Upoznajmo Srbiju

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Lepota bez zaštite

Pod lupom: svetska baština u Srbiji
Lepota bez zaštite


Od deset kulturnih dobara. koja su dospela na Uneskovu listu vrednog nasleđa, čak osam su srednjovekovni manastiri, od kojih su četiri na Kosovu i Metohiji. Kako očuvati i uspešnije predstaviti i druge naše vredne spomenike, arheološka nalazišta, građevine…


Manastir.jpg



Srbija zaista može biti ponosna na svoje prirodne lepote, kulturno-istorijsko nasleđe – posebno na remek-dela srednjovekovnog crkvenog graditeljstva – i arheološka nalazišta kao što su Vinča, Lepenski vir ili Gamzigrad, koji svedoče o nastanku drevnih civilizacija, razvoju praistorijske umetnosti, širenju rimske imperije i Vizantije, uzajamnom prožimanju i uticajima raznih kultura na ovim prostorima.

Nema mnogo zemalja u svetu koje se mogu pohvaliti takvim bogatstvom (drugo je pitanje koliko smo uspešni u očuvanju i promociji tih dragulja): u registru Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije upisano je 2.306 nepokretnih kulturnih dobara: 2.023 spomenika kulture, 66 prostornih kulturno-istorijskih celina, 151 arheološko nalazište i 66 znamenitih mesta. Od ovog zamašnog broja, 782 su zvanično kategorizovana, pa je za dobra „od velikog značaja” proglašeno 512 spomenika kulture, 28 prostornih kulturno-istorijskih celina, 25 arheoloških nalazišta i 17 znamenitih mesta, a „od izuzetnog značaja” 155 spomenika kulture, 11 prostornih kulturno-istorijskih celina, 18 arheoloških nalazišta i 16 znamenitih mesta.
Među potonje dve stotine spomenika, koji po domaćim zakonima imaju najviši stepen zaštite, ubraja se i naših deset spomenika kulture uvršćenih na Uneskovu listu svetske baštine: osam srednjovekovnih srpskih manastira i crkava, od kojih četiri na teritoriji opštine Novi Pazar (u nadležnosti su Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljeva), a četiri na Kosovu (oni se vode kao kulturno-istorijska dobra u opasnosti i u nadležnosti su Kancelarije za očuvanje kulturne baštine na Kosovu i Metohiji), zatim srednjovekovni grad Ras, kao i arheološko nalaziše Feliks Romulijana u Gamzigradu kod Zaječara (u nadležnosti je Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niša).

Lepota_KOSOVO_DECCANI_0001.jpg


Od donošenja Uneskove Konvencije o zaštiti svetske baštine, 1972. godine, pa sve do 2004. na ovu listu su iz naše zemlje bili upisani Sopoćani, Petrova crkva, Đurđevi stupovi, Ras i Studenica. Doduše, kaže nam Vera Pavlović-Lončarski, direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, trebalo bi imati u vidu da od 1993. do 2002. godine, zbog međunarodnih sankcija, nismo bili članica Uneska. Nakon povratka pod okrilje UN, naša zemlja je obnovila i aktivnosti na svetskom priznavanju i zaštiti svojih prirodnih i kulturno-istorijskih dobara.
Nacionalna komisija za saradnju sa Uneskom (kojoj je predsedavao Jovan Ćirilov) i ambasador Srbije pri Unesku Dragoljub Najman uspeli su da 2004. i 2006. godine na listu svetske baštine budu uvršćena i četiri srpska manastira na Kosovu, a 2007. i Gamzigrad. Iste godine je za predsednicu Komisije izabrana Zorica Tomić, aktuelna ambasadorka Srbije pri Unesku, ali ni njena, ni nova komisija, formirana septembra prošle godine, nisu dosad izašle sa novim srpskim kandidatima za Uneskovu listu. Prošlogodišnji pokušaj da kandidujemo Đavolju varoš je neslavno propao jer nismo prosledili svu odgovarajuću dokumentaciju (što se, inače, dešavalo i drugim državama, ali deluje neozbiljno i moglo se izbeći).
Tek nedavno je, kako saznajemo od Vere Pavlović-Lončarski, koja je član pomenute komisije, najzad sastavljena takozvana preliminarna lista kulturno-istorijskih spomenika, na kojoj su manastir Manasija, rimsko arheološko nalazište Caričin grad, Smederevska tvrđava, Bač sa okolinom i Negotinske pivnice (ime potiče od glagola „piti“, a ne od „piva”, jer se u njima čuvalo – vino). Bilo je nekih ideja da se istovremeno kandiduju tri dunavske tvrđave u Srbiji (Smederevska, Beogradska i Petrovaradinska), jer su iskustva drugih zemalja pokazala da takav pristup može biti veoma uspešan, ali…
– Projekat da se sve tvrđave na Dunavu objedinjene nađu na Uneskovoj listi mogao bi proći samo kao zajednički poduhvat svih podunavskih zemalja. Takav je, recimo, predlog ministara kulture Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH kad su u pitanju kameni nadgrobni spomenici, stećci. Prema važećim kriterijumima, međutim, ni tvrđava na Kalemegdanu ni ona u Novom Sadu ne ispunjavaju uslove za Uneskovu listu, pri čemu bi ona prva možda i prošla da je postignut odgovarajući stepen njene zaštite kao urbanističko-arhitektonske celine.

Lepota_00811908.jpg


Ipak, možemo nešto drugo da uradimo, što su već učinile mnoge evropske zemlje, a to je da za Uneskovu listu nominujemo cele centralne gradske zone. Na primer, to bi u Beogradu bila Knez Mihailova ulica sa okolinom, uključujući i Kalemegdan – objašnjava naša sagovornica.
Za dobra koja su na preliminarnoj („tentativnoj“) listi prikupljena je dokumentacija u skladu sa kriterijumima koje je utvrdio Uneskov Komitet za svetsku baštinu. Na osnovu te dokumentacije se za svaki predlog radi takozvani nominacioni dosije u saradnji sa stručnjacima ICOMOS-a (Međunarodnog saveta za spomenike i znamenita mesta), koji kolegama iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije pomažu da objektivno procene i argumentuju kandidovana dobra. Zatim se popunjava Uneskov obrazac i šalje Centru za svetsku baštinu (WHC) na procenu. Ako je sve u redu, Komitet za svetsku baštinu usvaja nacionalnu listu predloženih kulturnih ili prirodnih dobara na svojoj godišnjoj skupštini.
Na Uneskovoj listi svetske baštine trenutno se nalazi 890 dobara, od kojih 689 spomenika kulture, 179 prirode i 25 mešovitih, u vlasništvu 148 zemalja koje imaju mogućnost da se obrate Fondu svetske baštine, odakle se svake godine oko četiri miliona dolara ulaže u prepoznavanje, očuvanje i promociju dobara sa pomenute liste. Tako su, recimo, ovim parama finansirani mapiranje fresaka i monitoring vlage i statike Pećke patrijaršije, a najavljena je i nova donacija za obnovu kosovskih manastira od dva miliona dolara. Za „Uneskove štićenike“ je i pristup ostalim evropskim i međunarodnim fondovima lakši.
– Ovo je, naravno, samo jedna od koristi koje imamo od pristupanja listi svetske baštine. Tu su i savetodavna i stručna pomoć Uneska i međunarodna promocija i podrška u zaštiti naših kulturno-istorijskih i prirodnih dobara. Na primer, sigurno je da Unprofor bolje čuva srpske manastire na Kosovu zato što je reč o priznatoj svetskoj baštini pod zaštitom Uneska, a i Ministarstvo kulture Srbije u određivanju prioriteta za finansiranje prednost daje dobrima sa Uneskove liste. Takođe, mnogo je veće interesovanje domaćih i stranih turista i međunarodnih eksperata za ono što je proglašeno za svetsko nasleđe – objašnjava Vera Pavlović-Lončarski.
Brana Pavelka-Stojković, šef odeljenja za arhitekturu u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture, kaže da posao na popisu, kategorizaciji i zaštiti kulturnih i prirodnih dobara u Srbiji još nije završen, da se na tome stalno radi, a kojim tempom i koliko uspešno zavisi najviše od toga sa koliko novca raspolažemo.
– Svi srednjovekovni spomenici arhitekture su, recimo, vrednovani i popisani, ali narodno graditeljstvo još nije. Najveći je problem kako zaštititi i sačuvati ono što je prepoznato kao najveća vrednost. Imamo Zakon o zaštiti kulturnih dobara, ali ne i inspekciju koja bi nadgledala njegovo sprovođenje, pa tako napravimo zabranu izvođenja radova na nekom zaštićenom objektu ili tražimo njegovo vraćanje u prvobitno stanje, ali kako je on u nadležnosti opštine, nemamo načina da utičemo da se to i učini, pogotovo kad su umešani veliki, moćni investitori – primećuje naša sagovornica.
A šta se dešava sa dobrima već svrstanim u svetsku baštinu, koja su naknadno pretrpela neželjene promene? Skidaju se sa Uneskove liste. To se, nažalost, sve češće dešava, kaže Brana Pavelka-Stojković, a sve je više primera i da pojedine zemlje same traže da se neko od njihovih dobara izuzme sa spiska svetske baštine, recimo Drezden (da bi mogli da izgrade novi most nad Elbom) i prirodni rezervat u Omanu (smatrali su da prihvatilište oriksa zauzima preveliku površinu koja im je potrebna za druge namene).
U takvim slučajevima, dodaje naša sagovornica, bolje je ograničiti ili smanjiti prostor pod zaštitom, nego ga sasvim skinuti sa Uneskove liste na koju, kako smo se uverili u slučaju naše Đavolje varoši, nije baš tako jednostavno dospeti.
----------------------------------------------
Srpska kulturna dobra na listi svetske baštine
Petrova crkva, izgrađena pre 10. veka, na Uneskovoj listi od 1979.
Manastir Đurđevi stupovi u mestu Vrbolazi, izgrađen u 12. veku, na Uneskovoj listi od 1979.
Ostaci srednjovekovnog grada Rasa iz 12. veka, u mestu Bubregovići, na Uneskovoj listi od 1979.
Manastir Studenica iz 12. veka, na Uneskovoj listi od 1986.
Manastir Sopoćani iz druge polovine 13. veka, u Doljanima, na Uneskovoj listi od 1979.
Manastir Visoki Dečani, izgrađen od 1327. do 1335. godine, na Uneskovoj listi od 2004.
Crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu, izgrađena od 1306. do 1307, na Uneskovoj listi od 2006.
Manastir Gračanica, iz druge decenije 14. veka, opština Priština, na Uneskovoj listi od 2006.
Manastir Pećka patrijaršija, izgrađen u 18. veku, na Uneskovoj listi od 2006.
Arheološko nalazište iz trećeg veka Gamzigrad – Romulijana, na Uneskovoj listi od 2007.
----------------------------------------------
Preliminarna lista za upis u svetsku kulturnu baštinu
Manastir Manasija u Despotovcu (Resava)
Caričin grad (Justinijana Prima) kod Lebana
Smederevska tvrđava
Bač sa okolinom
Negotinske pivnice (Rajac, Rogljevo i Štubik)
Ranije predloženi, a (za sada) nisu prošli: Viminacijum, Petrovaradinska tvrđava, Beogradska tvrđava.
----------------------------------------------
Kriterijumi
Da bi zaslužilo da se nađe na listi svetske baštine, odnosno da bi se smatralo dobrom od izuzetne, univerzalne vrednosti, kulturno dobro mora da ispuni šest od ukupno deset kriterijuma koje navodi Komitet za svetsku baštinu (uz dodatno dokazivanje autentičnosti i integriteta).
Ono, dakle, mora da predstavlja: remek-delo ljudske kreativne genijalnosti; važnu prekretnicu u oblasti kulture, umetnosti, arhitekture, tehnologije, planiranja gradova ili pejzažnog uređenja; jedinstveno svedočanstvo o kulturi, tradiciji ili civilizaciji koja još postoji ili je iščezla; izuzetan primer određene vrste graditeljstva ili tehnologije, koja ilustruje važnu etapu u ljudskoj istoriji; istaknut primer tradicionalnog ljudskog naselja, načina obrade zemlje ili korišćenja mora, reprezentativan za određenu kulturu i, najzad, da je povezan sa tradicijom, idejama, verovanjima, umetnošću i literaturom koje su od izuzetnog univerzalnog značaja.
Prirodna dobra na Uneskovoj listi ispunjavaju četiri kriterijuma: primer su izuzetne lepote ili jedinstvene prirodne pojave; predstavljaju glavnu etapu u istoriji planete (geološka nalazišta); deo su glavnih ekoloških ili bioloških procesa u evoluciji, razvoju zemljišta, vode, obala, ekosistema i biljnih i životinjskih zajednica i sadrže najvažnija prirodna staništa za očuvanje biodiverziteta.

Aleksandra Mijalković


[objavljeno: 01/05/2010]
Izvor: Politika Magazin





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Razvoj seoskog turizma u ekspanziji

Razvoj seoskog turizma u ekspanziji

rajac.jpg


Snimak sa tradicionalne "Kosidbe na Rajcu" koja privlači sve više turista (foto arhiva Tanjuga)



KOŠTUNIĆI - Razvoj seoskog turizma u Srbiji je u ekspanziji, a njime se sada bavi 981 domaćinstvo u 64 opštine, koja izdaju 5.720 ležajeva, rečeno je u Koštunićima, na Suvoboru, na prezentaciji letnje ponude te vrste turizma.

Turisti su prošle godine u selima ostvarili 250.000 noćenja, od kojih 19,9 odsto inostrani, što pokazuje da izvoz može da se realizuje i na kućnom pragu, ukazala je predsednica Udruženja preduzetnika u seoskom turizmu Slavka Nedeljković.
Ona je konstatovala da su naša sela spremna za doček gostiju u ovoj godini i da mogu da zadovolje tražnju i mladih i starijih turista.
Napominjući da se seoski turizam u Srbiji razvija već 35 godina, ona je istakla da je cilj da postanemo član evropske asocijacije ruralnih zemalja „Eurožit”, kako bi naši domaćini koji imaju viskostandardnu ponudu, mogli da dobiju taj sertifikat.
Takvih kandidata već ima kao što su vila „Albedo” u Varni, etno kompleksi Vrhpolje i Jevtović u Leušićima, a cilj nam je da tako postanemo ravnopravni konkurenti na evropskom tržištu kazala je ona. „Imamo šansu, jer se prema statistici Svetske trgovinske organizacije 800 miliona ljudi kreće prema Evropi u traganju za zelenim prostorima, a Srbija takvu ponudu ima. Istraživanja pokazuju da Evropa želi da se vrati prirodi, a to može na prostoru Srbije, gde zaista imamo izuzetnu ponudu netaknute prirode”, rekla je Nedeljkovićeva.
Naša zemlja može da ostvari profit na resursima i potencijalima seoskog prodručja, koje čini 90 odsto Srbije, a turizam je realna osnova, na kojoj se privređivanjem može dosta doprineti državnoj kasi i ostavriti cilj da se zaposli stanovništvo, zadrže mladi na selu i doprinese revitalizaciji i obnovi naših sela, dodala je ona.
Prema njenim rečima potrebno je organizovati i radionice starih zanata i drugih veština, u kojima mogu da se obučavaju domaćini, ali i turisti. Tako se japanski turisti interesuju da nauče kako se prave kajmak i ajvar, a Osečina je već ponudila i suvenire u vidu kolača od šljiva i pekmeza i slatka bez dodatka šećera.
Direktor Turističke organizacije Ljiga najavio je da će se 27. i 28. maja održati 1. kongres ruralnog turizma u Kragujevcu, u hotelu „Šumarice” na kojem će učestvovati i predstavnici drugih zemalja, što će biti prilika da se razmene iskustva.
Zapadna Srbija se ove godine još bolje pripremila za turističku sezonu, po prvi put je izdala katalog jedinstvene ponude seoskog turizma za ceo region, u kojem su glavne destinacije Ivanjica i Kosjerić.
Direktor Turističke organizacije Zapadne Srbije Miroslav Rađen je rekao da na tom području ima 300 kategorisanih domaćinstava, koji nude 1.800 ležajeva, uglavnom visoke kategorije.

Tanjug-EKOS
[objavljeno: 03/05/2010.]
Izvor: Politika


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Raška mamac za turiste

Raška mamac za turiste
Kopaonik.jpg


RAŠKA - Ukoliko bi se na Kopaoniku izgradila skakaonica ili se održala neka trka za smučarski svetski kup - takvi sportski događaji bi bili najbolja reklama za ovaj deo Srbije i najbolji mamac za turiste, izjavio je Radenko Cvetić, predsednik opštine Raška.
Prema njegovom mišljenju, Raška uveliko koristi turističke potencijale, ali se turizam na ovom prostoru može daleko više unaprediti.
Glavni turistički adut raščanske opštine je planina Kopaonik, čiji turistički centar je najposećeniji i najatraktivniji u Srbiji.
- Kopaonik u budućnosti treba da popravi letnju ponudu, a zimskom može biti zadovoljan - rekao je Radenko Cvetić.
Kopaonik nudi skijašima više desetina kilometara atraktivnih staza i moderan sistem žičara, koji može da preveze 24.000 turista na sat.
Podno Kopaonika je Jošanička banja, najtoplija banja u Evropi, čija temperatura iznosi 78 stepeni, a kao veliki potencijal turističkog razvoja rukovodstvo Raške vidi planinu Goliju, čije lepote turisti tek treba da otkriju na pravi način.
- Trebalo bi sistemski razviti Goliju i ponuditi je svetskom tržištu, jer ovu planinu je Unesko proglasio za rezervat biosfere. Odlične skijaške staze, mnoštvo biljaka koje se ne mogu naći nigde drugde, čist vazduh i lokalni specijaliteti jesu aduti koji će Goliju učiniti prestižnom turističkom destinacijom - uveren je Cvetić.
Novi Pazar, Raška i Ivanjica skupa su odradili dokumentaciju kojom žele da spreče neplansku izgradnju na Goliji i na taj način zaštite ovu planinu od stihijske i neplanske urbanizacije.
U raščanskoj opštini, koja se prostire na 666 kvadratnih kilometara, živi oko 30.000 ljudi. Turistički aduti Raške su manastiri Stara Pavlica iz 12. veka, Nova Pavlica iz 14. veka te Gradac i Končul iz 13. veka.
Freskno slikarstvo ovih manastira privlači pažnju slikara i istoričara umetnosti, manastiri su aktivni i primaju posetioce iz svih krajeva sveta.
Manastir Gradac uključen je u međunarodni program "Transromanika" i na taj način je prisutan u svetskoj turističkoj ponudi manastira.


 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Vranjska Banja - zdravstveni brend

Vranjska Banja - zdravstveni brend

Tanjug, 06.05.2010 09:28:19

VRANjE - Vranjska Banja je, svojim kapacitetima, kvalitetom ponude i cenama usluga, zdravstvena i turistička destinacija broj jedan na jugu Srbije, zdravstveni i turistički brend celog kraja, ističu u Specijalnoj bolnici za rehabilitaciju.
Direktor Specijalne bolnice u Vranjskoj Banji dr Zoran Milosavljeić, ističe da bolesnički dan ovde, zavisno od kategorije sobe, staje od 1.650 do 2.400 dinara, a da gosti 24 sata imaju na usluzi lekara specijalistu i medicinsku sestru.
"Ova voda je lek za sve oblike reumatizma, post traumatska i post operativna stanja - posle preloma, ugradnje kukova, operacije kolena. Uspešno lečimo nervne bolesti, ishialgiju i diskusherniju, kožne - psorijazu i hronični ekcem, ginekološke upale, sekundarni sterilitet i upale želuca", kaže dr Milosavljević.
Direktor ističe da je u poslednje vreme, svaki treći gost koji je došao u Specijalnu bolnicu za rehabilitaciju, prethodno imao operaciju diskushermije.
"U

ovom trenutku kapaciteti Specijalne bolnice za rehabilitaciju koriste se sa 80 odsto, a među gostima je najviše Beograđana i Vojvođana, koji su, uz zdravstvene prednosti, ovde prepoznali mir, tišinu, čist vazduh i zdravu izhranu", kaže Milosavljević. Slavoljub Kostić, šef marketinga Specijalne bolnice ocenjuje da su status Vranjske Banje na zdravstvenoj i turističkoj mapi Srbije, izgradila i učvrstila tri podatka.
"Najpre, istorijski spisi kažu da je ovo najstarija banja na Balkanu, koju su 'otkrili' Rimljani. Drugo, ovo je banja sa najtoplijom vodom u Evropi, čija je temperatura na izvorištu od 96 do 110 stepeni i treće ovo je jedna od osam srpskih banja u kojoj su se lečili clanovi porodica Obrenovića i Karađorđevića".
Zbog tih svojstava Banja i Specijalna bolnica imaju stalne klijente, od kojih neki dolaze i dva puta godišnje, kao što su Sava Stanimirović iz Leskovca i Ljubiša Canić iz Golupca.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Dan na Adi 5.000 dinara

Beograd 07. 05. 2010
PRESS

Dan na Adi 5.000 dinara


Najlepše i najuređenije beogradsko letovalište i ove godine "drži" cene, pa je četvoročlanoj porodici samo za ručak, iznajmljivanje dva bicikla i dva para rolera potrebno oko 50 evra!

1506-Milan-Popovic.jpg


Sportska, zabavna i ugostiteljska ponuda na najuređenijem gradskom izletištu Adi Ciganliji raznolika je i bogata, ali ne i besplatna. Četvoročlana porodica treba da ponese najmanje pet hiljada dinara ukoliko želi da provede jedan dan na Adi i, na primer, ruča u restoranu, osveži se pićem u kafiću i zabavi vožnjom iznajmljenih rolera ili bicikla.
Do te cifre se dolazi budući da ručak košta prosečno 2.000-3.000 dinara, iznajmljivnje dva para rolera je 1.000, a dva bicikla 800 dinara. Ako dete poželi sladoled, kokice ili neku dodatnu zabavu, troškovi su još veći.
Beograđanka Snežana Armauz (31), koja je po zanimanju medicinska sestra kaže da je boravak na Adi prilično košta, ali da tamo provodi skoro svaki vikend.

Ručak od kuće

- Dolazim sa sinom sa Novog Beograda i brodićem prelazimo na Adu, što nas košta 200 dinara. Trudimo se da ne trošimo previše novca pa igramo tenis na besplatnim terenima, šetamo, odmaramo se u prirodi... Osim prevoza, novac potrošimo na kokice, sladoled i sok, dok ručak obavezno ponesemo od kuće - kaže Snežana.
Sugrađane koji na kupalište krenu "gologlavi", već na samom ulazu na Adu čeka prodavac, koji će im ponuditi kape i šešire za 130 dinara. Tu su i lepeze, torbice, naočare za sunce, kupaći kostimi...
Za one koji žele da vreme na Adi provedu u vožnji bicikla i rolera, mogu ih iznajmiti od 8 do 20 sati. Roditelji svoje mališane mogu da provozaju i u "kočijama" spojenim sa biciklom (rikša). Za one koji bi na rolere, a ne znaju kako - profesionalnu obuku u 45-minutnom individualnom času na Adi platiće 1.000 dinara. Ukoliko na čas dođe dvoje, platiće 1.500, a troje 2.000 dinara. Ljubitelji čitanja, koji na plažu nisu poneli štivo, na jednom štandu mogu pronaći knjige za 100 dinara.

KOLIKO DNEVNO POTROŠITE NA ADI CIGANLIJI?
Dragoslav Mišković (79), penzioner
- Na Adu dovodim praunuke Milicu i Lazara. Živimo kod Hale "Pionir" i do šetališta dolazimo linijom 23. Ručak ponesemo, ili jedemo kod kuće, ali ipak potrošim između 300 i 600 dinara dnevno, najmanje. Obično deci kupim sladoled, kokice i đevrek. Bicikl ne iznajmljujemo, jer ponesem trotinet.
Darja Mitrović (32), trener ritmičke gimnastike
- Iz Uzbekistana sam. Muž mi je odavde i već četiri godine živimo u Beogradu. Kada je lepo vreme, sa ćerkicama dolazimo na Adu. Lepo je, toga nema u mojoj zemlji. Ima jezera, ali nisu ovako komercijalizovana. Vodu nosimo sa sobom, kupimo sladoled, ponekad ovde ručamo roštilj. Cene su kao i u centru grada.
Kosta Matejić (48), inženjer
- Cene su iste kao i u kafićima u centru grada. Evo, šoljicu espresa sa mlekom platio sam 112 dinara, dok sam ga juče u restoranu na Kalemegdanu pio za 130 dinara. Obično sam vikendom na Adi. Tada šetam i vozim bicikl. Ne iznajmljujem ga, jer imam svoj i tako uštedim poneki dinar.
Dragana Radović (33) medicinska sestra
- Kako živim u Žarkovu i Ada mi je blizu, kad god mogu, sa porodicom dođem na nekoliko časova. Za odmor na Adi potrošimo oko 700-800 dinara dnevno. Za sina i ćerkicu kupim sladoled, kokice, neku igračkicu za 50 dinara. Cene su iste kao i u gradu. Budući da su deca mala, još uvek se više odmaramo ovde i uživamo u zelenilu.
Marijana Antić (30), ekonomista
- Na Adi obično šetam. Kada se umorim, sednem u neki od kafića i osvežim se pićem. Ponekad se i provozam iznajmljenim biciklom. Nekada sam noću izlazila na Adu, ali više ne. Ada me sve više podseća na Budvu kod diskoteke "Trokadero". Džet-set ovde počinje da bude važniji od prirode i rekreacije.
Jelena Kusluk (29) izvršni producent
- Sada Adom šetam, a kada krene sezona kupam se, u jutarnjim satima, kada je gužva manja, a voda čistija. Obično biram makišku stranu, jer je gužva manja, međutim, sada mi se čini da je i ona komercijalizovana. Cene su iste kao i u gradskim lokalima. Provod na Adi prosečno me košta najmanje 500 dinara dnevno.


Oni koji žele da isprobaju bandži-džamp, za 35 evra kod Okruglog kupatila mogu skočiti sa 55 metara visokog krana iznad vode. A, kada se ljubitelji šetnje zamore od hodanja, krug oko Ade za 70 dinara mogu obići i vozićem.
Tuširanje gratis
Ono zbog čega posetioci ne moraju da se late novčanika su staze za šetnju, javni toalet, česme i tuševi. Većina tuševa je na levoj obali Savskog jezera, a iz JP "Ada Ciganlija" najavljuju da će ih ove letnje sezone dobiti i makiška strana. Prema očekivanjima izvršnog direktora JP "Ada Ciganilija" Milana Ilića šest tuš-platoa i česama biće gotovo za tri nedelje, a biće i novih ponuda u sklopu kafića.
- Kafići uz saglasnost Uprave mogu da izgrade i propratne sadržaje, bilo odbojkaške terene ili deo za animaciju mališana - objašnjava Ilić.

PIĆE
Nes kafa za poneti 85
Voćni sokovi/0,2 l 160-185
Ceđeno voće/0,3 l 180-250
Energetska pića/0,25 l 170-220
Espreso 95-100
Espreso sa mlekom 110
Nes 155-200
Nes sa šlagom 170-200
Domaća kafa 80-85
Ajs kofi 230
Čaj 105
Knjaz Miloš/0,2 l 105
Voda negazirana 105
Gazirana pića/0,25 150-200
Strana piva/0,3 l 130-220
Domaća piva/0,3 120-160
Žestoka pića 85-300
Vina/0,75l 750-1.200
* Cene su u dinarima

HRANA

Sladoled 20-170
Kokice 40-100
Suncokret, kikiriki 30
Sendvič 120-180
Pljeskavica 180-210
Vešalica 200-250
Kobasica u lepinji 180-220
Hot-dog 110
Dimljena vešalica 500
Batak sa krompirom 320
Čorba 150
Kukuruz u zrnu/čaša 60-120
Palačinka slana 180
Palačinka slatka 140-170
Krofne sa prelivom 140
Mini-krofne 130
Krofna na plaži 80
Pica parče 80
Velika pica 480-550
Salate 130-180
*Cene su u dinarima

ZABAVA

Bicikl/sat 150
Bicikl/dan 400
Dečji bicikl/sat 100
Dečji bicikl/dan 300
Roleri/sat 200
Roleri/dan 500
Bicikl rikša/sat 250
Bicikl rikša/dan 750
Bicikl tandem/sat 200
Bicikl tandem/dan 600
Trobpolina/5 min 50-70
Trombolina/10 min 100
Pedaline/30 min 250
Pedaline/sat 400
Skijanje na vodi/sat 1.250
Skijanje na vodi/dnevna 2.500
Skijanje na vodi/mesečna 15.900
Skijanje na vodi/sezonska 39.900
Žeton za video-igrice 50
Žeton za stoni fudbal 50
Žeton za bilijar 100
Bandži-džamp 35 evra
Karta za vozić 70
Čas za rolere 1.000
Kape i šeširi 130
Naočare za sunce 200-500
Lopte 100-300 dinara
Knjige 100 dinara
*Sve cene sem bandži-džampa su u dinarima


I. BOGOJEV





 
Član
Učlanjen(a)
07.05.2010
Poruka
3
Beograd 07. 05. 2010
PRESS

Dan na Adi 5.000 dinara


Najlepše i najuređenije beogradsko letovalište i ove godine "drži" cene, pa je četvoročlanoj porodici samo za ručak, iznajmljivanje dva bicikla i dva para rolera potrebno oko 50 evra!

Do te cifre se dolazi budući da ručak košta prosečno 2.000-3.000 dinara, iznajmljivnje dva para rolera je 1.000, a dva bicikla 800 dinara.

Ja ne vidim razloga zasto bi dan na Adi kostao 5o evra. Prvo, na Adi Safari moze se pristojno rucati za najvise 2000 dinara(4 osobe). Ako neko oce vise moze da nadje mesto za rucak i za 10.000.
E sad ne znam ko je lud da plati za dve bicikle 1000 dinara kad moze u metrou da kupi biiciklu za 7000? I ispade da je to ipak malo zahtevna porodica jer za jedan dan ce i rucati i voziti biciklu i voziti rolere. A oce imati oni vremena za kupanje? Samo je jos falilo da uracunaju i iznajmljivanje stapova za pecanje i ribolovacku dozvolu.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ja ne vidim razloga zasto bi dan na Adi kostao 5o evra. Prvo, na Adi Safari moze se pristojno rucati za najvise 2000 dinara(4 osobe). Ako neko oce vise moze da nadje mesto za rucak i za 10.000.
E sad ne znam ko je lud da plati za dve bicikle 1000 dinara kad moze u metrou da kupi biiciklu za 7000? I ispade da je to ipak malo zahtevna porodica jer za jedan dan ce i rucati i voziti biciklu i voziti rolere. A oce imati oni vremena za kupanje? Samo je jos falilo da uracunaju i iznajmljivanje stapova za pecanje i ribolovacku dozvolu.


Slažem se sa Vama. :)
Mislim da je Ada ipak najjeftinije mesto za odmor Beograđana, i ako ste maštoviti, ne sa 5.000 nego i sa 500 din. se možete provesti sasvim lepo. Ja obično tako i radim. Doduše, nisam zahtevna, pa mi sve ovo iz članka nije neophodno, nikad ne provodim ceo dan tamo jer mi je to malo i gubljenje vremena, ali mislim da je dotični novinar birao jednu od najskupljih varijanti. Sa 5.000 dnevno se sasvim lepo možete provesti i na moru, a o Adi i da ne pričamo...
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pirotski kej lepši nego ikada

Pirot 08. 05. 2010
PRESS

Pirotski kej lepši nego ikada


Kej pored Nišave u centru Pirota proleće je dočekao u najlepšem izdanju od svog postojanja. Šetalište je produženo sve do mosta Gazela, popločano je i postavljena rasveta, a po prvi put kej je postao dostupan invalidima jer su izgrađene rampe za invalide sa obe strane keja.

pirot.jpg


Mesto za beg od stvarnosti...
Pirotski kej u samom centru grada

Svakom Piroćancu, ali i onome ko je bar jednom posetio Pirot, prva asocijacija na grad je upravo kej. Nalazi se u strogom centru grada i predstavlja najbolje mesto za beg od gradske vreve i gungule, za šetnju i rekreaciju.

Na meti vandala
Sportski centar „Pirot" godinama bije bitku sa vandalima.
- Već tri puta obnavljamo sve ono što je postavljeno na keju, a što vandali unište, kako na keju, tako i na trim-stazama na brdu Sarlah, koje su opustošene. Pre neki dan je ponovo sve polomljeno. Ipak, postavili smo sve novo - kaže Đorđević.


Svake godine nešto novo
Prema rečima Nenada Đorđevića, direktora Sportskog centra „Pirot", ove godine kej je dobio mini-pič teren, koji u svako dobra dana, ali i noću, pošto je osvetljen, opseda veliki broj rekreativaca, a uskoro će biti obogaćen novim sportskim sadržajima.
- Svake godine pokušavamo da dodatno obogatimo kej različitim sadržajima. Mini-pič teren, koji je izgrađen odmah pored keja, u dvorištu Tehničke škole, bio je pun pogodak. Prosto je neverovatno da se čak i po kiši ovde okuplja veliki broj ljubitelja sporta. Pokušavamo da na kej privučemo što više omladine. Ove godine ćemo uraditi i stazu za rolere koja će ići od podnožja keja, pa sve do poligona kod Gradskog stadiona. U Pirotu je sve više vozača rolera koji nemaju gde da bezbedno voze rolere - kaže Đorđević za Press.

Pregovaraju s Đokovićima

Prema Đorđevićevim rečima, nastoji se da Pirot dobije najveći sportski kompleks u ovom delu Srbije.

Raj za zaljubljene
Na keju su rođene mnoge ljubavi, a kultno mesto među pirotskim parovima zauzima Ljubavni most. Na njemu je poslednjih godina ponovo obnovljen višedecenijski običaj da mladi parovi simbolično katancem zaključaju svoju ljubav kako bi večno trajala. Ključ se baca u Nišavu, da niko ne bi mogao da otključa katanac i pomuti sreću zaljubljenom paru. Na njima parovi obavezno urežu svoja imena, kako bi, kada prođu godine, mogli da se ponovo prisete srećnih vremena.


- Trenutno gotovo na jednom mestu imate prelep kej sa trim stazama i mnogobrojnim spravama za vežbu, mini-pič teren, košarkaške terene, terene za odbojku i mali fudbal, zatim halu „Kej" i Gradski stadion. Želja nam je da se ovaj kompleks zaokruži teniskom akademijom Novaka Đokovića, za koju smo obezbedili tri hektara zemljišta na odličnom mestu. Sa porodicom Đoković smo počeli da pregovaramo o tome i ovog meseca bi Novak mogao da poseti Pirot i da razmotri našu ponudu - kaže Đorđević.
Prema rečima predsednika opštine Pirot Vladana Vasića, u ulepšavanje keja poslednjih godina uloženo je puno.
- U popločavanje keja i uređenje pešačkih staza uloženo je 17 miliona dinara. Kej je osvetljen u celoj dužini od Železničkog mosta do mosta Gazela, u šta je uloženo 10 miliona dinara. Pre osvetljavanja kej je bio u noćnim časovima pun narkomana i alkoholičara, a sada se veliki broj šetača spokojno šeta tokom cele noći, naročito leti - kaže Vasić.

A. ĆIRIĆ





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Atraktivna mesta u Srbiji: 4 zanimljiva vikend putovanja

Atraktivna mesta u Srbiji: 4 zanimljiva vikend putovanja

Blic žena

Otkad su nam ukinute vize, maštamo o odmoru u nekoj od brojnih metropola. Ipak, pre nego što se upustite u evropsku avanturu, prvo obiđite naše prirodne fenomene i kulturno-istorijske spomenike. Predlažemo vam četiri zanimljive domaće destinacije.

7088_mg_hf.jpg

MOKRA GORA

Šarganska osmica i etnoselo Drvengrad učinili su Mokru Goru vrhunskom turističkom destinacijom. Šarganska osmica je jedna od najatraktivnijih turističkih železnica u Evropi jer pruga vijuga kroz stenovite terene i pravi putanju koja, gledana iz vazduha, ima oblik broja osam. Popularnosti sela na brdu Mećavnik doprineo je reditelj Emir Kusturica, izgradnjom etnosela Drvengrad koje ima status grada-hotela sa četiri zvezdice. Mokra Gora udaljena je od Beograda 200 km.


7150_djavolja-varos-03-foto--Goran-Sivacki_hf.jpg

ĐAVOLJA VAROŠ

Naše čudo prirode Đavolja varoš nalazi se na jugu Srbije, u podnožju planine Radan, a od Beograda je udaljeno 288 km. Ovaj prirodni spomenik sastoji se od oko 200 zemljanih stubova i piramida sa kamenim kapama. Na tom mestu pre više miliona godina došlo je do vulkanske aktivnosti koja je stvorila raznobojne stene koje se uzdižu u zaleđu zemljanih piramida. U blizini se nalaze Đavolji izvori koji su dobili ime po visokomineralnoj kiseloj vodi crvene boje.

7087_kd_hf.jpg

KLADOVO

Kladovo se nalazi na severoistoku Srbije, u podnožju planine Miroč, na obali Dunava. Gradsko jezgro ima dobro očuvanu arhitekturu, tako da je veliki broj zgrada pod državnom zaštitom. Turisti mogu da posete Arheološki muzej Đerdapa, Hram svetog Đorđa, izgrađen 1856. godine u vreme Obrenovića, i stari trgovačko-zanatski centar iz prve polovine 19. veka. Najznačajniji spomenik iz perioda turske vladavine je tvrđava Fetislam, izgrađena 1524. godine.

7148_resavska-pecina--foto--Blic-_hf.jpg

RESAVSKA PEĆINA

Resavska pećina udaljena je 20 km od Despotovca i ubraja se u red najstarijih pećina u našoj zemlji – stara je oko 80 miliona godina. Duga je 4,5 km, a detaljno je istraženo svega 2.830 m, dok je za posetioce otvoreno uređenih 800 m. Njena unutrašnjost obiluje brojnim i raznovrsnim dvoranama, kanalima, galerijama, stubovima, stalaktitima, stalagmitima i okamenjenim vodopadima. Po bogatstvu i raznobojnosti nakita Resavska pećina opravdano nosi naziv resavske lepotice.





 
Natrag
Top