LEGEND
- Učlanjen(a)
- 06.08.2009
- Poruka
- 24.424
Prilikom skidanja lastara u proizvodnim vinogradima koji su ujedno i maticni, treba voditi racuna o rezidbi. Moraju se ostaviti oni lastari koji koji ce sluziti za lukove i kondire a ako je velika potreba reznicama ostavljaju se donji delovi lastara koji ce posluziti za kondire. Uvek treba ostaviti 2-3 okca vise nego sto ce ih biti na kondiru.
Najbolji su gornji lastari sa kondira rodnih cokota. Reznice sa gornjih lastara na kondirima bolje se primaju i od njih nastali cokoti ranije stupaju na rod u odnosu na donje lastare.
Lastari vinove loze skidaju se sa cokota takodje u jesen, posle opadanja lisca. Treba ih skinuti sto ranije, da bi i oni zadrzali sto vise vode i hranjivih materija. Na donjoj strani svakog lastara, prilikom skidanja, ostavi se deo clanka duzine 4-5 cm.
Sa lastara se ostrane zaperci i rasljike, a posle ciscenja se prekracuju na reznice. Reznice namenjene proizvodnji plemki treba da su dugacke najmanje 50 cm, tj. da na njima ima najmanje pet zdravih okaca.
Cuvanje reznica do kalemljenja
Pre cuvanja reznice se moraju dezinfikovati od raznih gljivica, a od njih su najopasnije one koje izazivaju plesan. U tu svrhu mogu da se koriste ” hinozol ” ili ” solvohin ekstra ” u koncetraciji 0.5 % (pola litre preparata na sto litara vode). Negde se koriste i ” benlejt ”ili ” ortocid ” ali se ovi preparati nisu pokazali efikasni, jer ne prodiru pod koru reznice. Pre dezinfekcije reznice se moraju ovlaziti. U rastvoru se drzi 12 do 15 casova. Isti rastvor se moze koristiti samo za tri serije reznica.
Klasican nacin cuvanja reznica je u vlaznom pesku, koji ne sadrzi organske primese, u trpovima ili podrumima. Na pod trapa ili podruma stavi se sloj peska debljine 20 cm na koji se poredjaju snopovi reznica. Preko njih se ponovo nabaca pesak, ali tako da udje u sve supljine snopova. Povrh poslednjeg sloja reznica ponovo se nanosi sloj peska debljine 20 cm.
Reznice se najbolje cuvaju kada je stalna temperatura 1 stepen i relativna vlaznost vazduha 95%. Ovakve uslove je tesko obezbediti, pa je u uslovima kada se reznice ne cuvaju u hladnjacama potrebna njihova stalna kontrola.
Najbolji su gornji lastari sa kondira rodnih cokota. Reznice sa gornjih lastara na kondirima bolje se primaju i od njih nastali cokoti ranije stupaju na rod u odnosu na donje lastare.
Lastari vinove loze skidaju se sa cokota takodje u jesen, posle opadanja lisca. Treba ih skinuti sto ranije, da bi i oni zadrzali sto vise vode i hranjivih materija. Na donjoj strani svakog lastara, prilikom skidanja, ostavi se deo clanka duzine 4-5 cm.
Sa lastara se ostrane zaperci i rasljike, a posle ciscenja se prekracuju na reznice. Reznice namenjene proizvodnji plemki treba da su dugacke najmanje 50 cm, tj. da na njima ima najmanje pet zdravih okaca.
Cuvanje reznica do kalemljenja
Pre cuvanja reznice se moraju dezinfikovati od raznih gljivica, a od njih su najopasnije one koje izazivaju plesan. U tu svrhu mogu da se koriste ” hinozol ” ili ” solvohin ekstra ” u koncetraciji 0.5 % (pola litre preparata na sto litara vode). Negde se koriste i ” benlejt ”ili ” ortocid ” ali se ovi preparati nisu pokazali efikasni, jer ne prodiru pod koru reznice. Pre dezinfekcije reznice se moraju ovlaziti. U rastvoru se drzi 12 do 15 casova. Isti rastvor se moze koristiti samo za tri serije reznica.
Klasican nacin cuvanja reznica je u vlaznom pesku, koji ne sadrzi organske primese, u trpovima ili podrumima. Na pod trapa ili podruma stavi se sloj peska debljine 20 cm na koji se poredjaju snopovi reznica. Preko njih se ponovo nabaca pesak, ali tako da udje u sve supljine snopova. Povrh poslednjeg sloja reznica ponovo se nanosi sloj peska debljine 20 cm.
Reznice se najbolje cuvaju kada je stalna temperatura 1 stepen i relativna vlaznost vazduha 95%. Ovakve uslove je tesko obezbediti, pa je u uslovima kada se reznice ne cuvaju u hladnjacama potrebna njihova stalna kontrola.