Uzgoj luka

[Nostradamus]

[h=2]Uzgoj luka[/h]
Mladi ili zeleni luk može se uzgajati na otvorenim gredicama u klijalištima, staklenicima i plastenicima. Luk je vrlo zahtjevna biljka s obzirom na odabir tla za sadnju, stoga njemu treba osigurati plodno tlo za kvalitetne prinose. Tlo mora biti lagano i dobro opskrbljeno hranjivima (najbolje je pjeskovito tlo bogato organskim i mineralnim tvarima). Nisu preporučljiva tla koja su hladna, zbijena i kisela.

 

[Nostradamus]

U zaštičenom prostoru luk se može uzgajati kao predkultura,međukultura ili naknadna kultura. najčešće se zeleni mladi luk uzgaja kao predkultura nekoj glavnoj kulturi, primjerice rajčici, paprici ili patlidžanu. Luk se u zaštičenom prostoru može uzgojiti iz sjemena i iz lukovica.
Uzgoj luka iz sjemena obavlja se u tople gredice čime ubrzavamo njegov rast .
Sadnice se uzgajaju u gredice koje se pune svježim stajnjakom u visini od 25-30 cm, na taj sloj se nasipa kvalitetna sipka zemlja, sloj zemlje mora biti od 18-20cm. Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 stupnjeva C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toblinu. To nam je vrlo važno jer nije potrebno dodatno grijanje klijališta, te nam to bitno umanjuje trošak presadnica . Vrlo je važno da sloj zemlje bude oko 30 cm kako nam temperatura u klijalištu ne bi bila previsoka. Vrlo je bitno i održavati povoljnu vlagu u klijalištu kako nebi došlo do razvoja bolesti. Kod uzgoja luka bitan je odnos temperature tla i zraka, ako je temperatura zraka viša od temperature tla, lišće će u tom slučaju brže rasti ali će se korijen slabije razviti! Razmak redova u izravnoj sjetvi luka bitno se razlikuje od onog kod sadnje lucica. Idealan je razmak 15 cm između redova, dok u redu taj razmak nije toliko bitan jer nakon nicanja možemo izvršiti prorijeđivanje prilikom kojeg ostavimo samo najjače biljke (preporučeni razmak 12 cm). Dubina sjetve je 1-1,5 cm.

 

[Nostradamus]

Mladi ili zeleni luk može se uzgajati na otvorenim gredicama u klijalištima, staklenicima i plastenicima. Luk je vrlo zahtjevna biljka s obzirom na odabir tla za sadnju, stoga njemu treba osigurati plodno tlo za kvalitetne prinose. Tlo mora biti lagano i dobro opskrbljeno hranjivima (najbolje je pjeskovito tlo bogato organskim i mineralnim tvarima). Nisu preporučljiva tla koja su hladna, zbijena i kisela.

U zaštičenom prostoru luk se može uzgajati kao predkultura,međukultura ili naknadna kultura. najčešće se zeleni mladi luk uzgaja kao predkultura nekoj glavnoj kulturi, primjerice rajčici, paprici ili patlidžanu.
Luk se u zaštičenom prostoru može uzgojiti iz sjemena i iz lukovica.
Uzgoj luka iz sjemena obavlja se u tople gredice čime ubrzavamo njegov rast .
Sadnice se uzgajaju u gredice koje se pune svježim stajnjakom u visini od 25-30 cm, na taj sloj se nasipa kvalitetna sipka zemlja, sloj zemlje mora biti od 18-20cm. Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 stupnjeva C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toblinu. To nam je vrlo važno jer nije potrebno dodatno grijanje klijališta, te nam to bitno umanjuje trošak presadnica . Vrlo je važno da sloj zemlje bude oko 30 cm kako nam temperatura u klijalištu ne bi bila previsoka. Vrlo je bitno i održavati povoljnu vlagu u klijalištu kako nebi došlo do razvoja bolesti. Kod uzgoja luka bitan je odnos temperature tla i zraka, ako je temperatura zraka viša od temperature tla, lišće će u tom slučaju brže rasti ali će se korijen slabije razviti! Razmak redova u izravnoj sjetvi luka bitno se razlikuje od onog kod sadnje lucica. Idealan je razmak 15 cm između redova, dok u redu taj razmak nije toliko bitan jer nakon nicanja možemo izvršiti prorijeđivanje prilikom kojeg ostavimo samo najjače biljke (preporučeni razmak 12 cm). Dubina sjetve je 1-1,5 cm.
Za sadnju luka mogu se koristit lučice promjera 2,5-3 cm, mogu se utisnuti jedna do druge u rahlu zemlju, ili se mogu saditi trake. Razmak sadnje je isti kao i kod sjetve.
Vrijeme berbe mladog luka ovisit će od vremena uzgoj, dok prinos luka ovisi o vremenu ubiranja, najbolji će biti kada razvije od 6-8 listova. Ubiranje luka može se odrediti prema dužini listova, najoptimalnije je kada lišće naraste na dužinu od oko 25 cm., Nakon berbe lukovi se očiste od ostatka zemlje i podreže se korijen, malo se ispere i slaže se u vezice po 5-6 lukova.

 

[Nostradamus]

[h=1]Proizvodnja luka srebrnjaka[/h] Srebrnjaci se koriste za proizvodnju mladog luka (u zelenom stanju) i zrelih lukovica. Mladi luk pristiže od sredine februara pa do sredine maja, a zrele lukovice pristižu od početka juna. Ovaj naziv dobili su po belim ovojnim listovima lukovice, i kod nas se najčešće gaje sorte: Majski srebrnjak, Junski srebrnjak, Sidra, Skopski srebrnjak, Barleta, Pompei...

 

[Nostradamus]

Značajna grupa lukova su srebrnjaci koji mogu dase proizvode iz rasada, direktnom setvom i iz arpadžika. Ova proizvodnja odvija se kada su njive slobodne od drugih useva, posle strnina, i nekih semenskih useva koji se skidaju tokom jula, a takođe može da se uzgaja kao podkultura u voćnim i vinogradarskim zasadima, jer je najveći deo vegetacije u zimsko-prolećnom periodu

 

[Nostradamus]

Srebrnjaci se koriste za proizvodnju mladog luka (u zelenom stanju) i zrelih lukovica. Mladi luk pristiže od sredine februara pa do sredine maja, a zrele lukovice pristižu od početka juna. Ovaj naziv dobili su po belim ovojnim listovima lukovice, i kod nas se najčešće gaje sorte: Majski srebrnjak, Junski srebrnjak, Sidra, Skopski srebrnjak, Barleta, Pompei...

 

[Nostradamus]

Mladi luk se proizvodi iz rasada i iz arpadžika. Arpadžik srebrnjaka se proizvodi u redovnoj proizvodnji kao i ostali crni lukovi, dok se sadnja arpadžika obavlja u jesen, od početka septembra dokraja oktobra, te se na ovaj način proizvodi u dvogodišnjem ciklusu. Sadi se u četvororedne-šestoredne trake na rastojanju 20 santimetara između redova i 40 santimetara između traka. Rastojanje u redu može da bude 3-10 centimetara. Može se i gušće saditi uz sukcesivno čupanje mladog luka. Još jedan način proizvodnje mladog luka je u zaštićenom prostoru, tj. u plastenicima, plastičnim tunelima, toplim lejama, ali samo u periodu kada se ne koriste za proizvodnju drugih useva. Osim proizvodnje iz arpadžika u zaštićenom prostoru se može proizvesti i iz rasada. Setva se obavlja polovinom septembra, a rasađivanje krajem oktobra na rastojanju 18-20x5 santimetara u trake ili redove, u zavisnosti od vrste, tj. veličine objekta. Mladi luk iz ove proizvodnje dospeva znatno ranije, tako da se sadnja može obavljati sukcesivno u zaštićenom prostoru.

 

[Nostradamus]

Drugi način proizvodnje je preko rasada. Setva za rasad obavlja se od 5. do 20. avgusta za proizvodnju mladog luka, a za lukovice u trećoj dekadi avgusta. Seje se 8-10 grama semena po kvadratnom metru, zavisno od kvaliteta semena. S jednog kvadratnog metra dobije se 1000-1200 biljaka, te je za hektar potrebno 400-500 kvadratnih metara za proizvodnju rasada. Najkritičniji period u proizvodnji rasada je faza nicanja, kada je potrebno da se zemljište održava stalno u vlažnom stanju, tj. da ne dođe do zasušivanja i stvaranja pokorice. Rasad treba da je čist od korova i da se po potrebi prihranjuje. Kada se biljke nalaze u fazi dva-tri lista, preventivno se tretira fungicidima. Nakon 50-60 dana luk može da se rasađuje, a fenološki je to kada je stablo debljine olovke.

 

[Nostradamus]

Osnovna obrada obavlja se čim se ubere predhodni usev uz unošenje polovine planiranih mineralnih đubriva, dok se druga polovina unosi prihranjivanjem. Za ovu proizvodnju potrebno je 80-100 kilograma azota, 80-120 kilograma fosfora i 100-120 kilograma kalijuma. Rasađivanje se na manjim površinama obavlja ručno, a na većim mašinski. Biljke se rasađuju u trake, s tim što je u redu rastojanje četiri-pet santimetara, a kasnije se proređuju sve do sklopa koji je potreban za pravilan rast lukovice. Nakon rasađivanja se obavlja zalivanje. U ovoj proizvodnji zalivanje je potrebno obavljati u proleće ako nema dovoljno vlage, uz prihranjivanje useva jednom ili u dva navrata. Ovaj način proizvodnje je u Vojvodini malo zastupljen, a najrašireniji je preko arpadžika ili direktnom setvom.
Direktna setva luka srebrnjaka obavlja se od 15. avgusta do 10. septembra. U ovoj proizvodnji zalivanje je obavezno jer je setva kada su visoke temperature i u zemljištu nema dovoljno vlage. Setva se obavlja u dobro pripremljeno zemljište sa setvenom normom četiri-pet kilograma semena po hektaru, mašinski u trake i redove na rastojanju 50x3 santimetra.

 

[Nostradamus]

Usev se posle setve zaliva i zemljište održava vlažnim sve dok biljke ne razviju dva-tri lista. Tada se prestaje sa zalivanjem da bi se bilje do zime dovoljno razvile, tj. do faze četiri-pet listova kada veoma dobro prezimljavaju. Dalje mere nege su kao pri redovnoj proizvodnji direktnom setvom, a sastoje se od zaštite useva od korova, bolesti, štetočina i zalivanja u drugom delu vegetacije, ako je to neophodno.
Luk srebrnjak, zavisno od sorte, prispeva početkom juna. Zrele lukovice srebrnjaka čuvaju se kratko mesec-mesec i po, a u kontrolisanim uslovima (hladnjačama) znatno duže. Uz pravilnu agrotehniku mogu da se ostvare prinosi 30-40 tona po hektaru.
Mr Jelica Gvozdenović-Varga
Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad