potrebne su vrlo velike količine B vitamina da dođe do predoziranja i eventualnih negativnih posljedica.

    Izvor: Alternativa
     
  7. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Gde se kriju vitamini i minerali?

    Gde se kriju vitamini i minerali?

    Nedovoljan unos nekog vitamina ili minerala može da izbaci organizam iz ravnoteže i prouzrokuje neke zdravstvene probleme. Kako biste to sprečili predstavljamo popis vitamina i minerala i listu namirnica koje vam ih mogu pružiti u dovoljnoj količini.

    [​IMG]

    Neophodni sastojci se nalaze u voću, povrću, žitaricama, ali i mesu

    Vitamini i minerali su preko potrebni za zdravo funkcionisanje organizma jer učestvuju u različitim biohemijskim procesima. Budući da ih naše telo ne može samo stvarati, moramo da ih unosimo hranom ili dodacima (suplementima). Nedostatak vitamina i minerala često dovodi do bolesti, ali i prevelik unos može imati negativan efekat.

    Vitamine delimo u dve grupe - vitamine topive u mastima (A, D, E i K vitamin) i vitamine topive u vodi (vitamin C, grupa vitamina B, folna kiselina). Vitamini topivi u mastima mogu se dugo zadržati u organizmu i taložiti, zbog čega ih treba oprezno uzimati kako ne bi došlo do hipervitaminoze. Vitamini topivi u vodi ne mogu se značajno uskladištiti u organizmu, brzo se izlučuju i rok trajanja im je kraći, pa ih moramo svakodnevno unositi kroz hranu.

    Namirnice i vitamini

    [TABLE="class: art_table"]
    [TR="class: tab_even"]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]B1[/TD]
    [TD]integralne žitarice, testenina i hleb, kvasac, mleko, džigerica, riba, pečurke, povrće, voće, orasi, bademi, soja[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]B2[/TD]
    [TD]mleko i mlečni proizvodi, meso, džigerica, soja, žitarice, voće i povrće[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]B3[/TD]
    [TD]kvasac, kikiriki, meso, riba, džigerica, celo zrno žitarica[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]B6[/TD]
    [TD]meso, džigerica, kvasac, riba, grašak, spanać, sočivo, soja, jaja, banane, kikiriki[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]B12[/TD]
    [TD]džigerica, bubreg, školjke, riba, jaja, mleko, sirevi[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]C[/TD]
    [TD]šipurak, paprika, kelj, brokoli, spanać, prokelj, kiseli kupus, paradajz, pomorandža, limun, crna ribizla, jagode, mandarine[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]A[/TD]
    [TD]džigerica, sir, punomasno mleko, morska riba, šargarepa, peršun, spanać, kelj, brokoli, endivija, dinje, marelice[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]D[/TD]
    [TD]riblje ulje, riba, mleko i mlečni proizvodi, žumance, kvasac, džigerica[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]E[/TD]
    [TD]biljna ulja, suncokretovo ulje, bademi, kikiriki, jaja, mleko, pšenične klice, različito voće i zeleno lisnato povrće[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]

    Namirnice i minerali

    Iako su u organizmu potrebni u vrlo malim količinama, poneki naučnici smatraju da su minerali čak i važniji od vitamina, jer telo može da sintetiše i neke vitamine, ali ni jedan mineral. Minerali su nosioci životnih funkcija, neobično važni za biohemijske procese. Za normalan rad organizma potrebno je oko 18 za sada poznatih minerala.

    [TABLE="class: art_table"]
    [TR="class: tab_even"]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]Folna kiselina[/TD]
    [TD]džigerica, bubrezi, zeleno lisnato povrće, kvasac, orasi[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]Bakar[/TD]
    [TD]suncokret, kikiriki, soja, kvasac, bademi, susam, grašak[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]Cink[/TD]
    [TD]ostrige, govedina, sir, soja, tunjevina, pivski kvasac[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]Kobalt[/TD]
    [TD]školjke, riba, crveno meso, mleko, soja[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]Mangan[/TD]
    [TD]raž, ječam, spanać, grašak, zelena salata, zob[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]Fluor[/TD]
    [TD]pirinač, luk, soja, spanać, krompir, kelj, mleko[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]Natrijum[/TD]
    [TD]usoljene namirnice[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]Gvožđe[/TD]
    [TD]zob, grašak, soja, ostrige, goveđa i teleća džigerica
    [/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_odd"]
    [TD]Jod[/TD]
    [TD]bakalar, haringa, školjke, rakovi[/TD]
    [/TR]
    [TR="class: tab_even"]
    [TD]Magnezijum[/TD]
    [TD]lisnato povrće, bademi, smeđi pirinač, zob[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]

    Izvor: B92
     
  8. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Šta sve može vitamin E?

    Šta sve može vitamin E?

    Mnogi koriste vitamin E jer dokazano odlično deluje na telo, smanjuje ožiljke, sprečava nastajanje bora, stimuliše rast kose... Može se uzimati preko hrane ili u vidu kapsula

    1.jpg

    Vitamin E je odličan antioksidans, a u prirodnom stanju nalazi se u biljnim uljima, jajima, voću, mesu i cerealijama. Možete da ga pronađete i u vidu kapsula. Prodaje se kao suplement i dokazano je da sjajno deluje na telo.

    * Smanjuje ožiljke: Upravo činjenica da je reč o snažnom antioksidansu čini ga odličnim sredstvom koje ubrzava proces zalečenja. Pomaže pri stvaranju zaštitnog sloja na koži i tako slobodne radikale drži podalje od ožiljaka.

    * Sprečava nastajanje bora: Bore najpre nastaju na osetljivom delu kože oko očiju. Namažite taj deo vitaminom E i pratite kako se koža regeneriše. Osim toga, ovaj vitamin potpomaže proizvodnju kolagena, pa ona počinje da se podmlađuje.

    * Stimuliše rast kose: Vitamin E jača imuni sistem i poboljšava cirkulaciju u celom telu, pa tako i u predelu glave. To pomaže da kosa raste brže i da bude zdravija i kvalitetnija.

    Napomena: Ukoliko svakodnevno konzumirate veću količinu vitamina E, treba da imate na umu da jedan od propratnih efekata može da bude pomućen vid. Možete, takođe, da imate problem sa glavoboljom, slabošću, dijarejom i mučninom. Stoga bi trebalo da se konsultujete sa lekarom pre nego što započnete da koristite ovaj vitamin.

    (Novosti)
     
  9. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Vitamini i minerali neophodni ženama

    Vitamini i minerali neophodni ženama

    DA bi funkcionisalo bez ikakvih problema i zastoja, ženskom telu su neophodni određeni vitamini i minerali. Oni su važni kako za zdravlje, tako i za izgled svake žene.

    1.jpg
    Kada u organizmu nema dovoljno gvožđa, javlja se opšta slabost organizma koja je kod žena triput češća nego kod muškaraca

    *GVOŽĐE: Kada u organizmu nema dovoljno gvožđa, javlja se opšta slabost organizma koja je kod žena triput češća nego kod muškaraca. Ovaj mineral ima glavnu ulogu u snabdevanju ćelija kiseonikom i veoma je važan za održanje energije. Do menopauze telu je dnevno potrebno 18, posle toga 8, a trudnicama 27 miligrama.
    Gvožđe se nalazi u mesu, ribi, spanaću, mahunarkama, džigerici, plodovima mora. Da biste ga što bolje iskoristili iz hrane, istovremeno konzumirajte vitamin C (ima ga u paradajzu, paprici, agrumima).

    *MAGNEZIJUM: Važan je za očuvanje imuniteta, zdravlje kostiju, mišića i nerava, a i odlična je zaštita od stresa.
    Ima ga u celim zrnima žitarica, semenkama, spanaću, orašastim plodovima.

    *KALCIJUM: Važan je za izgradnju kostiju i mišića i održavanje zdravog krvnog pritiska. Ako ga nemate dovoljno u organizmu, osetićete nervnu osetljivost, patićete od nesanice, srce će ubrzano kucati, a mišići se grčiti. U slučaju većeg nedostatka kalcijuma osetićete i ukočenost, trnjenje u rukama i nogama, bolove u mišićima. Neodostatak kalcijuma se odražava i na lepotu kose i noktiju.
    Do menopauze ženi je potrebno 1.000 mg kalcijuma, a kasnije 1.200 mg. Ali kako toliku količinu organizam ne može da iskoristi odjednom, pojedinačna doza ne treba da bude veća od 500 mg.
    Kalcijuma ima u mleku i mlečnim proizvodima (najviše u siru), algama, sušenom voću, sardinama, zelenom povrću (brokoli, kupus) i orašastim plodovima, a naročito u bademima.

    *VITAMIN D: Reč je u stvari o hormonu zaduženom za upijanje kalcijuma čime sprečava osteoporozu (koja češće pogađa žene nego muškarce), zaštitu kože od oštećenja i infekcija, održavanje imunološkog sistema, rad štitne žlezde, koji pritom štiti od najtežih bolesti kao što su rak dojke, materice i creva.
    Na veliki nedostatak vitamina D ukazuju slabe kosti, a na manji - bol u čitavom telu, slabost i umor. Pokazatelj su i učestali bolovi u stopalima, kukovima, leđima i kolenima.
    Da bi imale jače kosti žene bi od najranijeg detinjstva trebalo da unose više kalcijuma, a naročito posle menopauze kada ubrzano gube koštanu masu.
    Dnevna preporučena doza je 2,5 mikrograma, a za trudnice do 10. Veće doze su potrebne i tokom zimskog perioda.
    Vitamin D nalazi se u mesu, mleku, ribljem ulju, lososu, sardinama. Ipak, najbolji izvor je sunce. Dnevno se treba izlagati suncu oko 20 minuta.

    *VITAMIN B7 (biotin): Zadužen je za pretvaranje šećera u energiju, metabolizam i zdravlje kože.
    Ima ga u šargarepi, karfiolu, žumancetu, bananama, pečurkama, piletini, ribi.

    * VITAMIN B12: Čuva mozak, važan je za zdravlje nerava i krvnih ćelija, pomaže u izgradnji DNK i sprečava anemiju.
    Ima ga u jajima, mleku i mlečnim proizvodima.

    FOLNA KISELINA
    Folna kiselina je važna za izgradnju novih ćelija, funkcionisanje mozga, mentalno i emocionalno zdravlje jer sprečava razdražljivost, štiti srce i krvotok. Naročito se preporučuje trudnicama, jer nedostatak ovog vitamina može da dovede do urođenog neurološkog defekta kod deteta. Folna kiselina je neophodna za izgradnju novih ćelija u organizmu, pa ako je nema dovoljno to može negativno da se odrazi na lepotu kose, kože i noktiju. Takođe, ovaj vitamin iz B grupe smanjuje rizik za nastanak raka grlića materice, a i sprečava formiranje homocistina, kiseline koja preti moždanim i srčanim udarom, dijabetesom, demencijom. Veruje se da je redovnim unosom folne kiseline moguće sprečiti depresiju, pa i postporođajnu. Preporučeni dnevni unos folne kiseline je 400 mikrograma. Ona se primenjuje posebno, u kompleksu B vitamina ili u multivitaminskim preparatima. Folne kiseline ima u žitaricama, integralnom hlebu i testeninama, tamnozelenom lisnatom povrću, orasima, mahunarkama, soji, šargarepi, pomorandžama, avokadu, džigerici, pivskom kvascu.

    (Novosti)

     
  10. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    33.916
    Zahvala:
    18.336
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Prirodni vitamin C - najvažniji vitamin za dobro zdravlje

    [​IMG]

    Važnost prirodnih vitamina i minerala je dobro poznata.

    Optimalan i uravnotežen unos vitamina, minerala i ostalih nutrijenata osigurava zdravlje i vitalnost organizma.


    Kada je riječ o vitaminima, svi su od podjednake važnosti, a svaki od njih je zadužen za određenu funkciju u organizmu.


    Jedan od najcjenjenijih i najproučavanijih je vitamin C.


    Prva i najčešća asocijacija vezana uz ovaj vitamin je njegovo djelovanje na gripu i prehladu, no njegovi pozitivni učinci na organizam daleko su veći od toga.


    Vitamin C prvi je otkrio i opisao mađarski biokemičar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi, koji je za ovo izuzetno otkriće 1937. godine dobio Nobelovu nagradu za medicinu.


    Ovaj višestruko koristan vitamin igra vrlo važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma.

    Ljekovita svojstva vitamina C


    Vitamin C je snažan imunostimulator i velik saveznik u borbi protiv virusnih i bakterijskih infekcija.


    Kao moćan antioksidans sposoban je neutralizirati štetne slobodne radikale i tako doprinijeti čišćenju organizma od toksina i teških metala.


    Primjerice, od velike je pomoći u neutralizaciji nitrozamina, potencijalno opasne i kancerogene tvari prisutne u suhomesnatim proizvodima.


    Uspješno pomaže u apsorpciji željeza iz hrane.


    Potreban je za sintezu kolagena, prirodnog proteina koji je odgovoran za strukturu kože, mišića, kostiju, tetiva i ligamenata.


    Važan je i u procesu zacjeljivanja rana, jer je stvaranje kolagena neophodno za regeneraciju oštećenih površina kože.


    Doprinosi zdravlju zuba i desni, sprečava krvarenje desni i pojavu skorbuta.


    Izuzetno povoljno djeluje na dobre bakterije u našim crijevima, a istovremeno pospješuje uništavanje štetnih bakterija i virusa.


    Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekolikih vrsta raka, kao i srčanih oboljenja.


    S obzirom na to da je prirodni antihistaminik, značajna je i njegova uloga u borbi protiv alergija i bolesti dišnih putova.


    U suradnji s folnom kiselinom i vitaminom B12 potiče proizvodnju crvenih krvnih stanica, čija je zadaća prijenos kisika iz pluća u sve dijelove tijela.

    Najvažnije funkcije vitamina C:

    • jača imunološki sustav
    • čuva zdravlje srca i krvnih žila
    • pomaže u zacjeljivanju rana
    • čisti organizam od toksina i teških metala
    • pomaže u borbi protiv astme i alergija
    • održava zdravlje zubi i kostiju
    • ublažava stres
    • suzbija infekcije urinarnog trakta
    • pospješuje apsorpciju željeza
    • čuva vid i oči
    • pomaže u razgradnji kolesterola
    • regulira rad hormona
    Važnost prirodnog vitamina C


    U današnje vrijeme tržište je preplavljeno umjetnim inačicama važnih vitamina i minerala.


    Zabrinjava i manjak svijesti o razlici između prirodnih i sintetičkih vitaminskih pripravaka.


    Vitamin C se često naziva i askorbinska kiselina, što dovodi do njihovog poistovjećivanja.


    No, važno je naglasiti da je askorbinska kiselina samo dio prirodnog vitamina C, koji u svom sastavu ima i druge korisne sastojke; bioflavonoide, rutin, tirozinazu, co-enzime.


    Svi oni zajedno stvaraju vrijednost vitamina C i pridonose njegovim pozitivnim učincima na organizam.


    Upravo spomenuti sastojci tvore razliku između prirodnog i sintetičkog vitamina C, koji nije ništa drugo nego kemijski sintetizirana askorbinska kiselina.


    Osim toga što sintetička askorbinska kiselina nije istovjetna vitaminu C dobivenom iz prirodnih izvora, postoji još jedan upozoravajući podatak.


    Najveći proizvođač askorbinske kiseline je Kina, a čak 90% iste se proizvodi iz GMO kukuruza.


    Nije li to sasvim dovoljno za oprez i sumnju u zdravstvene dobrobiti sintetičkog vitamina C ?

    Prirodni izvori vitamina C


    Najizdašniji prirodni izvori vitamina C su voće i povrće.


    Od voća bogatog ovim dragocjenim nutrijentom posebno se izdvajaju:

    • limun, acerola i aronija
    • acai, mandarina i naranča
    • šipak, jagoda i višnja
    • malina, marelica i borovnica
    • brusnica, crni ribiz i kivi
    • mango, ananas i papaja
    • lubenica, dinja i šljiva
    • grožđe, jabuka i grejp
    Povrće bogato vitaminom C:
    • zelena i crvena paprika
    • brokula i cvjetača
    • krumpir i kupus
    • repa i rajčica
    • kelj i špinat
    • bijeli i crveni luk
    • patlidžan i mrkva
    • krastavac i salata
    • ostalo zeleno lisnato povrće
    Od prirodnih dodataka prehrani, preporučujemo vam proizvode koji sadrže prirodni vitamin C iz aronije, šipka camu camu, acerole ili acai.


    Od takvih prirodnih i kvalitetnih proizvoda posebno izdvajamo Super C Antioksidant koji sadrži 100% prirodni i termički neobrađeni vitamin C iz 4 vrsta voća.

    Sačuvajte vrijednost nutrijenata


    Da biste očuvali vrijednost svih nutrijenata, po mogućnosti jedite svježe i minimalno obrađene namirnice.


    Termički obrađeno voće ili povrće, kao i ono koje predugo stoji u hladnjaku, gubi znatnu količinu vitamina.


    Umjesto kuhanja u vreloj vodi obrađujte namirnice kuhanjem na pari ili pirjanjem.


    Ako ipak kuhate voće i povrće, koristite manju količinu vode.


    Budući da se C vitamin prilikom kuhanja otpušta u vodu, tekućinu u kojoj se kuhalo povrće nemojte bacati nego iskoristite za pripremu juha, umaka ili variva.


    Imajte na umu da količina vitamina, minerala i ostalih hranjivih sastojaka u namirnicama varira ovisno o klimatskom području i o kvaliteti tla na kojem je biljka uzgojena pa prije kupovine provjerite njihovo porijeklo.

    Preporučene dnevne doze



    Znanstvenici imaju podijeljena mišljenja o preporučenim količinama vitamina C.


    Prije nekoliko godina preporučeni dnevni unos vitamina C bio je oko 60 mg.


    Danas se zagovara količina od 60 do 90 miligrama, s tendencijom povećanja u skorijoj budućnosti na 100 do 200 mg.


    Pušačima se preporučuje još veći unos, kako bi neutralizirali negativne učinke nikotina.


    Pojedini znanstvenici preporučuju znatno veće količine ovog vitamina.


    Tako se njihove preporuke kreću od 400 mg/dan (Linus Pauling), 1000 mg/dan (Roc Ordman), do čak 6000-12000 mg/dan (Thomas E. Levy).


    Linus Pauling, cijenjeni američki kemičari i biokemičar, dobitnik 50 počasnih doktorata i dvostruki nobelovac zalagao se za pojačan unos vitamina C radi prevencije i liječenja mnogih bolesti.

    Osobno je unosio od 6000 do 18000 mg na dan, smatrajući da velike količine ovog vitamina pridonose zdravlju, energičnosti i vitalnosti.

    Izvor: Alternativa za Vas
     

Preporučite stranicu