Ukrajina

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Odesa: Biser Crnog mora

Lisa 20.03.2010 10:56



Nekada prozor Rusije prema jugu, danas kosmopolitski grad Odesu osnovala je Katarina Velika zamislivši ga kao Sankt Peterburg juga. Ipak, atmosfera u njemu je manje ruska, a više mediteranska

Ukrajinski grad na severozapadnoj obali Crnog mora Odesa arhitekturom podseća na Mediteran. Iako mnogi turisti, kad dođu u ovaj grad, očekuju da će osetiti snažan ruski uticaj, građevine ove pomorske luke više imaju italijanski ili francuski šmek. Zgradu opere i baleta tako krasi pročelje sa velikim dvorskim stubovima i antičkim figurama, dok Arheološki muzej nalikuje na grčke hramove. Odesa je nastala kao grčka kolonija. U srednjem veku bila je pod litvanskom upravom, a 1529. godine grad, koji je tada nosio naziv Khadjibey, prešao je u ruke otomanskih vladara. Nakon Rusko-turskog rata (1787-1792) postaje deo ruske imperije i dobija veoma važno mesto, ali 1794. godine dato mu je i novo ime - Odesa (ruski, Odessa).

Iz istorije na filmsko platno
Razgledanje grada najbolje je da počnete od glavne ulice Deribasovskay, predviđene samo za pešake. Popločana ulica sa mnoštvom kafića i restorana i sa drvoredom lipa odlično je mesto za jutarnju kaficu ili predah tokom obilaska. Skrenite u Primorskiy bulevar, na kojem se nalazi spomenik kardinalu Rišeljeu, jednom od osnivača Odese, koji je od 1803. do 1814. bio prvi guverner grada. On je služio u vojsci kraljice Katarine u borbi protiv Turaka i zaslužan je za uređenje grada. Godine 1828. u njegovu čast podignut je bronzani spomenik govornika iz Antike u togi (isklesao ga je vajar Ivan Petrovič Martos) na vrhu čuvenih Potemkinovih stepenica, jednom od simbola grada. Dužina tih 200 stepenica je 142 metra, a sagrađene su od kamena uvezenog iz Trsta i to tako da se prema dnu šire, pa zbog optičke varke izgledaju veće i duže nego što to zaista jesu.
Godine 1905., za vreme ruske revolucije protiv monarhije, na Potemkinovim stepenicama ubijeno je stotine građana Odese. Taj prizor ovekovečio je Sergej Ajzenštajn (1898-1948), ruski teoretičar filma i reditelj, i to poznatog filma „Oklopnjača Potemkin” (1925). Sa vrha stepenica pruža se najbolji pogled na luku i zaliv. Sa Potemkinovih stepenica možete videti Katarinin trg na kojem se nalazi nedavno podignut spomenik Katarini Velikoj. Odesa je poznata i po velikoj pijaci na otvorenom, koju nazivaju Sedmokilometarska pijaca, najvećoj takve vrste u Evropi. Najzanimljiviji deo grada je svakako njegovo staro jezgro, gde se nalazi zgrada Opere i baleta i velik broj parkova. Pozorišna zgrada jedna je od najlepših u Evropi, a podseća na onu u Beču. Unutrašnjost je sređena u baroknom stilu, sa elementima italijanske renesanse i francuskog rokokoa - sa skulpturama junaka grčke mitologije i crvenim plišanim stolicama.
Park Ševčenko = pluća grada
Na vrhu zgrade Opere i baleta nalazi se platforma sa koje se vidi ceo grad. Ako ste ljubitelj opere, ove jeseni pogledajte balet „Labudovo jezero” P. I. Čajkovskog i Pučinijevu operu „Toska”.
Jedan od boljih restorana u Odesi je Khutorok u Parku Ševčenko, za koji kažu da su pluća grada. U toj oazi ukrajinske tradicionalne hrane, kada su tople jesenje noći gosti uživaju na terasi sa pogledom na Crno more, a kad je hladnije - uz kamin. Velike grupe turista mogu da rezervišu jednu od posebnih trpezarija koje su tematski nameštene – Lovačku sobu, Građansku sobu ili Tvrđavu. Na meniju su obično tradicionalne ukrajinske čorbe: boršč, supa sa cveklom, kupusom i mesom (1.250 dinara) i solyanka, čorba od pečuraka, mesa ili ribe (155 dinara). Obavezno probajte palačinke blyntsi, punjene mesom ili sirom (260 dinara) ili ražnjiće shashlyk od marinirane jagnjetine i povrća (320 dinara).

Žičarom do plaže
Zbog prelepih peščanih plaža za Odesu kažu da je ruska rivijera ili biser Crnog mora, stoga ne čudi da je za vreme SSSR-a bila omiljeno letovalište bogataša. Najbolje su dve plaže: Lanzheron i Otrada. Prva je smeštena u blizini Parka Ševčenko, najbliža je gradskom centru, udaljena je samo 15 minuta hoda od zgrade Opere i baleta. Plaže su opremljene vodenim toboganima i ostalim sadržajima za decu, a svakako bi trebalo da obiđete i Delfinarijum. Predstave delfina na repertoaru su svakog dana u 12.15 i u 18 sati. Do plaže Otrada (u prevodu „užitak”) najlakše ćete doći žičarom iz gradskog centra. Jedan od zanimljivijih hotela u Odesi je Londonskaya hotel (noćenje je oko 7.700 dinara) na Primorskom bulevaru. Hotel je otvoren 1827. godine. Gosti mogu da odsednu i u sobi u kojoj je, na primer, svoje plesno umeće vežbala američka plesačica Isidora Dankan, gde je belgijski književnik Žorž Simenon pisao svoje detektivske romane ili, pak, Marčelo Mastrojani, italijanski glumac, mahao sa balkona svojim obožavaocima.

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Černobilj - "zona smrti" za avanturiste

Černobilj - "zona smrti" za avanturiste






Dragomir Vlajsević – 27.07.2010.

Najveća ekološka katastrofa u istoriji korišćenja nuklearne energije dogodila se pre 24 godine. Černobilj je do danas ostao nenaseljen i pod redovnom je kontrolom ukrajinskih državnih službi, ali turisti ne mogu da mu odole. Dana 26. aprila 1986. usled nesigurnosti konstrukcije sovjetskog nuklearnog reaktora i ljudske greške prouzrokovana je eksplozija koja je uništila jedan od četiri reaktora u černobiljskoj nuklearnoj elektrani. Ta eksplozija nije ličila na eksploziju nuklearne bombe, ali je napravila štetu na reaktoru koji je zatim ispustio velike količine radioaktivne prašine u vazduh.
Pre nuklearne nesreće 1986. godine u gradiću Černobilj živelo je oko 14.000 stanovnika. Danas Černobilj nije naseljen i celo okruženje je iz sigurnosnih razloga pod posebnim nadzorom. Ovaj ukrajinski gradić nalazi se u blizini severne ukrajinske granice, otprilike 100 kilometara severno od Kijeva i 15 kilometara od černobiljske nuklearne elektrane. Mnogi turisti odlučuju se za obilazak tog područja.
"Oko osam evra koštaće vas malo drugačiji izlet. Mnogi iz čiste radoznalosti žele da vide zabranjenu zonu oko černobiljskog reaktora", kaže lokalni turistički vodič Jurij Tatarčuk, dok je za druge to avantura uz dozu "strave i užasa". "Naravno da ljude privlači nevidljiva opasnost. Ali, takva putovanja igraju važnu ulogu - informišu ljude o realnim opasnostima koje prete od tehnologije koja se koristi. Kada sopstvenim očima vidite neke stvari, one postaju važne i interesantne", objašnjava Tatarčuk. Broj turista koji posećuju ovu oblast svake godine raste. Prošle godine Černobilj je posetilo 7.000 ljudi. Bili su to mahom Šveđani, Danci i Holanđani.
Vožnja po "zoni smrti" traje sedam sati, a Tatarčuk tvrdi da to nije opasno, jer zračenje nije jače od zračenja koje proizvodi rendgen aparat. Program posete uključuje i oblilazak Pripjata. Taj grad izgrađen je za zaposlene u ovoj nuklearnoj elektrani i članove njihovih porodica, a od reaktora je udaljen samo nekoliko kilometara. Pre katastrofe u njemu je živelo 50.000 ljudi.

Izvor: Krstarica





 
Učlanjen(a)
19.08.2010
Poruka
23
dnepropetrovsk, jedan od najlepsih gradova ukrajine..
Dnipropetrovsk.jpg

573.jpeg
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Odesa i Potemkinove stepenice

Odesa i Potemkinove stepenice

Arhitektura Odese ima više elemenata mediteranske arhitekture nego ruske, pri čemu se oseća veliki francuski i talijanski uticaj.

Izvor: B92


20262083594ac3c92aad18b518606283_extreme.jpg

Photo: dmytrok / Flickr


Četvrti po veličini grad i najveća luka u Ukrajini, Odesa danas ima 1 milion stanovnika. Grad je već dugo turistički zanimljiv, manje zbog nekih konkretnih gradskih atrakcija, a više zbog atmosfere – jedinstvene mešavine mediteranske, ukrajinske i ruske kulture.

Danas je Odesa je multikulturalan grad – 2/3 stanovnika su Ukrajinci, a većina preostalih su Rusi. Ipak, u gradu dominira ruski jezik, jer je do 1991. to bio službeni jezik celog Sovjetskog saveza.

ATRAKCIJE


Stari grad
je sam po sebi najveća turistička atrakcija – Odesa je nekada bila trgovinski centar regiona i glavna luka u koju je stizala roba za Rusko carstvo, tako da se i dan danas oseća grandioznost bogatog grada.

S druge strane, fasade, zgrade i ulice u najvećem delu grada su zapuštene i ofucane i na pojedinim mestima se stiče utisak kao da o gradu niko nije brinuo od Oktobarske revolucije 1917.

Turisti su decenijama tokom sovjetske vladavine bili fascinirani ogromnim brojem velelepnih zgrada u stanju totalnog raspada, ali ni od okončanja komunizma 1992. nije se mnogo toga promenilo.

Ipak, najstariji deo grada je sređen, ključne ulice su čiste i bezbedne, a tumaranje centrom će vam uzeti dobrra dva, ako ne i tri dana.

Потьомкінські сходи
(Potemkinove stepenice) su simbol Odese – gigantsko stubište predstavlja kapiju grada kada mu se prilazi s mora. Stepenište je dugo oko 130 metara, a visinska razlika je samo 27 metara, ali je tako projektovano da se stvara optička iluzija da je duže i veće.

Kada čovek na stepeništu gleda dole, vidi se samo nivo zemljišta uz more, ali ne i stepenice; s druge strane, kada se iz podnožja gleda gore, vide se samo stepenice. Drugom iluzijom stvara se lažna perspektiva, jer su stepenice znatno šire na početku (22 m) nego na vrhu (12 m) – kada se pogleda na gore stepenište deluje duže nego što jeste, a kada se pogleda dole deluje kraće.

Stepenište je postalo svetski poznato u filmu Sergeje Eizenštajna Krstarica Potemkin, u kojem je se odigrao fiktivni masakr civila 1905.

Оде́ські катако́мби
je lavirint katakombi ispod Odese i njene okoline, a ukupna dužina hodnika se procenjuje na 2.500 km, neuporedivo više nego ispod Pariza (500 km) ili Rima (300 km). Najveći deo katakombi su nekadašnji rudnici odakle se vadio kamen za gradnju, a danas je turistima na raspolaganju samo mali deo hodnika, dok je ostatak neuređen i opasan. Katakombe su istovremeno glavni razlog zbog kojeg Odesa nema sistem podzemne železnice.

PLAŽE


Odesa ima nekoliko velikih plaža, uglavnom su peščane, okružene tipičnim crnomorskim rastinjem.

Lanžeron
je najbliža plaža, i do nje treba oko pola sata laganim hodom. Nalazi se pored parka Ševčenko, a iz centra vozi tramvaj 28 i trolejbusi 2 i 3. Plaža je opremljena svim turističkim sadržajima (tuševi, wc, tobogani), a u blizini se nalazi nedavno sagrađeni delfinarijum sa atraktivnim tačkama. Na ovoj plaži je i poznati restoran Kutorok, sa čije terase puca dobar pogled.

Otrada
nešto dalje od prethodne plaže, a glavna prednost u odnosu na Lanžeron je čistija voda. Od parkinga do plaže vodi sistem gondola-žičara sagrađen još u sovjetsko vreme, a na samoj plaži postoji dobra ponuda sportova i zabave na vodi. Otrada se sastoji od više manjih uvala, a svaka od njih ima svoj bar na pesku.

Arkadija
je najpoznatija plaža u Odesi, sa mnoštvom pabova, restorana i diskoteka. Iako je prilično daleko od centra, lako se stiže – silazi se na poslednjoj stanici tramvaja br. 5, kao i trolejbusa 5 i 13 (trolejbus br. 5 vodi so samog centra grada). U jeku sezone, a pogotov vikendom, ova plaža uvek je krcata.

Rivijera
je još dalje od centra, južno od plaže Arkadija, ali je ubedljivo najbolja u Odesi i sa najčistijom vodom.

OKOLINA


Krim
je poluostrvo spojeno sa ostatkom Ukrajine tankim prirodnim nasipom, a obalom se niže nekoliko gradova sa plažama, plitkim morem, i ekstremno jeftinim smeštajem. Od Odese treba 12 sati vozom do glavnog grada Krima, Simeropolja, koji ima najdužu trolejbusku liniju na svetu – 56 km. Sevastopolj je bio čuvena ruska vojna luka tokom Drugog svetskog rata, sa zanimljivim starim gradom i dobrim prodavnicama, a turistički je najpopularnija Jalta, sa carskim palatama i dugom promenadom pored mora. Feodosija ima predgrađa koja vrve od fabrika, ali je najuži centar zanimljiv i vrlo sličan Odesi. Koktebel je gradić za one koji traže dobru plažu, dobro plivanje, i fasinantnu prirodu.

ISTORIJA ODESE

Provobitno naselje na mestu današnje Odese obrazovali su antički Grci , u srednjem veku je bila deo Kijevske Rusije, a kasnije deo Kneževine Litvanije koja se prostirala od Baltičkog do Crnog mora.

Godine 1529. Odesa je postala deo Krimskog kanata, države Krimskih Tatara, ali glavni pečat gradu ostavio je period u kojem su ovde vladali ruski carevi u 18. i 19. veku, kao i period sovjetske dominacije u 20. veku.

Ukrajina je stekla nezavisnost 1991. godine.



 

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506

Odesa - grad stotinu nacija



Izvor: B92 28.03.2011

Ušuškana u zalivu Crnog mora, Odesa je jedan od najraznovrsnijih ukrajinskih gradova. Jedinstvenost i izgled kažu da je grad mnogo stariji nego što jeste, a utisak ostavljaju stari sovjetski realistični murali, raspadajuće arhitekture u secesionističkom stilu, spomenici Ruske revolucije i blistave prodavnice poslednje evropske mode.

20883145814d90dec00db2a658463139_orig.jpg

Kolonada

Nepokajnička enklava ruskog govornog područja u nezavisnoj Ukrajini će vas privući svojim smislom za humor, toplim mediteranskm vazduhom i svojom ponekad slavnom, ponekad tragičnom istorijo


Romansa

Svake subote, dok se odmarate u svojoj stolici od pruća i jedete smuđa u restoranu „Bulevar“, čitava povorka mladenaca će ispred vas proći sa svojim pratnjama kroz „Primorsky Boulevard“, najpoznatije šetalište u Odesi. Odesa je poznata po provodadžisanju i agencijama koje će vas sigurno ohrabriti da unesete malo ljubavi i topline u svoj život time što će vam one pronaći partnera. Srećni parovi poziraju na Potemkinovim stepenicama ili pored spomenika Vojvodi de Rišeljeu, i sve to za 15 minuta koliko imaju dok neka druga grupa ne zauzme njihovo mesto.

Iluzije

Vojvoda je jedno vreme bio guverner grada, i dan danas ga zovu „ocem Odese“ jer je za vreme svog uspešnog mandata privukao italijanske i fancuske artistokrate u grad i uspeo da ga oblikuje u treći po redu grad u carskoj Rusiji posle Moskve i Sankt Peterburga. Sada je on i predmet šale kada mu se obraćaju kao „Vojvodi iz luyk (šahta)“ jer ako ga pogledate iz određenog ugla, svitak koji drži u ruci izgleda kao nešto sasvim drugo. Stanovnici Odese su poznati kao šaljivdžije i 1. april se kod njih ozbiljno slavi, kao i „Humorina festival“.

OdessaPotemkin_stairs.1jpg1.jpg

Najpoznatija znamenitost su Potemkinove stepenice koje je dizajnirao italijanski arhitekta Franc Bofo i načinio ih besmrtnim u filmu „Battleship Potemkin“ u znak sećanja na ustanak mornara 1905. Ako se popnete na vrh i pogledate dole, svih 192 stepenika će izgledati sasvim iste širine iako su poslednji znatno širi.

12162769234d90dec064602108017811_v4%20big.jpg

Opera



Ispod površine

Kako šetate popločanim ulicama užeg centra grada, proći ćete pored čudnog drveća koje izgleda kao da je naopako zasađeno, a prolazite i pored elegnatne, restaurirane Opere iz 1887. Možete zaviriti u dvorišta raspadajućih građevina iz XVIII veka i videćete neke suprotnosti modernom shvatanju domaćinstva – sušenje veša na žicama i babuške koje provode dane na klupama.

467_odessa_big.jpg


Do 80-ih godina svako dvorište je imalo jedan poseban ulaz u lavirint podzemnih katakombi, ali su sve osim nekoliko zatvorene kako bi sprečili decu da lutaju i nikad se ne vrate. U Drugom svetskom ratu partizani su koristili katakombe za borbe protiv nacista koji su desetkovali Jevreje kojih je bilo u priličnom broju i bili su dosta uspešni u tome.

16423405274d90dec0c05ba460003616_v4%20big.jpg


Kultura i noćni život

Odesa je bila kosmopolitski grad mnogo pre internacionalne kuhinje koja sada preovlađuje u gradu. Rusi su je osvojili 1789, u rusko-turskim ratovima, i grad je postao slobodna luka 1815. godine u koju su dolazili Grci, Turci, Jermeni, Italijani, Jevreji i Ukrajinci, između ostalih, koji su utabali puteve za preko više od 100 nacija koje sada žive tu.

Kuhinja obiluje raznovrsnošću od ukrajinskog kiča „Kumanets-a“ i „Ukrainskaya Lazunka“, preko „Aliye Parusa“ za kojim Rusija pati, do odličnog sušija „Yokahama“ i mešavine italijansko-asirske kuhinje „Casa Nova“ gde čaša vina košta koliko i prosečna ukrajinska plata.

Od sovjetskog vremena, Odesa je sačuvala reputaciju kao grad koji voli zabavu. Leti, pratite masu i krenite na plažu prepunu bronzanih tela. Ni Otrada ni Arkadija plaže nisu najčistije na svetu, ali to ni ne smeta pravim uživaocima sunca. Kada zađe sunce, Arkadija se pretvara u centar sa brojim diskotekama, klubovima koji privlače mlade. Stanovnici Odese vole da kupuju, a budući da je Odesa bila merkantilistički grad, nije ni čudo što se najveći centar kupovine nalazi na obodima grada. Idite autobusom do „Seven Kilometres“ i potražite nešto za sebe među venčanicama, nameštajem, odećom, nakitom itd. Ili prošetajte do Moldovanke, trošnog moldavskog naselja iz XVIII veka gde na nedeljnoj buvljoj pijaci možete pronaći sve od nacističkih suvenira preko samovara do Lenjinovih bisti.

 
Poslednja izmena od urednika:
Učlanjen(a)
27.07.2011
Poruka
1
UKRAJINA - nesto dosad nevidjeno... :)

Bila sam iznenadjena, kada sam videla da na ovako sveobuhvatnom i zanimljivom forumu nema nijedne teme o ovom predivnom gradu.

Posto sam zbog svog posla vezana za Istocnu Evropu, imala sam prilike da proputujem veliki broj destinacija na teritoriji bivseg SSSR, ali je upravo ovaj grad mesto na koje se vrlo rado vracam makar jednom godisnje.

Grad predstavlja zanimljiv spoj centralnoevropskog (odredjeni delovi lice na, recimo, ceske ili slovacke gradove) i istocnoevropskog (prelepi hramovi, niske cene, gostoljubivo stanovnistvo).

Grad cesto posecuju turisti, kako iz drugih delova Ukrajine, tako i iz okolnih zemalja, te zbog toga ima veliki broj hostela, hotela i mesta na kojima mozete odsesti. U hostelu u kome sam ja nekoliko puta boravila, imala sam priliku da sretnem turiste iz Irana, Kine, Francuske (verovatno zbog lokacije i pogleda na ceo grad).

U Lavovu svako moze da pronadje nesto za sebe, od prirode i brojnih zmkova u okolini grada, preko kulturnih sadrzaja i nocnog provoda, ali i velikog broja zaista unikatnih kafica i restorana, kakve nisam videla ni u jednom drugom gradu.

Ja sam odsela u hostelu " ROXELANA" koji se nalazi u zamku iz 18. veka...nedaleko od zeleznicke stanice :))) sta dalje da vam pricam...

Ukoliko je jos neko bio ovde ili planira da putuje - slobodno me kontaktirajte, ako vam zatrebaju konkretne informacije tipa gde odsesti, sta posetiti, sta probati, kuda otici i slicno.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.549
Sedam zanimljivosti o Kijevu
Glavni grad Ukrajine Kijev grad je bogate istorije, sa raskošnom turističkom ponudom. Pored divnih muzeja, spomenika, arhitekture i raskošnih ulica, on takođe čuva mnoge tajne za koje malo ko zna.

IZVOR: B92
153978454456c5935a13150050573133_v4%20big.jpg

Foto: Thinkstock


Poreklo imena Kijev
59221297556c592e691f9b463911220_v4%20big.jpg

Kijev (visitkyiv.com)


Poljani su bili najrazvijenije pleme među istočnoslovenskim plemenima. Legenda kaže da je njihov knez Kij sredinom prvog milenijuma osnovao ovaj grad, koji je zahvaljujući dobrom položaju postao jedan od najrazvijenijih. U narednom periodu nastavio je da se razvija i postao važna raskrsnica trgovačkih puteva, centar kulture, ekonomije i politike Kijevske Rusi.

Najveći grad Evrope u XI veku
21041891556c592e6abdc2827581689_v4%20big.jpg

Jaroslav Mudri (foto: britannica.com/biography/Yaroslav-I)


U XI veku Kijev je bio najveći grad Evrope. U vreme Jaroslava Mudrog,velikog kneza Kijevske Rusi, koji je vladao u periodu od 1016. do 1054. godine, Kijev je bio pedeset puta veći od današnjeg Londona i deset puta veći od današnjeg Pariza. Za vreme njegove vladavine Kijev je bio centar kulture i vojne moći.

Kijevsko-pečerska lavra (Svetska baština Uneska)
185298417856c592e6c5eb4347843566_v4%20big.jpg

Kijevsko-pečerska lavra (foto: sh.wikipedia.org)


Deo svetske baštine Uneska i jedno od sedam svetskih čuda Ukrajine, Kijevsko-pečerska lavra jedan je od najpoznatijih spomenika pravoslavne vere za Ukrajince. Osnovana je u Kijevu 1051. godine za vreme Kijevske Rusi i vladavine kneza Jaroslava Mudrog. Smeštena je na južnim padinama Kijeva blizu reke Dnjepar.

Stanica Arsenalna
183699764856c592e6ed7ce551681577_v4%20big.jpg

Stanica Arsenalna (foto: vgorodok.com.)


Dobar i efikasan, Kijevski metro ima jednu od najdubljih stanica na svetu. Njena dubina dostiže i do 105 metara ispod zemlje. To je, takođe, jedna od prvih stanica, sagrađena 1960. godine pored zgrade parlamenta. Put od stanice do ulice pokretnim stepenicama traje čitava četiri minuta.

Najzeleniji grad na svetu
188822722756c592e7181db160880912_v4%20big.jpg

Zelenilo (foto: activeukraine.com)


Kijev je pre 50 godina proglašen za najzeleniji grad na svetu sa svojih 56.000 hektara drveća i zelenila. I danas je ovaj grad poznat po svojim zelenim parkovima za duge šetnje, uživanje i opuštanje. Holosijvski park je jedan od parkova u kome se stanovništvo svakodnevno okuplja. Pored lepog zelenila, ovde se nalaze i kaskadna jezera, koja su posebna atrakcija. Takođe, tu je i park slavnog ukrajinskog književnika, slikara i humaniste Tarasa Ševčenka, koji se nalazi blizu muzeja koji je takođe posvećen njemu.

Glavna ulica Kijeva
188492959656c592e736569113841690_v4%20big.jpg

Glavna ulica Kijeva (foto: footprintsandmemories.com)


Srce Kijeva čini njegova glavna ulica Hreščatik u kojoj se nalaze mnoge poslovne zgrade, turističke atrakcije i metro-stanice. Ona vodi prema Trgu nezavisnosti, gde se ljudi često okupljaju da proslave velike događaje. Verovatno niste znali da je Ulica Hreščatik ujedno najkraća i najšira ulica u ovom gradu. Njena je širina od 75 do 100 metara, dok je njena duga kilometar i dvesta metara.

Ulica skulptura
89108928856c592e757d98515489260_v4%20big.jpg

Ulica skulptura (foto:activeukraine.com)


Ulica skulptura u Kijevu je poznata kao najveselija ulica u gradu. Kaže se da nijedna osoba nije prošla kroz nju bez osmeha na licu. Ulicu je sagradio arhitekta Avram Miletski osamdesetih godina prošlog veka, a skulpture koje su postavljene naknadno, 2009. godine, doprinele su njenoj lepoti.

Grad kestena
99378148556c592e7721c2012433292_v4%20big.jpg

Grad kestena (Foto: en.wikipedia.org)


Kijev je takođe poznat kao grad kestena. U vreme Sovjetskog saveza cvetanje kestena, svakog aprila, bio je zvanični simbol Kijeva. Postoji više teorija kako je kesten dospeo u Kijev. Jedna od najpoznatijih je ona koja kaže da je pre dolaska Nikolaja I Pavloviča, tadašnjeg cara Rusije, 1842. godine, guverner general Bibikov uvezao sa Balkana nepoznatu biljku lepog izgleda i mirisa. Biljku su posadili u današnji Ševčenkov bulevar, ali vladaru se to nije dopalo. Tokom noći drveće je izvađeno i umesto njega je zasađena topola. Srećom, meštani Kijeva nisu dozvolili da ovo, tada egzotično drveće, uvene i zato su ga zasadili u svoja dvorišta.
 
Natrag
Top