Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Vinogradarstvo

Diskusija u 'Bašta i Vrt' započeta od Nostradamus, 29.12.2011.

  1. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Primjer 1.

    Koliko ćemo dobiti grožđa s površine od 1 ha ako svaki čokot rodi 2 kg?
    - udaljenost čokota od čokota u redu iznosi 1,2 metra
    - udaljenost reda od reda iznosi 1,5 metra

    N - broj pupova po čokotu
    F - težina grožđa po čokotu = 2 kg
    n - prosječan broj grozdova po pupu = 1,2
    p - prosječna težina grozda = 0,20 kg

    [​IMG]

    Za rod od 2 kg grožđa po čokotu potrebno nam je 8,3 pupova. Uzmemo li u obzir da će smrznuti oko 10% pupova, onda nam je potrebno 9 pupova po čokotu.

    1,2 x 1,5 m = 1,8 m2 - površina koju zauzima jedan čokot 1ha =10 000 m2
    10 000 m2 : 1,8 m2 = 5555 - čokota po ha
    5555 x 9 = 49995 pupova po ha
    5555 x 2 kg = 11.110 kg grožđa po ha - rodnost po 1 ha površine

    Na 1 ha površine predviđeni rod iznosi 11.110 kg, a za taj prirod treba čokot opteretiti sa 9 pupova, odnosno na 1 ha vinograda sa 5555 čokota x 9 pupova = 49995 pupova.
  2. EuroTurs
  3. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    Primjer 2.

    Koliko pupova treba ostaviti po 1 ha površine ako želimo ostvariti prirod od npr. 10000 kg?

    N - broj pupova na 1 ha
    F - težina grožđa na 1 ha površine = 10.000 kg
    n - prosječni broj grozdova po pupu = 1,2
    p - prosječna težina jednog grozda = 0,20 kg

    [​IMG]

    Da se ostvari rod od 10.000 kg na 1 ha površine, potrebno je 41 666 pupova. Ako na toj površini imamo 5555 čokota, svaki od njih u prosjeku treba opteretiti sa 41 666 : 5 555 = 7,5 pupova.

    Isti način obračunavanja opterećenja po čokotu i rodnosti može se primijeniti i na površinama manjim od 1 ha.

    [TABLE="align: right"]
    [TR]
    [​IMG][/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]Slika 1[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
    Da bismo što točnije utvrdili broj pupova po čokotu odnosno njegovo opterećenje, potrebno je točno znati prosječan broj grozdova i prosječnu težinu grozda. Težina grozda i rodnost pupova varira po sortama, a uveliko ovisi o klimatskom faktoru te o primijenjenoj agrotehnici. Vinogradar mora o svom vinogradu svake godine sabirati podatke o tome kako bi došao do njihovih stvarnijih vrijednosti.

    Rodnost pupa, odnosno broj grozdova po pupu, ustanovljava se u toku zimskog mirovanja. Od svake sorte uzima se po 10 rozgvi (obično za Vincekovo). Rez se izvede pri samom podnožju. Pupovi rozgve se podijele tako da se režu 1-1,5 cm iznad pupa. Slika 1. Tako se dobije 10 reznica od jedne rozgve. Svaki reznik stavlja se u svoju rupu perforirane ploče, za to posebno pripremljene. Ako nemamo ploču možemo za to upotrijebiti komad stiropora na kojem ćemo probušiti rupice. Ploča je dimenzija 55 x 55 cm sa 100 rupa, odnosno 10 redova po 10 rupa različitog promjera (slika 1).

    Reznice se postavljaju tako da se u prvu rupu jednog reda stavi reznica s pupom koji se nalazio na najnižem dijelu rozgve, a u zadnju rupu istog reda stavi se reznica s pupom koji je na rozgvi zauzimao najviši položaj. Kako se od svake sorte uzima po 10 rozgvi, na perforiranoj će ploči svaka od njih u obliku reznica zauzimati svoj red. Perforirana ploča s tako složenim reznicama stavlja se u posudu dimenzija 60 x 60 x 15 cm, napunjenu vodom. Voda ne smije prelaziti preko perforirane ploče, ali krajevi reznica moraju biti uronjeni u nju. Ploča se mora dodacima prilagoditi dužini reznica. Posudu s reznicama treba unijeti u toplu (22-24°C) i svijetlu prostoriju, u kojoj će nakon 8-10 dana doći do kretanja pupova. Petnaest dana nakon kretanja pupova razvit će se mladice s cvatovima. Po broju cvatova izračunava se prosječan broj grozdova po pupu, tj. rodnost svakog pupa.

    Prosječnu težinu grozda jedne sorte ustanovit ćemo brojanjem grozdova i vaganjem u doba berbe.
  4. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=1]Rezidba rodnog vinograda[/h] Nije dovoljno poznavati samo tehniku rezidbe već treba dobro poznavati agrobiološke i tehnološke osobine pojedinih sorata, zatim klimatske uvjete i svojstva tla te podloge s obzirom na bujnost i podnošljivost spram fiziološki aktivnom vapnu. Isto tako treba poznavati sistem uzgoja giyot, dvokrak, trokrak, kordionci, pergole (brajde).
  5. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]Svrha rezidbe[/h] Legenda kaže da je "koza" prva skrenula čovjeku pažnju na potrebu rezidbe. Pitanje da li je rezidba vinove loze uopće potrebna i korisna agrotehnička mjera postavljali su više puta ne samo praktičari već i znanstveni radnici (Ravaz Keffer, Dalmasso i dr.). Oni tvrde da za dobivanje plodova rezidba loze nije nužna, pa čak ako se i ne provodi više godina.

    Međutim, bilo bi besmisleno negirati potrebu redovite rezidbe, jer ako bismo izostavili rezidbu to bi se neminovno odrazilo na kvalitetu (sadržaj šećera u grožđu odnosno moštu).

    Loza se orezuje da se:

    • pospješi (ubrza) raniji dolazak čokota u rod
    • regulira količina priroda u odnosu na bujnost čokota s obzirom na ekološke uvjete (klima - tlo)
    • čokotu daje određeni oblik koji olakšava obradu tla i zaštitu od bolesti i štetnika,
    • uklonimo bolesnu rozgvu (oštar rez kad je u pitanju fomopsis - crna pjegavost (eskorioza),
    • uklonimo osušene i smrznute dijelove čokota,
    • rezidbom se regulira sklad u razvitku korijenovog sustava naprama lisnoj površini.

    Da prilikom rezidbe ne bismo napravili "grube greške" na slikama 1-7 možete vidjeti razne uzgojne oblike vinove loze i kako se obrezuju sa kratkim opisom.

    Rodna je u načelu samo jednogodišnja rozgva (odrvenjela mladica), a ona raste iz dvogodišnje rozgve (sl. 1). Sretna je okolnost što od tog pravila odstupaju neke sorte u kojih mladice istjerale iz starog drva (spavajućih i adventivnih pupova) mogu biti rodne.

    Rezač treba poznavati osnove fiziologije i ekologije vinove loze, te posebno voditi računa o klimatskim prilikama koje su prethodile godini rezidbe. U vinogradarskim rajonima, kao i, u godinama s manje oborina (vlage u tlu i zraku) rodni pupovi smješteni su bliže osnovi rozgve pa možemo uspješno primijeniti kraći rez, bez obzira na to što na osnovi iskustva znamo da dotična sorta zahtijeva dugi rez. Naprotiv, u kišnim godinama (potkraj proljeća i u toku ljeta ) rodni pupovi se razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti dužu rezidbu.

    [TABLE="align: center"]
    [TR]
    [TD="align: center"][​IMG] [/TD]
    [TD="align: center"] [​IMG][/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]slika 1 [/TD]
    [TD="align: center"] slika 2[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]a - jednogodišnje na dvogodišnjem [/TD]
    [TD="align: center"] Čokot sa slijedećim elementima:[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"] drvu (rozgva, prut ili lastar) [/TD]
    [TD="align: center"] A - stablo[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]b - dvogodišnje drvo [/TD]
    [TD="align: center"] B - ogranak[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]c - jednogodišnje drvo na [/TD]
    [TD="align: center"] C - štrljak[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"] višegodišnjem drvu [/TD]
    [TD="align: center"] D - kratki reznik - prigojni reznik[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]d - višegodišnje drvo ili panj [/TD]
    [TD="align: center"] E - lucanj - luk[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"] [/TD]
    [TD="align: center"] F - dugi reznik - rodni reznik[/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"] [/TD]
    [TD="align: center"] G - kratki reznik - pričuvni reznik[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
  6. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]Opće pravilo rezidbe[/h] Opće je pravilo rezidbe da se uz lucanj, kondir ili rodni reznik ostavlja obavezno jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smješten je najčešće u neposrednoj blizini lucnja, kondira, odnosno reznika, dakle na istom ogranku (sl. 2).

    Uloga prigojnog reznika (1 do 2 pupa) jest da se iz njegovih pupova razviju nerodne mladice koje će se bolje razviti i dozoriti nego ako donose rod. Ovakva nerodna mladica dat će najbolju rozgvu za rod u slijedećoj godini, pa je zato i nazivamo "prigojnom".

    Prigojni reznik stajat će uglavnom na dvogodišnjem drvu, a samo u iznimnim slučajevima ostat će isti na starom drvu (može dobro poslužiti za pomlađivanje; odnosno smanjenje visine čokota).
    [TABLE="align: right"]
    [TR]
    [TD="align: center"][​IMG][/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]slika 3[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]

    Kod nekih uzgojnih oblika reznici i lukovi mogu istovremeno služiti i kao rodno i kao prigojno drvo (račvasti uzgoj, kordonci Royat i Sylvoz - sl. 3 i dr.) .

    Slabim opterećenjem čokota rodnim drvom smatra se ako broj rodnih pupova ne prelazi 10, srednjim 10 do 40 pupova, a jakim opterećenjem ako ono iznosi 40 do 60 pa i više (na kordoncima i uopće kod čokota veće "ekspanzije", širih razmaka sadnje i povišenog uzgoja).

    Zatim treba znati da su pupovi na osnovi i na vrhu mladica slabije razvijeni, a najbolje u sredini. Svi pupovi ne nose začetke grozdova i mladice koje se iz njih razvijaju nisu rodne.

    Štetno je i ekonomski neopravdano ako čokote u dobroj "kondiciji" opterećujemo malim brojem pupova. Tada mladice previše bujaju, dobivaju mekše i spužvastije (poroznije) staničje pa nedovoljno dozore (odrvene) te takve rozgve lakše pozebu (smrznu). Zatim jače izbijaju zaperci, a cvasti i grozdovi se redovito osipaju ( budu rehuljavi ). Previše "oštra" rezidba na reznike umanjuje "vitalnost polena" uz osipanje cvata. Općenito oštra rezidba "depresivno" djeluje, jer se smanjuje vegetativni porast i rodnost čokota.

    Naprotiv, duga rezidba pojačava razvitak lisne mase, a to povoljno utiče na dozrijevanje rozgve te formiranje rodnih pupova i klijavost polena, kao i bolju opskrbu čokota rezervnim hranjivima (škrob-šećer). U tom treba naći mjeru, jer duga rezidba može imati za posljedicu suvišan broj grozdova koje treba naknadno prorjeđivati. Jako opterećeni, posebno mladi čokoti, u slijedećoj godini pokazuju znakove slabijeg porasta i rodnosti.

    Najveći potencijal rodnosti čokot postiže između 7. do 15. godine, a nakon tog vremena iz godine u godinu rodnost postupno opada. U toj dobi rezidba mora biti "umjerenija", a gnojidba redovitija i što bolje izbalansirana NPK gnojivima i mikroelementima.

    Ako ne ras polažete podacima iz stručne literature o načinima rezidbe (opterećenju rodnim pupovima) za pojedine sorte, a posebno za "nove" koje se uvode u sortiment određenog rajona ili podrajona-vinogorja, tada treba "iskustveno" (pokusima) utvrditi da li dotična sorta zahtijeva kratki ili dug rez (na lucnjeve) ili mješoviti rez (na kondire i lucnjeve). U rezidbi nećete pogriješiti ako sortu u koje su pupovi na osnovi rodni režete; "kratko" a sorte u kojih rodni pupovi poču roditi od 3 do 5 "nodija" od osnove rozgve, režete na duge reznike ili kratke do duge lucnjeve.

    Zobatice (stolne sorte) u pravilu režemo na kondire i reznike da grozdovi budu veći i ljepši (atraktivniji). Sorte s velikim grozdovima režu se obično kratko ili na srednje-dugo rodno drvo, a sorte s, malim grozdovima režu se većinom na dugo rodno drvo. Isto tako sorte bujnije, vegetacije i na bujnijoj podlozi režemo na dugo rodno drvo. Na plodnim i vlažnijim tlima treba čokote jače opteretiti, a manje na sušnijim (skeletnim) tlima toplijega klimata. Na starijim i oslabljenim čokotima treba primijeniti kratku ili izmjeničnu rezidbu (na dvokraku ostaviti samo jedan lucanj s odgovarajućim prigojnim reznicama).

    Načini rezidbe za pojedine sorte:

    • Kratka, mješovita, ili duga - blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier, barbera crna, portugizac, plavina, žilavka, maraština, pošip bijeli, vugava, bogdanuša, kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, čapski biser, ezerio.
    • Mješovita, ili duga - muškat otonell, muškat žuti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski rizling, graševina, začinak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, muškat italia, drenak crveni. afus-ali, muškat hamburg, čauš, rizvanac, semillon, sauvignon.
    • Duga rezidba - traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krstač, muškat ruža madelein angevine, cabernet sauvignon. Kratka rezidba - alfonse-lavale, kraljica vinograda, kardinal, plovdina, ružica crvena, kreaca, kavčina crna, kadarun.

    Za stolnu sortu Kardinal (dr. Melita Fazinić - Zagreb; 1985. g.) navodi da je ona vrlo rodna sorta, bez obzira na to da li se reže na dugo ili kratko rodno drvo. Ali, budući da je riječ o stolnoj sorti za koju je vrlo važan izgled grozda, a koji se ne postiže dugom rezidbom, preporučuje se kratki rez rodnog drva, a uzgojni oblik "zadarska lepeza" na pergoli kosoga krova.

    Prema broju ostavljenih pupova i dužini rozgve na kojoj su ti pupovi. smješteni razlikujemo:

    • rez na reznike, u Dalmaciji brk (1 do 2 pupa kratka rezidba),
    • rez na kondir, Dalmaciji mačica (4 do 6 pupova srednja rezidba),
    • rez na lucanj , luk, ili maca u Dalmaciji (7 do 10 pupova pa i više dugačka rezidba ) te
    • mješovita rezidba (kombinacija kratkoga i dugog rodnog drva).

    Ako za neku sortu kažemo da zahtjeva dugačku rezidbu (na lucnjeve), recimo od 7 do 27 pupova, posve je, razumljivo da ćemo kod umjerenog opterećenja 8 do 12 pupova dobiti manje grožđa, ali s većim postotkom šećera. Ali isto tako sorta koja zahtijeva dugo rodno drvo (lucanj) podbacit će u rodu ako je obrežemo na reznike ili kondire.
  7. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]Utjecaj rezidbe na količinu priroda[/h] Rezidbom možemo ostaviti na čokotu manji ili veći broj pupova (ovisno o načinu uzgoja). Međutim, isti broj pupova na čokotu, na primjer 24 pupa, može biti na čokotu raspoređen na različite načine: 12 reznika sa dva pupa iznosi 24 pupa, isto tako 8 reznika sa po 3 pupa ili 2 lucnja sa po 10 pupova i 2 reznika sa 2 pupa. Ali, uz isti broj ostavljenih pupova na jednom čokotu rodnost će biti znatno veća ako se primijeni duga rezidba na lucnjeve, posebno kod sorta koje "izričito" zahtijevaju dugi rez, nego uz primjenu kratke rezidbe pa makar ostavili isti broj pupova (24). Tako, na primjer, traminac obrezan na kratko drvo dao je 1,4 kg grožđa po čokotu, a kod dugog reza 1,9 kg. Lucanj i kondir su u načelu rodni elementi čokota, a reznik može biti rodan ili nerodan, ovisno o sorti.
  8. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]Načini uzgoja vinove loze[/h][h=6]1. Račvasti uzgoj ili uzgoj na krakove-rogove[/h]Ovaj oblik uzgoja najviše je proširen u vinogradrskom području Primorske Hrvatske.
    Osnovna osobina ovog uzgoja je da se na stablu (panju) uzgoji 3-5 krakova raspoređenih u prostoru u obliku pehara - vaze (najčešće). Na svakom se kraku nalazi po jedan reznik (brk ili glava) s po 2-3 pupa. Rijetko se ostavlja i lucanj (maca, pistola).
    Redoviti se rez sastoji u tome, da na svakom kraku ostavimo samo po jedan reznik s 2-3 pupa. Sa starog drva "uklonimo" izboje. U pravilu se odbacuju gornje rozgve s komadima dvogodišnjeg drva (prošlogodišnjeg reznika), a donja se rozgva reže na 2-3 pupa.
    Uzgaja se bez armature ili na armaturi s jednom žicom.
  9. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=2]1.1. Modificirani račvasti uzgoj - "ventula" (lepeza)[/h] Nastao je modifikacijom račvastog uzgoja. Razlika je u tome što su kod ovog uzgoja krakovi raspoređeni plošno pa je omogućena primjena mehanizacije u međuredu (sl. 4 i 5).
    Prikladna armatura s jednom do tri žice.
    Reže se tako da se na svakom kraku ostavlja po jedan reznik sa po 2-3 pupa.

    [TABLE="align: center"]
    [TR]

    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"][​IMG] [/TD]
    [TD="align: center"] [​IMG] [/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]slika 4 [/TD]
    [TD="align: center"] slika 5 [/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
  10. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]2. Uzgoj Guyot[/h] To je najjednostavniji oblik uzgoja s mješovitim rezom. Na samom stablu smješteni su prigojni reznik sa 2 pupa i lucanj s 8 - 12 pupova (sl. 6).
    Klasični Guyot je uz kolac, a odgovara i lakša armatura.

    [TABLE="align: center"]
    [TR]
    [TD="align: center"][​IMG][/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]slika 6[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
  11. Nostradamus
    Offline

    Nostradamus Moderator Moderator

    Postova:
    21.257
    Zahvala:
    267
    Pol:
    Muški
    Lokacija:
    Stari Ras
    [h=6]2. Uzgoj Guyot[/h] To je najjednostavniji oblik uzgoja s mješovitim rezom. Na samom stablu smješteni su prigojni reznik sa 2 pupa i lucanj s 8 - 12 pupova (sl. 6).
    Klasični Guyot je uz kolac, a odgovara i lakša armatura.

    [TABLE="align: center"]
    [TR]
    [TD="align: center"][​IMG][/TD]
    [/TR]
    [TR]
    [TD="align: center"]slika 6[/TD]
    [/TR]
    [/TABLE]
Slične teme
Forum Naslov Datum
Domaće Knjige Radoslav Tarailo - Vinogradarstvo 22.07.2011
Školski Udžbenici Agronomski fakultet, Zagreb: Vinogradarstvo 19.05.2010
Poljoprivredni Vinogradarstvo 02.05.2010
Domaće Knjige Vinogradarstvo 21.06.2009

Preporučite stranicu