LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vitis berlandieri x vitis rupestris
Podloge jake bujnosti, dobro podnose sušu, a umjereno podnose vapno u tlu. Imaju duži vegetacijski period te nisu prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 – 30 % fiziološki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.

99 Richter – Podnosi 17% fiziološki aktivnog vapna u tlu. Vrlo bujna podloga, dobro podržava visoke i jake uzgojne oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno sušna pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla. Srednje je otporna na sušu, vrlo je otporna na nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju, ne podnosi vlažna tla. Ima nešto lošije ukorjenjivanje. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

110 Richter - Odlična je lozna podloga koja se dobro prilagođava gotovo svim tlima i položajima prikladnim za uzgoj grožđa. Slaže se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo povoljno utječe na urod i kvalitetu te nešto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi sušu i aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu vlažnost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.

1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju srednje teška i teška tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i nešto vlažnija, ali ne pretjerano vlažna tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. Ranije kreće i odlična je podloga za sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju grožđa. Postotak ukorjenjivanja se kreće oko 50 %. Dobro podnosi sušu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij iz tla, srednje kalij.

140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlična je podloga za manje plodna, suha kamenita i siromašna tla. Dobro se slaže sa raznim kultivarima i na odgovarajućim terenima povoljno utječe na urod i kvalitetu grožđa. Ova je podloga bujna, odlično podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do 70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi sušu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje fosfor, slabo kalij.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vitis riparia x vitis rupestris
Podloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro ožiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa otpornost na sušu i nešto vapna u tlu. Imaju dobru kompatibilnost i prikladne su za više tipova tla. Mana im je niska podnošljivost vapna.

3309 C – Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i svježa tla koja nemaju više od 10% aktivnog vapna u tlu. Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu, nematode i sušu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vitis vinifera x vitis berlandieri
Ovdje su zastupljeni križanci europskih sorta (bijela plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri. Najvažnije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate najviše po visokoj otpornosti na vapno u tlu.

41 B – Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna, umjereno vlažna tla. Podnosi do 40% fiziološki aktivnog vapna i 70 – 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za sušna, zaslanjena ni jako vlažna tla. Koristi se za jako kredna tla (pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % što dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i srednje otporna na filokseru. U matičnjacima ju je potrebno štititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija iz tla, slabo kalija.

333 EM – Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40% aktivnog vapna. Umjereno podnosi sušu i malo vlažnija tla, ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Još je osjetljivija na filokseru od 41 B.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kompleksni križanci
Obuhvaća lozne podloge koje su nastale križanjem između tri ili više roditelja, američkih vrsta te plemenite loze.

1616 Couderc – Podnosi 0,8‰ NaCl te 11% aktivnog vapna. Otporna na nematode, vlažna i svježa tla.

Fercal – Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlažna tla. Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333 EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak magnezija.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Izbor najbolje podloge vinove loze[/h] Do pojave trsne uši (filoksere) u Evropi 1869. godine vinova loza uzgajala se na vlastitom korijenu. Osim što je to bio vrlo jednostavan i jeftin način razmnožavanja, vinova loza se i najbolje "osjećala" i razvijala na vlastitom korijenu. Čokoti su bili snažniji i bujniji i nešto otporniji na nedostatke u tlu i zimsko-proljetne pozebe. Na žalost korijen takve loze pokazat će se neotpornim na filokseru.
Napadnuti filokserom evropski vinogradi su masovno propadali. Napad se nezaustavljivo širio Evropom, kao požar, i došao do naših krajeva oko 1881, da bi za tridesetak godina opustošio sva naša vinogorja. Mek i neotporan korijen, svih evropskih sorata vinove loze, masovno je propadao i trunuo od uboda trsne uši (filoksere), protiv koje nikad nije pronađen efikasan lijek. Ostali su pošteđeni vinogradi koji su sađeni na pjeskovitim tlima (oštar pijesak oštećuje trsnu uš te ona izbjegava takova tla).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=6]Američke vrste loze spasile vinogradarstvo[/h] Svi pokušaji spašavanja i suzbijanja bili su uzaludni, dok se nije otkrilo da trsna uš ne uništava neke američke vrste loze, jer imaju tvrd korijen, vrlo otporan na ubode filoksere.
Od tada počinje obnova evropskih ( pa tako i našeg) vinogradarstva, ali sada starim sortama cijepljenim na američke podloge. Od samo nekoliko početnih američkih vrsta loza za podloge (Vitis Riparia, Rupestris, Berlandiueri), međusobnim križanjem i križanjem s evropskim sortama, stvoren je do danas u svijetu veoma velik broj lozinih podloga. Sve te podloge imaju zajedničko svojstvo- otpornost na trsne uši, ali u zahtjevu prema zemljištu i njegovom kemijskom i fizikalnom sastavu veoma se razlikuju. Odlučujući je sadržaj vapna u tlu, kojeg u vinogradarskim tlima ima od oko 5 pa čak do 70 posto, ukupnog (što i nije od neke važnosti za vinovu lozu). Daleko važniji je sadržaj fiziološki aktivnog (topivog) vapna koji se u vinogradarskim tlima kreće od 0 do 40 posto. Ako je vapno u tlu u granicama između 10-15 % nema većih problema. Oni nastaju kad je to znatno više. Upravo prema njegovom podnošenju (posebno topivog fiziološki aktivnog) podloge se najviše razlikuju i na osnovi njegovog sadržaja određuju za razne vrste tla.
Zbog toga kod izbora podloge pri sadnji vinograda osim tipa tla (duboko, plodno, ili šljunkovito, suho) najvažnije je znati sadržaj vapna u zemljištu predviđenom za sadnju.
Unatoč velikog broja vrsta podloga, u našoj praksi upotrebljavamo samo njihov manji broj, ali donekle univerzalnih svojstava, koje su se pokazale uspješne u našim vinogradarskim područjima.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=6]Najraširenija podloga Kober 5 BB[/h] Naši lozini rasadnici u pogledu pravilnog izbora podloga vinove loze, daju najveći udio. Oni naime, već imaju pažljivo odabran sortiment podloga za sve tipove naših vinogradarskih tla i samo na njima proizvode cijepove. Jedna od podloga kod svih najzastupljenija (jer se odlično prilagođuje raznim tipovima tla) je Kober 5 BB. S tom podlogom zasađene su u sjevernim i južnim područjima hrvatske najveće površine naših vinograda. Raširena je u svim vinogorjima, jer dobro podnosi sve tipove tla, osim vlažnih i izrazito suhih. Jednako dobro uspijeva na tlima bez vapna, kao i na onima koji ga sadrže 30-40 posto ukupnog i do 20 posto aktivnog. Ta se podloga vrlo dobro ukorijenjava, ima dobar afinitet (sraštavanje) sa svim našim sortama, i povoljno utječe na bujnost i rodnost svih sorata vinove loze.
U posljednje vrijeme za naše područje preporuča se Kober 5 BB-SO4, jedna novija selekcija te podloge, radi ranijeg sazrijevanja drveta mladica.
Uz Kober 5 BB može se preporučiti i pologa Teleki 8 B, jer je gotovo istih svojstava kao i Kober.
Za neka naša suha i pjeskovita tla, (naročito primorskih područja) gdje sadržaj vapna ne prelazi 14 posto vrlo dobra je podloga Montikola (Rupestris du Lot) ili njezina novija selekcija Rihter 99 i 100. To je podloga snažnog razgrananog korijena, grmolikog uspravnog rasta mladica, koja odlično podnosi sušu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=6]Za vapnena tla podloga 41-B[/h] Šasla x Berlandieri 41 B je europsko- američki križanac posebno pogodan za tla s visokim sadržajem ukupnog vapna (do 70%) i fiziološki aktivnog do 40%. Kako se zapravo svagdje dobro adaptira, prikladna je i za laporasta zemljišta (bjeliše) s većim postotkom vapna u kontinentalnom djelu hrvatske kao što je područje kalničkog vinogorja. To je za sada jedina podloga na kojoj loza može rasti i na vapnenim tlima cijelog našeg vinogradarskog područja.
Pogrešan izbor podloga pri sadnji vinograda može imati nesagledive posljedice. Najčešće je to kloroza (žutica) lista izazvana suviškom vapna u tlu koje podloga ne može podnijeti. Upravo je to slučaj na području Kalnika i okolice gdje tla sadrže puno vapna. Vinogradari s tog područja koji su vinograde posadili lozom koja je cijepljena na podlozi koja podnosi više vapna nemaju problema sa klortoznom zuticom.
Kloroza lišća vinove loze upravo je posljedica nedostatka željeza (koje uz magnezij) ima glavnu ulogu u formiranju lisnog zelenila - klorofila, a kojeg u tlu blokira i čini lozi nedostupnim fiziološki aktivno vapno. Klorotični vinogradi su teški bolesnici - koji se doduše mogu liječiti dodavanjem tlu željeznih preparata. No to ne samo što je skupo, nego često puta i s promjenjivim uspjehom.
Stoga je najbolje i najsigurnije pravilnim izborom podloga lozinih cjepova izbjeći opasnu pojavu kloroze lišća u vinogradu, koja ne samo što iscrpljuje čokote i smanjuje prinose, nego uzrokuje u težim slučajevima i njihovo prerano propadanje. Da bismo izbjegli ove probleme preporučamo prije sadnje odnosno podizanja novih vinograda obavezno dati uzorke tla na analizu u jedan od najbližih laboratorija koji provode zemljišnu (pedološku analizu tla). Klorozu vinove loze pored navedenog mogu izazvati i lozini cjepovi zaraženi virusima. Zato preporučujemo kupovati lozine cjepove iz renomiranih rasadnika koji pored sorti garantiraju odgovarajuću podlogu i da su testirani na viruse. Takvi cijepovi nose oznaku virus fry.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=1]Žutica vinove loze (Kloroza)[/h] Opis: Za žuticu (Klorozu) je karakteristično da cijela površina lista požuti, a nervatura lista ostane zelena. Takav list ponekad djeluje kao osušeni list duhana, rubovi se savijaju prema unutra i često izgledaju kao oprženi. Listovi, ne samo da gube boju, već ostaju maleni, izboji su kratki i tanki, korijen ne zalazi u dubinu već se razvija postrano, a korjenove dlačice odumiru.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]
30.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
31.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Žutica vinove loze [/TD]
[TD="align: center"] Nedostatak kalija[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Štetnost: Žutica (Kloroza) vinove loze nije uzrokovana gljivama, a pojavljuje se i kod drugih biljaka (npr. kod voćaka: breskve, kruške, maline, kod drveća: bagrem,…). Razlikujemo tri glavna uzroka ove bolesti: žutica zbog loših vremenskih uvjeta, žutica zbog zbijenosti tla i žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza. Od žutice uvjetovane lošim vremenskim uvjetima uglavnom nema veće štete. Do nje dolazi u svibnju ili početkom lipnja. Zbog hladna kišovita vremena, listovi lagano požute, ali im se boja, čim zatopli, brzo popravi i postane normalna zelena. Veća je šteta od žutice uzrokovane zbijenošću tla, koja se uglavnom pojavljuje na teškim glinenim tlima. I tu se žutilo uglavnom popravlja u tijeku ljeta te se kasnije manje uočava. Iduće godine do te vrste žutice u istom vinogradu ne mora doći. A ako je lošom obradom tlo još jače zbijeno, bolest se ponavlja svake godine, te može uzrokovati slabljenje pa čak i odumiranje čokota. Žutica uzrokovana manjkom slobodnog željeza u tlu najčešće se javlja u tlima bogatim vapnom (npr. laporasta tla). Pa se tako ta vrsta žutice veže uz prisustvo vapna u tlu. Prvi listovi koji pokažu žuticu zadrže zelenu boju samo uz veće i manje lisne žile, a kasnije listovi na vrhu izboja, postanu posve žuti. Takovo stanje obično ostane sve do jeseni. Ima slučajeva da se stanje popravi samo od sebe, ali nikada list ne poprimi do jeseni potpunu, zdravu zelenu boju. U tome je glavna razlika ove vrste žutice prema ostalim dvjema.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]
33.jpg
[/TD]
[TD="align: center"]
32.jpg
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Nedostatak mangana [/TD]
[TD="align: center"] Nedostatak magnezija[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Natrag
Top