Turizam prirodne ljepote i spomenici Hrvatske

Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Učka


uckaprirodnabastinacromaps.jpg


Područje masiva Učke i dijela Ćićarije s najvišim vrhovima Vojak (1401 m) i Veli Planik (1271 m) proglašen je Parkom prirode 1999. godine. Proteže se na dvije županije - Istarska i Primorsko-goranska. Vršni greben Parka od iznimnog je značenja i vrijednosti zbog specifičnog geološkog postanka te brojnih rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta. Učka je planina jednostavna oblika, s dvije strme padine i oštro ocrtanim hrptom. Hrbat je najviši u početku (Vojak, 1401 m), odakle se preko vrhova Brgud (906 m), Šikovec (779 m) i Sisol (883 m) postupno spušta prema jugu sve do Plominskoga kanala, gdje tone u more.

uckavojakcromaps.jpg


Biljni je svijet veoma raznolik. U donjem dijelu istočne padine značajne su samonikle šume kestena i, zahvaljujući obilju vlage, bujna mediteranska vegetacija.

U srednjem pojasu prevladava hrast, a u najvišem bukva. Osobito su zanimljivi i raznoliki brojni speleološki objekti (ima ih nekoliko stotina). U klimatskom pogledu prevladavaju mediteranski utjecaji, s obzirom na blizinu mora, ali u visinskom pojasu znaju se snježni nanosi na osojnim stranama ponekad zadržati sve do svibnja.

Na području Parka markirano je 50–ak planinarskih i 8 staza za brdski biciklizam. Za potrebe sportskog penjanja, na vapnenačkim stupovima i stijenama kanjona Vele Drage uređeno je 60–tak penjačkih smjerova. Jednu od najljepših panorama u ovom dijelu Europe pruža najviši vrh Vojak (1401 m) gdje se sa kamene kule-vidikovca za vedrih dana pruža punih 360 stupnjeva pogleda koji se ne zaboravlja: Istarski poluotok, otoci sjevernog Jadrana, planine Gorskog Kotara, Venecija, talijanske Alpe...

izvor:cromaps


Papuk


papukcromaps.jpg


Papuk je planina u Slavoniji, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške doline koja je proglašena Parkom prirode 1999. godine, koji se proteže na područje dvije županije - dio područja Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije.

Vrhovi središnjeg Papuka obrasli su šumom u kojoj prevladavaju bukva i hrast, a ima i klena, javora i jasena. Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. U parku prirode Papuk očuvana su obilježja žive i nežive prirode koja je karakteristična za srednju Slavoniju, područje sa naglašenim raznolikostima flore i faune, vrijednim hidrološkim i geološkim područjima, ekološkim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim obilježjima.
Između skupine Petrov vrh - Vrani Kamen sa zapadne i Krndije s istočne strane pruža se središnji dio Papuka s jedinim vrhovima iznad 900 m. Gorski hrbat koji čini okosnicu planine u dužini od blizu 30 km. U njemu se visinom ističu Točak (887 m), Lom (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m) i Češljakovački vis (825 m). Vrhovi su do najviše točke obrasli šumom, u kojoj prevladavaju bukva i hrast, pored toga javor, klen i jasen. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od G. Vrhovaca koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite.

Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, bujnom vegetacijom, uz obilje izvorske vode i mrežu puteljaka, vrlo je prikladan za planinarenje.

Na Papuku su izgrađeni planinarsko-turistički objekti: planinarski dom Lapjak (335 m) 2,5 km udaljen od Velike, termalno kupalište Toplice (296 m) nedaleko od Velike, planinarska kuća Trišnjica, 7 km od doma Lapjaka, dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu (725 m), skijaška žičara nad Jezercem, planinarski dom Jankovac (475 m) na sjevernim obroncima Papuka.


Lonjsko polje


lonjskopoljeprirodnabastinacromaps.jpg




Park prirode Lonjsko polje smješten u porječju Save i Lonje, pripada rijetko očuvanim poplavnim područjima Europe. Zbog raznolikih i mnogobrojnih prirodnih vrijednosti ima značaj Europske prirodne baštine.

Sela smještena uz obje strane toka rijeke Save, očuvala su karakteristične ambijente i izvorno narodno graditeljstvo u drvu. Veći dio Parka prirode (60%) pripada nizinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena.

lonjskopoljeselorodacromaps.jpg




Pašnjaci i livade pokrivaju 30%, a vodene i ratarske površine (u suhom razdoblju) oko 10%. U ovom parku prirode nalazimo i jednu od najvećih koncentracija bijelih roda (580 parova, od čega u selu Čigoč 51 par, te je 1994.g. Čigoč proglašen europskim selom rode.


Telašćica




telascicaprirodnabastinacromaps.jpg




Jugoistočni dio Dugog otoka i otočića što ga okružuju morfološki, reljefno i geografski dio su prirodne cjeline Kornata, najbrojnije i najrazvedenije otočne skupine na Jadranskome moru. Više od 2500 sunčanih sati godišnje, srednja siječanjska temperatura viša od 7ºC i srednja godišnja viša od 16ºC obilježja su klime tog prostora.

Zimi more ima približno 13ºC, a ljeti približno 24ºC. Prostorni nastavak kornatskog Nacionalnog parka, na njegovoj sjeverozapadnoj strani. Bogato razvedeni zaljev Telašćica duboko se uvukao u jugoistočni dio Dugog otoka. Njegova je dužina 8 m, a najveća širina 1,5 km.

telascicaicromaps.jpg




U zaljevu se smjestilo i nekoliko otočića. Telašćica je izvrsno žaštićena od svih vjetrova. Rijetko tko će propustiti poznate klifove, visoke i okomite stijene na pučinskoj strani otoka. Nastavak je kornatske linije, ali ovdje litice dostižu maksimalnu visinu, najvišu na Jadranu - 166 metara, a na izlazu iz zaljeva dočekuje nasčudnovat otočić, promjera oko 60 m, a visinom niti 2 metra.

U južnom dijelu područja Telašćice nalazi se zanimljivo jezero Mir, dimenzija 900 x 200 m, dubine 10 m (zbog podzemne povezanosti s obližnjim morem voda jezera je bočata).

telascicacromapsparkprirode.jpg




Od ukupne površine parka prirode - 65 km² - na kopno otpada 26,5 km². Parku prirode “Telašćica” pripada i nekoliko manjih otoka na granici s Nacionalnim parkom “Kornati”, a najveći među njima je Katina.



Biokovo




bikovoprirodnabastina.jpg




Od Brela do Gradca, u dužini od 50-ak km, pruža se obalni pojas jedinstvenih prirodnih svojstava-slog plaža, šuma, kultiviranog krajolika i planinskog zaleđa ne može se naći gotovo nigdje na svijetu.

Nigdje se na našoj obali tako visoki vrhovi (do 1500m) na tolikoj dužini nisu tako približili moru (udaljen od obalne linije 2-3 km), a planinske litice igdje tako strmo i vrletno dižu kao ovdje.



bikovocromaps.jpg



Kombinacija planine (najviši vrh - Sv.Jure - visok je 1762 m) s primorjem stvorila je neponovljive ljepote - naša najljepša žala, bujne šume alepskog bora, pitomi maslinici, vinogradi i slikovita naselja, poredana duž obale ili utisnuta podno litica. Visinski pojas Biokova vrlo je zanimljiv s botaničkog gledišta, bogata flora, osobito tercijarni relikti, privlače brojne stručnjake.

Od biljnog svijeta spominjemo endemičnu zečinu i biokovsko zvonce, rijetke biljke poput zimskog kravljaka, rumene vodoljenke, polegla trešnjica, hrvatske trpkovine, velike kositernice i narcise koje pokrivaju livade. Prema spelološkom katastru SO HPD-a "Biokovo" dosad je poznato cca 600 speloloških objekata, od kojih je većina (400) istražena. Tri jame su dublje od 500 m: Stara škola, Vilimova i Pod kamenitim vratima. Po obliku slične su bunarima.





bikovocromapsparkprirode.jpg




Za posjetu Biokovu najvažnija je Biokovska cesta koja vodi s prijevoja Staze na sam najviši vrh Sv. Juru. Od uzlaznih pješačkih pristupa s primorske strane najbitnija su od makarske preko Makra, od velikog Brda na Lokvu i od Basta na Sv. Iliju. Koja je panorama ljepša? Da li ona s mora na zelene flišne padine i sure biokovske stijene ukrašene autohtonim crnim borom ili ona s Vošca, Sv. Ilije i drugih vrhova na obalu, otoke i nepreglednu pučinu. Za krajolik vršnog područja karakteristični su otvoreni kamenjari, ali i šumarci bukve u zaklonjenim ponikvama. Pejsažno i botanički, osobito vrijednim smatraju se šumarci crnog dalmatinskog bora na primorskoj, i ostaci jelovih šuma na zagorskoj strani Biokova.

Biokovo je i prvorazredni prostor za planinarsku rekreaciju. Čitav niz vrletnih, ali vješto provedenih staza, vjekovima korištenih, danas služi planinarima i ambicioznijim turistima.





Velebit




velebitprirodnabastinacromaps.jpg




Planinski lanac između Like i Jadranskog mora, sa najvišim vrhom - Vaganski vrh (1758m). Prijelaz preko Velebita omogućavaju tri prijevoja: Vratnik-698 m, Prosina-789 i Vrata-927m. Zahvaća tri hrvatske pokrajine - Liku, Hrvatsko primorje i Dalmaciju. Prirodne granice su jasno izražene, s jedne strane Velebitski kanal Jadranskog mora, a s druge ličko-gacka zaravan.

Na jugu omeđen kanjonom Zrmanje, a na sjeveru ga dijeli od ogranka Kapele urezan prijevoj Vratnik. Velebit je najveća hrvatska planina i najduža planina Dinarskog sustava, koja je urezala snagom svoje pojave i velikom dužinom dubok trag u povijesti, gospodarstvu i kulturi. Oduvijek privlači istraživače raznih struka svojim prirodnim bogatstvom, svojstvima, položajem uz more i kontrastom primorske i ličke padine.


velebitcromapsparkprirode.jpg



Zbog svojih iznimnih prirodnih raznovrsnosti i bogatstva, Velebit je Poveljom UNESCO-a uvršten u međunarodne rezervate biosfere. Godine 1981. cijela planina, s ukupnom površinom od oko 2000 četvornih kilometara, proglašena je parkom prirode. Najveća koncentracija privlačnih objekata i lokaliteta Velebita nalazi se u njegovom sjevernom dijelu, između prijevoja Vratnik i Veliki Alan. Zanimljiv je Zavižan, sa specijalnim botaničkim rezervatom i botaničkim vrtom. Velebit spada u najzanimljivije područje u Europi ne samo zbog velikog broja špilja i jama velikih dimenzija, nego i po obilju neistraženih objekata. Špilje Cerovačke pećine i Manita peć odlikuju se ljepotom, dok Lukina i Slovačka jama, dublje su od 1000 m se ubrajaju među najdublje na svijetu.

Velebit je botanički jako zanimljiv, ponosi se velikim brojem endema reliktnog značenja osobito tercijarnih biljaka od kojih su najzanimljivije Degenia velebitica, Sibiraea croatica, Seseli Maly, Saxifraga prenja i Aubrietia croatica, zatim Ranunculus velebiticus, Dianthus velebiticus, Iberis velebitica i dr. Na Velebitu uspijeva i runolist i rododendron, a oko najviših vrhova je razvijen pojas klekovine bora. velebit je poznat i po svojoj bogatoj fauni i zanimljivosti nekih endemičnih vrsta osobito leptira.


velebitcromapsparkprirodecvjece.jpg


Uzdužna, pješačka staza u sjevernoj polovini planine - “Premužićeva staza” - građena u razdoblju 1930-33.g., za potrebe planinara i izletnika, odlikuje se otvorenim panoramama prema moru. Pješački prilazi s ličke strane su ugodniji od onih s primorske. Pješaci mogu stići na hrbat Velebita i autobusnom linijom (na Vratnik, Oštarije, Prezid) pa započeti s visinskim pohodom. Najljepši je dio puta premužićeva staza kroz Rožanske kukove. Planinarska sezona traje gotovo cijelu godinu, no u zimskom dijelu godine češća je bura, snažan vjetar koji zna potrajati i duže vrijeme. Najpovoljniji su za posjet srpanj, kolovoz i rujan. U to je doba najmanje oborina, magle, vjetra i grmljavine.
Fotografije: Park prirode Velebit


Medvednica




medvednicacromapspriroda.jpg




U sjevernom zaleđu Zagreba smjestio se šumoviti masiv Medvednica koji cijelom svojom dužinom zaštićuje grad. Glavni je masiv dug 24 km, a približno u sredini uzdiže se njegov najviši vrh Sljeme, 1033 m, dominirajući krajolikom.

Uzduž sjevernih i južnih obronaka masiva spuštaju se prema gradu i prema Hrvatskom zagorju mnogobrojne potočne doline, tako karakteristične za oblik Medvednice.

medvednicacinovnickalivadacromaps.jpg




Iznimku od toga čini krška terasa Ponikve, na zapadnom dijelu Medvednice, značajna po zanimljivim krškim pojavama i poniranju oborinskih voda. Cijela Medvednica pokrivena je bujnom šumskom vegetacijom koje površina iznosi približno 130 km².

U nižim dijelovima planine prevladavajuće vrste drveća su hrast, grab i pitomi kesten. Najveće površine zauzimaju bukove šume u kombinacijama s prethodnim vrstama, kao samostalni bukov pojas i konačno u kombinaciji s jelom. U vršnoj zoni ima dosta javora i jasena, a na izoliranim položajima nađe se i rijetka, zaštićena vrsta tisa.
Medvednica je zanimljiva i u geolo- škom pogledu, krije u sebi podzemne kanale i horizonte špilje Veternice (premašuju dužinu od 6 km).


medvednicacromapspriroda.jpg




Mnoge staze i šumski putovi omogu ćuju da Medvednica bude lako pristupačna sa svih strana, da zadovolje potrebe planinara i izletnika. Izgrađena je turistička žičara, dugačka 4017 m, a na sjevernoj strani potrebama skijaša namijenjena je skijaška žičara. Na najvišem dijelu planine smješteni su turističko- rekreativni objekti. Među kulturno-povijesnim spomenicima na Medvednici, Medvedgrad je najznačajniji (jedan od najvećih srednjovjekovnih zamaka u Hrvatskoj).
Podignut sredinom 13.st. na visini od 600m, nadzirao je zagrebački prostor. Danas je Medvedgrad i mjesto državnog spomen-obilježja Neznanom branitelju domovine.
Fotografije: Park prirode Medvednica



Kopački rit




kopackiritcromaps.jpg


Park prirode Kopački rit leži 14 km sjeveroistočno od Osijeka, u luku što ga čini Drava na svom ušću u Dunav. Riznica prirode s osebujnim i zanimljivim životnim zajednicama močvara, poplavnih područja i ritskih šuma.

Zaštićen kao park prirode sa specijalnim zoološkim rezervatom na površini od 17730 ha.

Obilje kukaca, žaba, riba - jednom rječju obilje hrane u vodi i oko nje, pogoduje razvoju ptičjeg svijeta. To obilje jednako se odnosi na broj ptičjih vrsta (utvrđeno 267 vrsta, od čega se oko 100 vrsta ovdje i gnijezdi). Neke među njima - crna roda i velika bijela čaplja - u Europi su već vrlo rijetke, a posebno dragocjen stanovnik Kopačkog rita naš je najveći orao štektavac.

Središnji dio zoološkog rezervata je stalna vodena površina - Kopačko jezero (oko 2km²). Gdje se voda duže zadržava, dominiraju vrbe i topole, a gdje poplave kraće traju, prevlast uzimaju hrast i jasen, te mjestimice joha. To su bogati biotopi kopnene faune, karakteristični za naše panonske prostore. Njeni zanimljivi predstvanici su jeleni, srne, divlje svinje, lisice, divlje mačke, kune, lasice itd.

Za neke vrste, posebno jelene, ekološki uvjeti u ovom prostoru izuzetno su povoljni pa organizirano lovište s određenim uzgojnim mjerama ovdje ima stoljetnu tradiciju.

Zoološki je rezervat isključen iz lova i namijenjen neometanoj evoluciji i proučavanju prirodnih procesa bez utjecaja čovjeka. Za faunu karakteristična je i nužna velika pokretljivost, odnosno migracija, jer cjelokupni život ovisi o nadolasku poplavnih voda i njihovom povlačenju.




Žumberak - Samoborsko gorje



kopackiritcromaps.jpg


Svega tridesetak kilometara jugozapadno od Zagreba nalazi se Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, za mnoge još uvijek neotkriven svijet. Žumberačko i Samoborsko gorje zajedno čine slikovito planinsko područje koje se uzdiže iznad okolnih gradskih središta (Zagreb, Samobor, Jastrebarsko, Ozalj).

Obuhvaća površinu od 333 km², a proteže se od 180 do 1178 m nadmorske visine sa najvišim vrhom - Svetom Gerom. U svom sastavu nema niti jednog gradskog naselja te predstavlja isključivo ruralno područje, sa seoskim naseljima do čak 800 m nadmorske visine.

zumberaksamoborskogorje1pbcromaps.jpg


Ispresijecan je dubokim potočnim dolinama, strmi obronci obrasli su šumama, a vršne zaravni i blage padine pokrivene su brojnim livadama, pašnjacima i vinogradima.

Zbog prekrasnog krajobraza, iznimne prirodne ljepote i bogate kulturne baštine, sačuvanog tradicionalnog načina života i brojnih mogućnosti za rekreaciju, Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje je idealno mjesto za vaš odmor. Stari gradovi, mlinovi, slapovi, biciklističke i pješačke staze, neki su od razloga da posjetite ovo područje.

izvor:cromaps



Zdravstveni turizam

Već su stari Rimljani poznavali i koristili neke termalne izvore u Hrvatskim krajevima. Brojni su termalni izvori u Hrvatskom zagorju. Lječilišni se turizam razvio u Varaždinskim, Stubičkim, Krapinskim i Tuheljskim toplicama. U zapadnoj Slavoniji najdulju lječilišnu tradiciju imaju Daruvar i Lipik, na Kordunu Topusko, a u istočnoj Slavoniji kraj Valpova Bizovačke toplice. Na obali mora najpoznatija su lječilišta u Umagu, Opatiji, Crikvenici, Hvaru, Velom Lošinju, Veloj Luci, Makarskoj, a u unutrašnjosti Istre Istarske toplice. Sva su ta središta dobro opremljena za liječenje, prevenciju i rehabilitaciju. Posjetiteljima su na raspolaganju brojni hoteli, obično viših kategorija, te privatni smještaj.

Tenis

turizamatpumagcromaps.jpg


Umag je sjedište vrhunskog nacionalnog i svjetskog ATP turnira - Croatia Open, s visokim fondom nagrada. U Bolu se nalazi tenis centar “Bol” sa 20 tenis igrališta i centralnim tenis stadionom sa 2 000 sjedećih mjesta. Svake godine 4 - 6 međunarodnih tenis natjecanja.

Kongresni turizam

Hrvatska zauzima važno mjesto u međunarodnom kongresnom turizmu - 75 potpuno opremljenih kongresnih dvorana za više od 4000 sudionika, te 6900 soba u kongresnim hotelima. Organizirajući mnoge specijalizirane kongrese u turističkim središtima (Zagreb, Brijuni, Opatija, Poreč, Umag, Rovinj, Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik). Hrvatska učvršćuje svoje mjesto među međunarodnim kongresnim središtima.

Sportski ribolov

Dopušten je u brojnim rijekama, rječicama, potocima, jezerima i u moru. Osobito je aktivan ribolov na rijeci Gackoj u Lici te u Kopačkom ritu u Baranji. Za sportski ribolov na moru su potrebne dozvole za koje se plaćaju naknade kao i za podvodni ribolov. Dozvola za obavljanje rekreacijsko-športskog ribolova na moru za hrvatske ili strane državljane izdaje se na rok od: za jedan (1) dan; za tri (3) dana; za sedam (7) dana; za trideset (30) dana, za tekuću kalendarsku godinu (godišnje dozvole). Za ribolov u slatkim vodama obično je potrebna dozvola. Ribiči mogu dobiti sve potrebne obavijesti u Ribolovnom savezu Hrvatske u Zagrebu, Trg sportova 11 te u Savezu za sportski ribolov na moru i podvodne djelatnosti, Zagreb, Dalmatinska 12.

Lov

Lovci imaju dobar razlog za dolazak na odmor u Hrvatsku koja ima oko 70000 krupne i 80000 sitne divljači, odnosno ukupno 768 lovnih područja - u nizinama uz rijeke, u visokim planinama, u gustim hrastovim šumama i na prostranim livadama. Slavonija i Baranja na sjeveroistoku Hrvatske nude velike mogućnosti raznovrsnog lova. Lovi se jelen lopatar i obični jelen, srneća divljač, divlja svinja, kuna bjelica i kuna zlatica, lisica, divlja mačka, puh, tvor, zec, fazan, trčka, prepelica, divlja patka, divlja guska. U planinskim područjima Gorskog kotara može se loviti divokoza i medvjed. Divokoza se lovi i u Dalmatinskoj zagori i na Biokovu, a na Pelješcu i otocima muflon. Za Istru je karakteristična niska i pernata divljač, a otoci Cres i Lošinj poznati su po osebujnim jelenima lopatarima. Za lov je potrebna posebna dozvola, a sve obavijesti mogu se dobiti u Lovačkom savezu Hrvatske u Zagrebu, ulica V. Nazora 61.

Planinarenje

Brojna raznolika planinska područja pogodna su za planinarenje, a mnoge označene staze dokaz su njegove duge tradicije u Hrvatskoj. Planinarska sezona u našoj zemlji praktički traje čitavu godinu. Naše planine nisu visoke - Hrvatska je jedina zemlja na europskom Jugoistoku bez ijednog vrha iznad 2000 metara, ali po zanimljivosti im je malo ravnih. Posebne su atrakcije za planinare nacionalni park Risnjak, cijela planina Velebit, planine Gorskog kotara te brojna planinska izletišta nadomak većih gradova. Markacije su u planinama tipizirane: crveni krug s bijelom točkom u sredini. Tanka stabla iznimno se obilježavaju s dvjema usporednim crvenim linijama i bijelom linijom među njima. Oko 50 m prije križanja postavlja postavlja se oznaka x. U Hrvatskoj danas ima oko 250 vodiča društvenih izleta i ispitanih vodiča ljetnih i zimskih pohoda. Djeluju na amaterskoj osnovi, a udruženi su u stanice vodiča. Stanice daju vodiče većim skupinama i manje iskusnim planinarima, pogotovu za orijentacijski ili tehnički teža područja. Većina stanica ima sjedište u pl. društvima, a neke su samostalne. Gorska služba spašavanja (GSS) - u slučaju nesreće u planini, stijeni, špilji ili nekom drugome nepristupačnom mjestu pomoć pružaju dobrovoljni članovi GSS.

turizamalpinizamcromaps.jpg


Alpinistika - sve značajnije planine pripadaju dinarskom gorju i vapnenačke su građe - i ako se ne ističu osobitom visinom obiluju penjačkim problemima skoro svih stupnjeva težine. Kako su gotovo sve u blizini mora specifičnost im je da i u zimskom periodu omogućavaju uspone u gotovo ljetnim uvjetima npr. Kozjak, Biokovo, Paklenica u Velebitu gdje je stijena Anića kuka stekla međunarodni glas (tradicionalni proljetni skup alpinista).

Sportsko penjanje - za razliku od alpinistike, sportski penjači se penju bez ikakvih pomagala. Naša su najposjećenija penjališta Mlini, Dvigrad, Rovinj i Vranjska draga u Istri, Veli vrh u blizini Rijeke, Samarske stijene u Gorskom kotaru, otok Unije, Paklenica i Tulove grede u južnom Velebitu, Stomorica kod Omiša, Marjan iznad Splita, Brela u blizini Makarske, Gorsko Zrcalo u Medvednici, Pokojec u Ivanščici i Kalnik. Glavna središta skijanja: Delnice, Mrkopalj, Platak (glavno skijaško središte riječkog područja), Tuk, Bjelolasica ( u Vrelu pod Bjelolasicom razvija se planinski sportsko-rekreacijski zimski centar “Bjelolasica”).
izvor:cromaps

MEDICINSKI TURIZAM

slikaSaokviromwellness.jpg


Uređena lječilišta na bazi ljekovitih mineralnih i termalnih izvora.
Oko Zagreba: Tuheljske toplice, Krapinske toplice, Stubičke toplice, Varaždinske toplice, Ivanić grad (Naftalan) i Topusko.
U Slavoniji Daruvar, Lipik i Bizovac, a u primorju Vela Luka, Šibenik, Duga Uvala i Istarske toplice. Thalassotherapia djeluje u Opatiji, Crikvenici, Velom Lošinji, Hvaru i Makarskoj.

Riječ "wellness" kovanica je dvaju termina "well being" i "fitness".
Kao pristup životu wellness se prije 30-ak godina razvio u Americi naglašavajući da je za zadovoljan život nužno suglasje mentalnog, fizičkog i psihičkog.
Drugi naziv "Spa" svoje ime zahvaljuje poznatom belgijskom liječilišnom gradu istoga imena smještenom u belgijskim Ardenima priznatom po učinkovitim tretmanima za poboljšanje fizičke kondicije i uljepšavanje.
Budući da wellness odnosno Spa filozofija zagovara cjelovit pristup osobi, najbolje učinke polučuje ako se specifični tretmani kombiniraju s danima odmora jer odlazak na masažu ili u saunu nakon radnog dana samo djelomice i većinom tek na fizičkoj razini donosi olakšanje.
Stoga je najpodesnije da shodno svojim mogućnostim i slobodnom vremenu odaberete wellness paket u nekom od hotela s wellness programima i te dane posvetite samo sebi. Time ćete zdravlju vašega duha, duše i tijela darovati ono najbolje - ravnotežu i usklađenost.
Pogledajte raznolike wellness programe iz naše ponude »
Aromaterapija: metoda korištenja biljnih esencijalih ulja s ciljem obnavljanja (pomlađivanja kože), relaksacije tijela i uma, osvježenja. U kupkama i masažama koriste se blagodati eteričnih ulja dobivenih od listova, cvjetova, plodova i korijenja ljekovitih biljaka čiji izbor ovisi o individualnim potrebama klijenta. Aromamasaža preporučuje se za tretmane učvršćivanja kože, a osobito je učinkovita u borbi protiv stresa, unutarnjeg nemira i lošeg raspoloženja jer utječe na uravnoteženje osobe podvrgnute tretmanu.
Ayurvedska masaža: tehnika koja se zasniva na više od 5000 godina starom učenju o ravnoteži duha i tijela, a tretman tijela provodi se toplim sezamovim uljem koje se u laganom mlazu izlijeva na kožu glave.
Cupping terapija: Drevna vrsta kineske masaže u kojoj se maser koristi šalicama kako bi otvorio put tjelesnim "meridijanima" (dijelovi tijela kroz koje energija putuje do svih organa) i tako izazvao revitalizaciju cijelog tijela. Finska sauna: prostorija zagrijana na temperaturu između 60°C i 100°C, namijenjena duhovnoj i tjelesnoj relaksaciji. Hot stone masaža: masaža koja kombinira toplo i vrlo toplo kamenje specijalnog vulkanskog porijekla koje dugo zadržava postignutu temperaturu, s hladnim kamenjem. Masaža kamenjem prikladna je za one koji se žele osloboditi napetosti i grčeva u mišićima.
Kneip terapija: vrsta hidroterapije koja svoj učinak postiže izmjenjivanjem hladne i tople vode. Topla voda izaziva relaksaciju i smanjuje ukočenost dok hladna voda pomaže u smanjenju boli.
Masaža vulkanskim kamenjem: Masaža koja kombinira 10 orijentalnih tehnika masaže s toplinom i energijom vulkanskog kamenja. Pomaže u opuštanju umornih, bolnih mišića i eliminira učinke stresa i umora te stvara unutrašnji osjećaj spokoja i smirenja.
Refleksoterapija: porijekom s Istoka, ova drevna masaža refleksnih točaka na stopalima učinkovito relaksira osobu, uspostavljajući nesmetan protok životne energije u cijelom tijelu poremećen stresnim načinom života. Shiatsu masaža: masaža porijekom s Istoka koju terapetu provodi pritiscima prstiju na tijelo pri čemu osoba leži na tlu lagano obučena.
Talasoterapija: terapija morskom vodom u vidu kozmetičkih tretmana lica i tijela, kupki i masaža. Uz morsku se vodu u talasoterapiji koriste soli, alge, mulj i blato koji obiluju mineralima, vitaminima i elementima u tragovima. TUI NA: kineska masaža stara preko 2000 godina. Cilj je ove masaže uravnotežiti yin i yang snage tako da životna energija može slobodno protjecati tijelom. Maser kombinira akupresuru i masažne tehnike, tj. koristi se pritiskanjem, lupkanjem, pljeskanjem i trljanjem čime razbija blokade u protoku energije. Osobito je učinkovita za poboljšanje cirkulacije.

SREDIŠNJA HRVATSKA


okvirvodoravnoZGB.gif


Krenite u upoznavanje okolice Zagreba, a ako ćete imati dovoljno vremena, krenite i prema Hrvatskom Zagorju, pitomom brežuljkastom kraju koji je poznat po brojnim dvorcima koje zaista vrijedi posjetiti. Usput probajte tradicionalne specijalitete prigorske i zagorske kuhinje, probajte vina koja se tamo toče, a ne zaboravite ni na kolače. Okolica Zagreba nudi Vam zanimljivu pletenicu karakterističnih sadržaja, i možete je upoznavati kroz dvorce i kurije, kroz prirodu koja se mijenja tijekom godišnjih doba, ali je uvijek bogata i raskošna, ili kroz gastro ponudu koja dobro ocrtava ta prirodna bogatstva. Mjesta poput Vrbovca dat će Vam najbolju potvrdu gastro ponude, dok će šetnje Žumberkom odmoriti oči i dušu koje će se kupati u zelenilu i tišini..
Središnja Hrvatska dijeli se na Zagreb i okolicu, Međimurje, Zagorje i Podravinu. Veća mjesta u Središnjoj Hrvatskoj su Zagreb, Varaždin, Čakovec, Koprivnica, Bjelovar, Karlovac, Sisak, Križevci, Velika Gorica, Petrinja, Samobor, Zaprešić, Krapina, Ivanec.

Zagreb
Zagreb je doista bogata riznica civilizacijskog i kulturnog naslijeđa, od pretpovijesnog doba (spilja Veternica, starije kameno doba) i arheoloških nalaza rimske kulture (Šćitarjevo) do naših dana. Povijesni dio grada, Gornji grad i Kaptol, jedinstvena je urbana jezgra i u europskim razmjerima, pa je cilj svakoga turističkog razgledavanja Zagreba. Tom starom gradskom jezgrom, njezinim ulicama i trgovima, može se proći u ugodnoj šetnji, polazeći s Trga bana Josipa Jelačića, središnjeg trga i srca Zagreba, ili pak uspinjačom iz obližnje Tomićeve ulice. U staroj gradskoj jezgri mnoge su znamenite zgrade, crkve, muzeji i ustanove, kao i ugodne restauracije, kavane i kafići. Povijest, umjetnost i kultura Zagreba i Hrvatske, ali i Europe i svijeta, može se pratiti i šetnjom brojnim zagrebačkim muzejima. U 30-ak muzejsko-galerijskih zbirki čuva se više od 3,6 milijuna različitih predmeta, ne ubrajajući u to crkvene i privatne kolekcije. Bogat je i raznovrstan kulturno-umjetnički život u gradu. Djeluje 20-ak stalnih ili povremenih kazališta i kazališnih scena. Svojim se zdanjem ističe Hrvatsko narodno kazalište, a od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski«, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere.

Donja Stubica - grad u Hrvatskom zagorju, 6 km jugoistočno od Zaboka na nadmorskoj visini od 192 m. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, kovinska, drvna i prehrambena industrija te turizam.
U mjestu se nalazi gotička, barokizirana župna crkva Sv. Trojstva čija je kapa zvonika srodna je kapi staroga zvonika zagrebačke katedrale. U crkvi su figuralno ukrašena kasnogotička svećenička sjedala (sedilija) i renesansna nadgrobna ploča s reljefnim likom Franje Tahija (umro 1573.). Župnu kuriju gradio je zagrebački graditelj J. Either (1820.).
Karlovac
Karlovac se razvio oko renesansnoga utvrđenoga grada u XVI. st., između rijeka Kupe i Korane. Od utvrda su ostali samo opkopi, a nekadašnjega staroga grada 10-ak lijepih i pravilnih ulica s vrijednim baroknim građevinama i središnjim trgom. Od sakralnih objekata ističe se ranobarokna crkva Sv. Trojstva s franjevačkim samostanom i nacionalno svetište sv. Josipa. Ostale vrijedne građevine su Zorin dom, Gradski muzej, Glazbena škola te osobito očuvana srednjovjekovna utvrda Dubovac, danas preuređena u hotel. Atraktivan smještaj grada na četiri rijeke (Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri) i izuzetno dobar prometni položaj na glavnoj vezi Zagreba s Jadranom pridonose razvoju turizma, posebice tranzitnog. Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja platana zaštićeni su hortikulturni spomenici, a cret Banski Moravci istočno od grada kao specijalni biološki rezervat.
Osnovni podaci: Grad u Pokuplju, u području sutoka rijeka Kupe, Mrežnice, Korane i Dobre, 55 km jugozapadno od Zagreba; nadmorska visina 112 m; 59999 stan. Kulturno (kazalište, zimska likovna kolonija, Koranski park skulpture), trgovačko i industrijsko središte; metaloprerađivačka (plinske i parne turbine, dizelski motori, kotlovi, pumpe, alati), kemijska, tekstilna, kožna, drvna i prehrambena (mljekara, pivovara) industrija te ciglana. Na križištu je magistralnih prometnica Zagreb-Karlovac (M11.01, E65, E71), Karlovac-Rijeka (M12, E65), Karlovac-Senj (M12.3), Karlovac-Zadar (M13.01, E71) te željeznička prometnica Zagreb-Karlovac-Oštarije-Rijeka odnosno Split, Zadar i Šibenik.
Preporučujemo: Među kulturno-zabavnim priredbama i manifestacijama u gradu posebno se izdvajaju karlovački Dani piva (početkom jeseni), svojevrsna domaća varijanta čuvenoga münchenskog Oktoberfesta. Vrijedi spomenuti i hodočašće sv. Josipu na Dubovcu (19. ožujka), izložbu i sajam cvijeća (početkom lipnja), Ivanjski krijes (krajem lipnja), te Karlovačke dane kulture (u listopadu, studenom i prosincu).
Najznačajnije sportsko-rekreacijske aktivnosti vezane su uz karlovačke rijeke (kupanje, ribolov i dr.), a u okolici su mogući lov te planinarenje.

Zagreb je glavni i najveći grad Republike Hrvatske. Smješten je u podnožju Medvednice i proteže se uz najdužu hrvatsku rijeku Savu. Vodeći je zdravstveni centar u Hrvatskoj te jedno od važnijih europskih sportskih središta. Varaždin i cijela okolica poznata su po velikom broju dvoraca, što joj daje turističko značenje, a padine Varaždinskog gorja važan su vinogradski kraj (središte je Varaždin Breg).
Središte Međimurja je Čakovec, najnaseljeniji i najrazvijeniji grad Međimurja. Najstariji dio Čakovca ujedno je i središnja turistička atrakcija, Stari grad, obnavljan do današnjih dana.
Samobor ima dugu izletničku i turističku tradiciju jos od 1242. godine. Samobor je grad zapadno od Zagreba na sjevernim padinama Žumberačkog gorja. Na brdu Tepec je šetalište Anindol s kapelicom Sv. Ane, zaštitnice grada Samobora.
Karlovac se nalazi 55 km južno od Zagreba i nazivaju ga gradom na 4 rijeke - rijeka Kupa, Korana, Mrežnica i rijeka Dobra. Atraktivan smještaj grada na četiri rijeke i izuzetno dobar prometni položaj na glavnoj vezi Zagreba s Jadranom pridonose razvoju turizma, posebice tranzitnog. Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja platana zaštićeni su hortikulturni spomenici, a Banski Moravci istočno od grada su specijalni biološki rezervat. Najvažnije zagorsko naselje je Krapina. Nalazi se uz rijeku Krapinčicu, u suženju između gora Brezovice i Strahinčice. U Krapini su pronađeni najstariji tragovi naseljenosti iz doba paleolitika, tzv. Krapinski pračovjek iz starijeg kamenog doba.
Ivanec se nalazi 20 km jugozapadno od Varaždina. Hrvatsko Zagorje ima velike turističke potencijale. Nalazi se na dodiru Alpa, unutrašnjih Dinarida i panonskog prostora i tuda se pruža nekoliko linija duž kojih su nastali brojni topli izvori koji se turistički valoriziraju.
Bjelovar je centar Bjelovarske regije, mlado naselje, osnovano za Vojne krajine 1756. god. Smješten je na obroncima Bilogore, između rječica Plavnice i Bjelovacke. Križevci su jedan od najstarijih gradova Sjeverne Hrvatske. Grad se nalazi na južnim padinama Kalničkog gorja, podno Lepavinskog prijevoja, preko kojega je najpovoljniji prijelaz iz gornje Podravine u Posavinu.
Velika Gorica je grad u Turopolju, o čijem ranom naseljavanju svjedoče arheološki nalazi iz prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Brojni dvorci preuređeni su u hotele i ugostiteljske objekte.
Središnja Hrvatska zasigurno nudi raznolikost u svojoj turističkoj ponudi. Zanimljivost ovog dijela Hrvatske su tradicionalne drvene kućice koji mještani nazivaju kleti. U Središnjoj Hrvatskoj postoji veliki broj lovišta, te se ističe velika ponuda gastronomskih specijaliteta divljači. Za aktivan odmor, preporučujemo rafting na Kupi, planinarenje ili ugodnu šetnju u prirodi.

SLAVONIJA

okvirvodoravnoSlavonija.jpg


Slavonija je zemljopisna, ali i povijesna regija koja se smjestila na istočnom kraju Hrvatske.
Omeđuju je tri rijeke-Drava na sjeveru, gdje graniči s Mađarskom, Sava na jugu, gdje graniči s Bosnom i Hercegovinom, te Dunav na istoku, gdje graniči sa Srbijom.
Uz Slavoniju se često veže epitet „zlatna“, budući da je to ravničarski kraj bogat poljoprivrednim površinama na kojima se uzgajaju žitarice pa ljeti ta polja zaista izgledaju kao od zlata.
Bogata i plodna zemlja rezultirali su općim bogatstvom, što se vidi na raskošnoj arhitekturi, ali i na narodnim nošnjama koje su pune bogatih detalja.
Gradovi Slavonije, poput Osijeka, Đakova ili Požege, i njihova okolica će Vas dočekati svojom gastro ponudom, koja zaslužuje posebnu priču, spomenicima kulture koji također ocrtavaju njeno bogatstvo, te laganim i opuštenim ritmom života koji se ocrtava i u specifičnom slavonskom akcentu.


Pula.jpg


ISTRA - MODRO MORE I ZELENA UNUTRAŠNJOST


Istra se smjestila na istoimenom poluotoku i najsjevernija je turistička regija Hrvatske. Njezina privlačnost leži u spoju atraktivne obale i zelene unutrašnjosti. Posjetite li Poreč, Rovinj ili Pulu vidjet ćete gradove-muzeje pretvorene u turistička središta s brojnim hotelima i restoranima za svačiji ukus.
Odaberete li Buje, Buzet, Motovun, Grožnjan, naći ćete privatnost i tišinu srednjovjekovnih gradova-utvrda i upoznati gastronomiju i vinarstvo. Nautičare će dočekati prvorazredna usluga u 9 marina na istarskoj obali, sportaše pak biciklističke i moto-cross staze, spilje i teniski tereni Umaga i Novigrada, a ljubitelje prirode prirodni fenomen - Limski kanal.

Poreč je turističko središte poznato po prekrasnom prirodnom ambijentu, dugoj turističkoj tradiciji, te brojnim i dobro opremljenim turističkim naseljima: Plava i Zelena laguna, Brulo, Pical, Špadi. Okolica današnjeg Poreča bila je nastanjena još u doba neolitika. Sam grad su osnovali Rimljani ( Parentium); struktura ulica ostala je do danas.
Klima je vrlo blaga, bez velikih ljetnih sparina. Vegetacija je veoma bujna; šume borova i pinija dopiru mjestimično do mora. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam.
Stari dio grada leži na malom poluotoku koji je od kopna odijeljen umjetnim prokopom, a s mora zaštićen otokom Sveti Nikola s kamenitom i pješčanom plažom.

Rovinj - Grad i luka na zapadnoj obali Istre, 36 km sjeverno od Pule. Područje krase brojni otočić pred obalom i čisto more bogato ribom.
Gospodarstvo uključuje poljodjelstvo, vinogradarstvo, ribarstvo, prehrambenu i duhansku industriju te turizam.
Za početak razvoja turizma uzima se 1888. godina kada je otvoreno prvo morsko klimatsko lječilište.
U turističku ponudu se uključuju brojni hoteli, turistička naselja, kampovi i marina, te obilje sportsko-rekreacijskih sadržaja i dobra gastro ponuda.
Kulturno-povijesni spomenici su sačuvani još iz ilirskoga, rimskog i mletačkoga razdoblja.

Pula - Grad i luka na jugozapadnom dijelu Istre. Ima najveću i najznačajniju luku u Istri.
Prije 3000 godina nastanili su Histri, pa je i najstariji grad na istočnoj obali Jadrana. O tome svjedoći Arena iz 3. st. p.n.e.
Područje krasi blaga mediteranska klima, razvedena obala, bogata vegetacija i čisto more. Plaže su stjenovite, betonske i šljunčane. te dobro opremljene za različite aktivnosti.
Kao gospodarsko središte ima razvijenu brodogradnju, tekstilnu, metalnu i građevnu industriju i proizvodnju stakla.
Turizam se počeo razvijati još početkom 19. st. Prvo morsko kupalište Bagno Polese je otvoreno 1885., a prvi moderni hotel Riviera otvoren je 1908. Osim odmorišnoga turizma, razvijeni su nautički i kongresni, a posebno je razvijen sportski turizam.
Današnja turistička ponuda uključuje sve vrste smještaja, raznovrsne sportsko-rekreacijske terene, plesne terase, diskoklubove, noćne klubove, casino, te brojne restauracije.
Najpoznatija kulturno-zabavna događanja su Festival hrvatskog filma što se održava u srpnju svake godine od 1954. u Areni, Festival zabavne glazbe »Arena« u srpnju, u Areni, te Art & Music Festival - festival rock glazbe u kolovozu.

Motovun - Naselje u središnjem dijelu Istre na južnoj strani doline Mirne. Motovun krase srednjovjekovne zidine u obliku prtena i dva poluprstena, a zbog svog polažaja na 277 m nadmorske visine ima i pogled na vinograde i šumu.
Turistička ponuda uključuje smještaj u hotelu, izvrsne specijalitete u restauracijama, a od aktivnosti ubrajaju se šetnje po vinogradima i Motovunskom šumom u potrazi za tartufima (gljive), lov i biciklizam.
Motovunski vinogradi se poznati po čuvenim vinima, pinot, teran i malvazija.
Najpoznatije kulturno-zabavno događanje je Motovun Film Festival što se održava svake godine u srpnju.

Višnjan - Zvjezdarnica u Višnjanu
Zvjezdarnica je dio slikovitog gradića Višnjana. 1999. godine bila je peta u svijetu po broju otkrivenih malih nebeskih tijela u Sunčevom sustavu, a ispred nje bile su samo američke vojne i NASA-ine zvjezdarnice. Ovdašnjim teleskopom otkriveno je više od 1400 malih planeta.
Osim bavljenja astronomijom, studenti i amateri organiziraju i obrazovne projekte za mlade s kreativnom pristupom metodi nastave prirodnih znanosti. Trenutno se gradi i novi opservatorij 3 km od Višnjana, gdje će biti specijalni teleskop za praćenje za Zemlju potencijalno opasnih objekata, jedan od 10 najvećih te vrste u svijetu.
Odredišta iz naše ponude u unutrašnjosti Istre su tradicionalna seoska imanja u kojima možete iskusiti autentični život ove regije, a mogu biti i polazišta za predložene itinerere
izvor: Adriatica.net


routemapvENEZIA.jpg


KVARNER I GORJE

Kvarner.gif


Područje Kvarnera geografski se nastavlja na Istru, a sastoji se od priobalja s otocima i gorskog područja. Kvarner se odlikuje osobitom klimom kojoj duguje preko 150 godina tradicije elitnog i zdravstvenog turizma.
Mjesta poput Opatije, Lovrana i Ičića zadovoljit će svojim raskošnim stilom i najzahtjevnije goste, dok grad karnevala - Rijeka i okolna mjesta jamče zabavu tijekom cijele godine.
Nautičari su dobrodošli u 8 dobro opremljenih marina, a sportaši mogu birati između planinarenja, biciklizma i moto cross-a ili pak lova i ribolova.
izvor: Adriatica.net

Opatija - Grad, luka, turističko, kupališno i klimatsko središte podno Učke. Smješteno je na istočnoj obali Istre u Riječkom zaljevu, 13 km jugozapadno od Rijeke. Opatija ima najdužu turističku tradiciju na istočnoj obali Jadrana. 1844. godine je izgrađena prva vila u svrhu turizma. U povijesti su je posjetili hrvatski ban Josip Jelačić i austrijska carica Maria Ana. Tu se otvorio i prvi hotel na Jadranu, Kvarner, a poglasio se i prvim klimatskim lječilištem. Izgradnjom hotela Opatije grad postaje elitno odredište. Gospodarstvo se temelji na turizmu. Grad krasi zimzelena vegetacija, a oko nekih vila je posađeno egzotično bilje.
Turistička ponuda uključuje smještaj u svim oblicima. Opatija je obogaćena raskošnim vilama i hotelima.
Nudi se bogata gastro ponuda u restauracijama, a i raznovrsni sportsko-rekreativni sadržaji te kulturno-zabavna događanja.

Lovran - Grad i ljetovalište na jugoistočnoj obali Istre, 5 km južno od Opatije. Smješten u sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva.
Gospodarstvo se temelij na turizmu. Mjesto ima dugu turističku tradiciju. Turizam se počeo razvijati prije više od sto godina i to zimski. Nakon II. svjetskog rata počeo se razvijati i ljetni turizam. Danas je poznato turističko odredište i nacionalno lječilište. Tu se nalazi ortopedska bolnica.
Područje krase šume pitomog kestena i lovora, te zimzelena submediteranska vegetacija.
U turističku ponudu se uključuje smještaj u hotelima, vilama, sobama i apartmanima.
Od sportsko-rekreacijskih sadržaja raznovrsne su mogućnosti, jedrenje, skijanje na vodi, sportski ribolov i drugo. Šetnica Lungomare, što vodi do Opatije, je pogodna za šetnju, trčanje, vožnju biciklom i rolanje.
U Lovranu se održavaju brojne kulturno-zabavne manifestacije. Preporučujemo: Posjet nacionalnim parkovima Brijuni, Paklenica i Risnjak.
Izlet na otok Lošinj u čijim vodama je najveća mediteranska zajednica dupina.

Rijeka - Grad i luka u Riječkom zaljevu na sjevernoj obali Kvarnerskog zaljeva. Rijeka se razvila u najveću luku, važno europsko tranzitno lučko središte, najrazvijenije turističko središte, te veliko trgovačko, poslovno, pomorsko i željezničko središte.
Tu su razvijene industrije brodogradnje, naftne rafinerije, proizvodnje dizelskih motora, brodske opreme i dizalica, te papira.
Gospodarstvo uključuje i poljodjelstvo, šumarstvo, ribarstvo i turizam.
Turizam se razvija od sredine 19. st. Danas je posebno razvijen poslovni i kongresni turizam, a značajan je i vjerski turizam.
Rijeka nema razvijen odmorišni turizam, ali turistička ponuda uključuje kvalitetan smještaj, kulturno-zabavne programe, te bogatu gastro ponudu. Gosti na odmoru u okolnim mjestima tu nalaze zabavu i kulturne zanimljivosti.

Crikvenica - Grad u području Vinodolskog primorja, 37 km jugoistočno od Rijeke. Najpoznatije i najveće je turističko mjesto na ovom području. U blizini se nalazi ušće potoka Dubračine.
Crikvenica ima dugu turističku tradiciju. Oko 1890. godine su se prvi turisti počeli zanimati za mjesto, a 1891. otvoren je prvi hotel.
Područje krase lijepe šljunčane, ponegdje ima i pijeska, plaže i čisto more.
Gospodarstvo ukjlučuje poljodjelstvo, povrtlarstvo, stočarstvo, ribarstvo i turizam.
U turističku ponudu uključuje se raznovrstan smještaj i bogatu sportsko-rekreacijsku ponudu, te kulturno-zabavne sadržaje.
Privlačno je odredište za obitelji s djecom. Zanimljivost za malu djecu pružaju dobro opremljene plaže.
izvor: Generalturist


DALMACIJA

Dalmatia.gif


Dalmacija je najveća turistička regija Hrvatske.
Ovdje su se smjestile velike metropole: tri tisuće godina star Zadar, Split - rimska prijestolnica cara Dioklecijana, te na krajnjem jugu Dubrovnik - grad uvršten u UNESCOV popis baštine.
Birajte između većih mjesta poput Šibenika, Trogira i Makarske ili tihih naselja smještenih duž šibenske, zadarske i makarske rivijere. Planinski masivi Velebita i Biokova, nacionalni parkovi Paklenica, Krka, Kornati i Mljet, speleološke lokacije i ronilačke atrakcije, vinogradi na polutoku Pelješcu i maslinici - sve je to sunčana Dalmacija.

OTOCI DALMACIJE - LJEPOTA NA PUČINI

Hrvatska obala s više od 1100 otoka spada među najrazvedenije na Mediteranu, pa je omiljena destinacija nautičara i turista. Među zadarskim se otocima ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, dok su mali šibenski otoci poput Krapnja pravo mjesto za skrovit odmor. Pred Splitom se smjestio Hvar s najstarijim kazalištem u Europi koji je dom ljetnog festivala te najsunčaniji otok Jadrana, a slikovita Šolta čije su uvale daleko od buke velikih gradova pravo je mjesto za tihi odmor.
Brač poznat po 200 m dugom pješčanom sprudu Zlatni rat raj je za surfere, a na otoku je i uzletište za letače zmajem te brojne diskoteke i restorani pa je ovo mjesto za dobar provod. Nadomak Visa gdje su ostaci rimskih termi i antičkog teatra nalazi se Modra spilja - prirodni fenomen Jadrana, a nedirnuta priroda i malobrojni stanovnici dat će Vam potrebnu tišinu volite li odmor u privatnosti. Na krajnjem su se jugu smjestili šumovita Korčula, dom Marka Pola i viteških plesova, Lastovo - najudaljeniji otok poznat po bogatom podmorju te zeleni Elafitski otoci pred Dubrovnikom.

Zadar - Grad je okružen prekrasnim parkovima, manje ili veće udaljenosti, nacionalnim parkovima Plitvice, Paklenica, Krka i Kornati, te parkovima prirode Velebit i Telašćica.
Od sportsko-rekreativnih sadržaja uključeni su brojni teniski tereni, igrališta za nogomet, košarku, rukomet, a u vodene aktivnosti ubrajeno je jedrenje, surfing, veslanje, ronjenje i ribolov. Zainterisirani za tečaj ronjenja mogu se prijaviti u ronilački klub Aquarius Trade ili Zadar Sub.
Najpozntija kulturno-zabavna događanja su tradicionalne Glazbene večeri u Donatu, Festival novoga kazališta, Zadarsko kazališno ljeto, te često su raznovrsne likovne priredbe. Poznata svetkovina je Blagdan sv. Krševana što je ujedno i Dan Zadra, a održava se 24. studenoga.
U sklopu hotela Kolovare i Borik compleksa nude se kongresni centri.
U blizini je aerodrom Zadar.

Split - Grad, luka i središte srednje Dalmacije ,glavno urbano, kulturno, prometno i turističko središte. Staro je 1700 godina. Rimski car Dioklecijan je tu boravio i otuda je vladao svijetom, te je ostavio naslijeđe koje danas predstavlja i najznačajnije arhitekture kulturno-povijesne baštine. Dioklecijanova palača, dio svjetske baštine UNESCO-a.
Gospodarsko, administrativno i kulturno središte za srednju Dalmaciju. U gradu je razvijena brodogradnja, prerađivanje plastičnih masa, industrija cementa, prehrambena industrija i drugo. Voćarstvom i povrtlarstvom se bave stanovnici okolnih mjesta.
Grad ima vrlo važnu ulogu kao luka. Središte je pomorskih veza s obalnim i otočnim lukama. Trajektnim linijima veže sve srednjodalmatinske otoke s kopnom, te s Anconom u Italiji. Veze su i s Pulom, Venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grčkom. Zračna luka se nalazi mjestu Resnik što jr u neposrednoj blizini.
Split ima vrhunsku turističku ponudu što uključuje raznovrsne smještaje (hoteli, apartmani, sobe).
Gastro ponuda uključuje obilje restorana i konoba u kojima se nude vrhunski domaći specijaliteti. Plaže i kupališta u gradu i bližoj okolici su u izobilju. Najpopularnije su Bačvice, pješčana plaža gotovo u samom središtu Splita.
Kulturno-zabavni život je bogat s posebnim naglaskom na ljetnu sezonu kada je su trgovine, trgovi i ulice pune ljudi. U sezoni, od polovice srpnja do polovice kolovoza, se održava festival Spitsko ljeto. Tada se izvode drame, opere i koncerti.
Kao sportski velegrad u ponudu se pružaju mogućnosti za bavljenje gotovo svim kopnenim i vodenim sportovima, od nogometa, košarke i tenisa preko planinarstva i streljaštva do ribolova, skijanja na vodi i veslanja.
Zanimljiva je činjenica da tri košarkaša su iz ovoga grada otišli u američku NBA ligu.

Dubrovnik - Grad, luka i turističko središte južne Dalmacije smješten u podnožju brda Srđ. Posjeduje bogatu političku i kulturnu povijest, te je upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine. Zbog svojih ljepota i bogate turističke ponude, Dubrovnik je jedan od najprivlačnijih odredišta na Sredozemlju. Grad se posjećuje tijekom cijele godine. Turizam se tu razvija još od prije I. svjetskog rata.
Osim što je ukrašeno svjetski poznatom spomeničnom baštinom, područje krase lijepe stjenovite, betonske, šljunčane i pješčane plaže, te mediteranska klima i vegetacija. Poznat i kao grad hotela i restorana pa u turističku ponudu uključuje raznovrstan smještaj (hoteli, apartmani, sobe, kampovi), bogatu ponudu vrhunskih restorana, puno sportsko-rekreativnih mogućnosti, te kulturno-zabavnih događanja. Gastro ponuda uključuje specijalitete domaće i međunarodne kuhinje.
Gospodarstvo se temelji na turizmu i pomorstvu.

Šibenik - Grad i luka u sjevernoj Dalmaciji. Smješten u Šibenskom zaljevu, nedaleko od ušće Krke. Grad se amfiteatralno razvio na padinama brežuljaka koje okružuju luku.
Područje krase lijepo uređene betonske, stjenovite i šljunčane plaže, bogatstvo otoka i otočića okruženi prekrasnim plavim morem, te obližnji Nacionalni park Krka.
Grad bogate i kulturno-povijesni spomenici.
Gospodarstvo uključuje prerađivanje obojenih metala i aluminija, tekstilnu i prehrambenu industriju, brodogradnju i turizam.
Sportsko-rekreativna ponuda uključuje brojne sportske terene, npr. za odbojku na pijesku, te mogućnosti za jedrenje, veslanje i ronjenje.
Gastro ponuda se bazira na jela domaće kuhinje, janjetinu, jela s roštilja, jela ispod peke, domaćini se posebno ponose jelima pripremljenim od tuke ili purice.
U kulturno-zabavna događanja uključuje se međunarodni dječji festival koji se održava u posljednjem tjednu u srpnju i prvom tjednu u kolovozu, ljetna orguljaška škola u drugoj polovici kolovoza, Šibensko ljeto, te svečano slavlje sv. Jakova, 25. srpnja, koji je zaštitnik grada.

Trogir - Grad i luka smješteno na obali Kaštelanskog zaljeva, 27 km zapadno od Splita. Otočić koji je s kopnom spojen kamenim mostom, a s Čiovom pokretnim predstavlja stara gradsku jezgru Trogira još iz antike. Grad se razvio i proširio na sjevernu obalu Čiova. Od 1997. godine Trogir, u povijesti poznat pod imenom Tragurion, je uvršten u registar spomeničke baštine UNESCO-a.
Gospodarstvo uključuje brodogradnju, industriju duhana, farmaceutsku industriju i turizam.
Područje krase lijepe stjenovite i šljunčane plaže, bujna vegetacija, te brojni otoci i otočići.
U turitičku ponudu je uključen raznovrstan smještaj u hotelima, pansionima, apartmanima i kampovima.
Gastro ponuda se bazira na kvalitetnu ponudu domaće hrane, prevladavaju riblji specijaliteti.
Sportsko-rekreacijska ponuda nudi brojne mogućnosti, tenis, boćanje, kuglanje, jedrenje, jedrenje na dasci i ronjenje.
U kulturno- zabavna događanja uključene su vesele ribarske noći, smotra folklora i koncerti ozbiljne glazbe. Trogir ponudu bogati za nautičare, uključena je ACI Marinu Trogir.

Makarska - Grad, luka i turističko središte Makarske Rivijere smješteno je između planine Biokovo, zaštićene kao park prirode, te mora, među najbistrijima u cijelom Sredozemlju. Ovo područje je ukrašeno lijepim dugim plažama, borovom šumom i maslinicima. Zanimljivi kulturno-povijesni spomenici, raznovrsne hotelsko-ugostiteljske i sportsko-rekreacijske ponude su značajke ovog mjesta. Razvijen je i rekreacijsko-zdravstveni turizam.
Turizam je dio Makarskog gospodarstva još od 1914., kada je podignut prvi hotel.
Gospodarstvo se bazira na poljodjelstvu, vinogradarstvu, maslinarstvu, voćarstvu, preradi prehrambenih proizvoda, preradi plastike, pomorstvu, ribarstvu i turizmu. Mediteranska je klima na ovom području sa jakim burama zimi.

Orebić - Turistički gradić na južnoj obali poluotoka Pelješca, 66 km zapadno od Stona, koji se razvijao kao središte pomorstva. Još 1865. godine je bilo utemeljeno Pelješko pomorsko društvo sa 33 prekooceanska jedrenjaka. Do 16. st. zvalo se Trstenica.
Pelješki poluotok je poznat po vinima i vinogradarstvu. Cijelim poluotokom prevladava gusta zimzelena vegetacija i tipično mediteransko bilje, te čisto more. Jedno je od najtoplijih mjesta na Jadranu po broju sunčanih dana.
Mjesto danas nudi razvijenu turističku ponudu što uključuje smještaj u hotelima, privatnim sobama i apartmanima. Sportsko-rekreativna ponuda uključuje terene i igrališta za tenis i nogomet, mogućnost najma opreme za vodene sportove, te škole jedrenja i jedrenja na dasci. Područje je pogodno za šetnje, planinarenje i skupljanje bilja.
U uvali Trstenica nalazi se velika pješčana plaža, a u okolici su brojne kamenite i šljunčane uvale za one koje više vole osamu.
Gastro ponuda je poznata po kvalitetnoj ponudi ribljih specijaliteta, a osobito po kamenicama i dagnjama iz peljeških uzgajališta. Čuvena pelješka vina dingač i postup upotpunjuju okus svim jelima.
Gospodarstvo uključuje poljodjelstvo, voćarstvo, ribarstvo i turizam.
Iz Orebića vozi trajektna linija do Korčule.

izvor: Generalturist
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
PRIRODA

priroda.gif
Mjesec kolovoz, 13 stupnjeva noću, ugodnih 22 danju? Na svega 50 km od mora?
To je park prirode "Blidinje" - Oaza za bijeg od ljetnih vrućina !

Klima:
tri tipa - mediteranska u podnožju planine, srednjoeuropska na padinama i alpska na vrhovima i područjima visoravni. Šest mjeseci u godini srednje mjesečne temperature ispod nule; siječanj - veljača u prosjeku 15-23 dana mjesečno sa snježnim oborinama. Visina snijega 2,5-3 metra; uz jaki vjetar stvore se zapusi i do 15 metara visine. Po gornjem platou snijeg se zadrži od studenog do travnja, u skrovitijim mjestima ispod stijena tijekom cijele godine.

Planina ČVRSNICA (2228m) jedna je od najviših planina u Bosni i Hercegovini, a zbog relativne blizine Splitu i ljepote njenog prirodnog okoliša, redovito je odredište mnogih izletnika.
U njenoj neposrednoj blizini je i VRAN PLANINA, koja je nešto niža (2074m).

Podnožje planine ČVRSNICE - područje znano kao Masna Luka, nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1000 m. Ovo područje zajedno sa obližnjim Blidinjim jezerom je proglašeno parkom prirode i uživa posebnu zaštitu.

Blidinjsko jezero (1183 m)
Ima površinu 3,2 četvorna kilometra. Najveća mu je dubina 4,5 m a dužina 3 km. Ovisno o padalinama, ove dimenzije prilično variraju (god 1935 jezero je poplavilo okolinu a 1940 posve presušilo). Zimi je pod ledom, a ljeti neobično toplo (25 C). Jezero je ledenjačkog podrijetla, o čemu svjedoče čeone morene nad jugozapadnom obalom. U njegovoj vodi žive ribe (oštrulja i bjelica), a ljeti se vide jata divljih pataka i crnih ptica što ih narod naziva gnjurcima (zimuju na Mostarskom blatu).

Park prirode Blidinje i Dugo Polje
Na sjeverozapadnom podnožju Čvrsnice, između nje i Vran planine, pruža se planinska visoravan Dugo Polje koje je po prirodnim, pejzažnim i etnografskim sadržajima jedinstvena u širim razmjerima. Godine 1995. Dugo Polje, Vran i Čvrsnica proglašeni su parkom prirode.

Dugo Polje ima oblik korita i doista je dugo (oko 12 km). Široko je 2-3 km i visoko prosječno 1250 m. Smjer pružanja je JZ - SI, dakle okomito na smjer pružanja Dinarida. Uglavnom je pokriveno livadama, tako da se gotovo sa svakog mjesta pružaju široki vidici na Čvrsnicu i Vran planinu.
Pojedini dijelovi Dugog Polja imaju posebna značenja i osobitosti: Ivan-dol, Rudo polje, Risovac, Masna luka, Sovićki (Strmi) dol....Polje ima dobre uvjete za razvoj i zimskoga i ljetnog turizma.
Rat u BiH imao je za posljedicu probijanje strateške ratne ceste Tomislavgrad - Ram, koja prolazi uzduž cijeloga Dugog Polja i penje se na visinu 1300 metara, te je ona danas glavna prometnica Parka prirode Blidinje.




skijaliste.gif
Osnovni podatci o skijalištu:
1 četverosjed(900 m) + 2 ski-lifta
kap 3200 ljudi/sat.
skijalište 1300-1600 n.m.v.
duljina staza 1500 i 1900 m

staza.jpg

Blidinjem
, tj. kotlinom izmedu planina Čvrsnice i Vrana, odnosno mjesta Posušja, Tomislavgrada i Jablanice, donedavno su prolazili ljudi iz zapadne Hercegovine koji su duhan, kao njihovu egzistencijalnu osnovicu, krijumčarili na leđima sve do Slavonije.

panorama.jpg

Razvoj u moderan skijaški centar otpočinje uoći sarajevskih ZOI 84 kada je montiran prvi ski lift dužine 575 metara. Do danas su izgrađeni četverosjed kapaciteta 1.600 skijaša na sat i dječiji lift kapaciteta 560 djece na sat s tri staze s ciljnim platoom uz polaznu stanicu na visini od 1290 m/nv.

zica.jpg

Staza pored četverosjeda visinske razlike 258 m i prosječnog nagiba 29,8 % uz dodatnu opremu odgovara FIS propisima za održavanje međunarodnih takmičenja u slalomu i veleslalomu. Tu su restoran i prateći objekti uz već izgrađeno naselje malih pansiona u borovoj šumi. Skijalištu gravitira cijelo područje Dalmacije.
Od zanimljivosti vrijedno je spomenuti da je za nedavnih ratnih zbivanja, za razdoblje izolacije Kupresa, u travnju 1992. godine, Hrvatsko vijeće obrane (HVO) tuda probilo »cestu spasa«, jedinu prometnicu koja je povezivala srednju Bosnu s južnom Hrvatskom.
izvor:zeljko-turizam




 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
SEOSKI TURIZAM

Obitelj Kalpić



kalpicsmall.jpg


U starom težačkom selu Kalpić, u blizni skretanja za NP Krka smjestilo se istoimeno seosko domaćinstvo, šest slikovitih kamenih kućica i konoba sa domaćom spizom. Autohtoni ambijent i ljubazni domaćini pozivaju Vas u posjetu koja Vam sigurno ostaje u sjećanju.
U ugodnom ambijentu, daleko od gradske vreve uz ljubazne domaćine osjećati ćete se kao doma. Nagradite sebe, svoju obitelj ili drage prijatelje boravkom u idiličnom ambijentu okruženom divljom prirodom tamo odakle čovjek potječe i gdje se, ipak, osjeća najbolje!


cvijece.jpg


sobe.jpg


agrotourkalpic.jpg




Kuća "Sobol"

sobol001.jpg


Kuća Sobol smještena je u prelijepom Gorskom Kotaru, u selu Kočićin (Kocicin), 7 km od Broda na Kupi. Novo obnovljena kuća u autohtonoj goranskoj arhitekturi i goranskom ambijentu.od Broda na Kupi.


Atrakcije u Gorskom kotaru

* mogućnost organiziranja i odlaska na raznovrsne izlete i obilaska brojnih prirodnih i
kulturnih atrakcija:

- Nacionalni Park Risnjak
- rafting, kanu safari, kajak i hidrospeed na rijeci Kupi,
- lovni i ribolovni turizam
- foto safari
- adrenalin park

sobol002.jpg


- paintball avanture
- brojne biciklističke i pješačke staze
- spiljarenje ( spilja Lokvarka - najveća osvijetljena spilja u Hrvatskoj u Lokvama,
spilja Vrelo u Fužinama, Hajdova hiža)
- zaštićeni krajolici Zeleni Vir - 30 m slap i kanjon Vražji prolaz - Skrad, kanjon
Kamačnik - Vrbovsko
- Park šume Golubinjak (posjet "Kraljici šume" - najvećoj jeli u Gorskom kotaru,
Paklenim vratima, Ledenoj spilji sa vječnim snijegom, mogućnost roštilja,
- Park šuma Japlenški vrh - Delnice
- trekking u strogi rezervat prirode Bijele i Samarske stijene - Mrkopalj
- izvor rijeke Kupe u N.P. Risnjak i izvor rijeke Kupice
- razgledavanje ribogojilišta riječne ribe - pastrve - Brod na Kupi
- etno kuća Rački Delnice - zaštićeni spomenik kulture - stara preko 250 godina
- Sportski centar Delnice - mogućnost kupanja u bazenu


sobol003.jpg


sobol004.jpg


Osnovni podaci :

uređenje : novo obnovljena kuća u autohtonoj goranskoj arhitekturi i goranskom
ambijentu
površina kuće : cca. 107 m²
kapacitet : 4 - 6 osoba
opis interijera: U suterenu nalazi se kuhinja, blagavaona, veliki dnevni boravak sa
kaminom, vinoteka , wc Na prvom katu nalaze se 2 / 2 sobe +1 ( dvije dvokrevetne
sobe sa pomoćnim ležajem - svaka površine cca. 22 m²) Svaka soba ima svoju kupaonicu.

sobol005.jpg


sobol006.jpg


sobol007.jpg


sobol008.jpg

izvor:seoski-turizam

IVICA I MARICA


ivicamarica1.jpg


Seoskog gospodarstvo Ivica i Marica nalazi se u etno selu Karanac, podno Banovog brda. Blizina Kopačkog rita, vinskih cesta, restorančića s tradicionalnim jelima, romska i tamburaška glazba, konji te ljubazni domaćini učiniti će Vaš boravak nezaboravnim iskustvom... i zato pođite mirno kroz buku i žurbu i sjetite se mira što može postoji u tišini.

izvor:seoski-turizam
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
18.02.2010
Poruka
4.679
Navijački turizam


Ako ste navijač, možete i ovako proći. U Zagrebu gradu.





SRAMOTA!!!
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Šta videti u Splitu - gradu na središtu Jadrana

Nakon dužeg puta kroz kamenitu Dalmaciju, vijugajući pored nacionalnih parkova i jezara u zemlji čuvenog vina i pršuta, sa planine Kališ, ukazala se njena prestonica, treća luka na Mediteranu i najveći grad na hrvatskom Jadranu. Stigli smo u Split.



Prvi utisci su obećavali. Zvonik Svetog Duje u Dioklecijanovoj palati sunčavši se na jutranjem suncu poželeo nam je dobrodošlicu.
U informacionom centru, na Narodnom Trgu u Starom gradu uzeli smo plan grada, kalendar aktuelnih manifestacia, pokupili predloge turističkih agencija. Započalo je upoznavanje sa belim i izlizanim ulicama starog Splita. Pa pogledajte šta vas čeka ako se odlučite da posetite ili letujete u srcu Dalmacije.
Dioklecijanova palata nalazi se na listi UNESCO-ve Svetske baštine. Ovo je gradjevina stara više od 1700 godina, izgrađena od strane cara Dioklecijana u 3. veku nove ere. U vreme kada je građena nije postojao grad Split, već je grad kasnije izgrađen oko palate. Latinski naziv grada, Spalatium, znači „mala palata“.
Dioklecijan je sazidao ovu palatu kako bi u njoj proveo poslednje godine života posle abdikacije 305 godine nove ere. Sagrađena je u zalivu koji se nalazi na južnoj strani malog poluostrva koji zadire u Jadransko more sa dalmatinske obale, 6,5 km udaljenom od Solina (Salona), glavnog grada tadasnje rimske provincije Dalmacije. Ona kombinuje vrednosti luksuzne vile s vojničkim logorom, sa širokim kapijama i osmatračnicama. Palata je okružena zidinama, i u svoje vreme je u njoj stanovalo preko 9.000 ljudi. Voda za palatu dovođena je iz reke Jadra blizu Solina. I danas se mogu videti impresivni ostaci akvadukta duž puta od Splita do Solina. Akvadukt je znatno restauriran u 19. veku.

Ova palata je danas srce starog Splita gde se mogu naći najznačajnije istorijske građevine. Važnost Dioklecijanove palate daleko nadilazi njen lokalni značaj zbog dobre očuvanosti i građevina iz kasnijih istorijskih perioda, od rimskih vremena pa nadalje, koji daju posebnu draž starom Splitu.



Palata je jedna od najpoznatijih arhitektonskih i kulturnih građevina na hrvatskoj jadranskoj obali i zauzima značajno mesto u mediteranskoj, evropskoj i svetskoj baštini. Kao napoznatiji objekti unutar palate su Crkva Svetog Duje i Jupiterov Hram.



U kompleksu palate, smeštena je katedrala Svetog Duje posvećena uznesenju Bogorodice Marije.
Ulaz u kadedralu je besplatan, ali u riznicu nije. Fotografisanje unutar katedrale je zabranjeno. Mozda najlepši utisak koji možete poneti iz Splita, je pogled sa 60 metara visokog zvonika iz 13. veka.

Već na sredini puta, duž uzanih i vijugavih stepenica osetićete strah od visine i razmišljaćete o povratku. Ovo je trenutak kada se ne smete pokolebati kao većina turista i istrajte na putu do vrha. Usled prelepe panorame nestaće drhtavica u kolenima i radovaćete se svom malom podvigu. Cena ulaznice za ovaj užitak je samo 10 kuna. Povratak naniže je opušten.



Jupiterov hram je posvećen bogu Jupiteru glavnom božanstvu starih Rimljana. Nalazi se u neposrednoj blizini Peristila, centralnog trga palate. Sagrađen je u vreme gradnje cele Dioklecijanove palate, a kasnije postaje krstionica Svetog Jovana. Pred samim ulazom u hram nalazi se sfinga donesena iz Egipta koja je trenutno prekrivena plaštom zbog restauracije. Spomenimo i podrume Dioklecijanove palate, koji se danas koriste kao atraktivni sajamski i izložbeni prostor. Idealni su za beg od velike vrucine gde možete kupiti autentične suvenire.

Etnografski-muzej-Split-250.jpg

Detalji iz Etnografskog muzeja


Broj muzeja koje možete posetiti je dvocifren. Etnografski muzej se nalzi u odajama palate, u samom centru, a cena karte je 10 kuna.
Arheološki muzej iziskuje šetnju od 15-tak minuta van zidina starog grada, al vredi odvojiti vreme, jer uticaj antike na ove krajeve je itekako prisutan.
Galerija Ivan Meštrović je takodje na spisku institucija za posetiti, budući da je Meštrović svetsko ime vajarstva, čiji umjetnički talent se razvijo gledanjem znamenitih građevina Splita.
Podestimo se da je Pobednik na Kalemegdanu, ali i spomenuik neznanog junaka na Avali Meštrovićevo delo.
Ljubitelji fudbala mogu prošetati oko stadiona Poljud, gde nastupa hrvatski prvoligas Hajduk, prepoznatljiv na Ex-Yu prostorima po svojoj lepoti i energičnosti navijača. Sa turističkom karticom Split Card ulaz u sve muzeje je besplatan, a ostvaruju se i druge brojne pogodnosti.
Spomenik Grgur Ninski pored zlatnih vrata. Grgur Ninski je bio čuveni ninski episkop iz 10. veka, koji se borio za slovensko pismo glagoljicu i bogosluženje na staroslovenskom jeziku.

Split-by-night-m.jpg
Revijera-Split-m.jpg
Noc-m.jpg

Večeri i noći u Splitu su posebno zanimljive. Kako je ovo najveće mesto na Jadranu, noćni život je najdinamičniji. Stigavši rano ujutu mimoilazili smo se preplanulim mladim momcima i devojkama koji su opijeni i iscrpljeni noćnim vilenjenjem lagano lelujali ka svojim apartmanima. Dugačak korzo revijerom (obalom hrvatskog narodnog preporoda) čine turisti iz svih delova Balkana, Evrope, ali i Azije. Ulični zabavljači i performeri, letnji koncerti, izvođači klasične muzike i džeza, uvek raznolik program na nekoliko mesta u gradu privlačiće vašu pažnju i ispisivaće lepe uspomene.
Park Marijan takodje pruža prelepu panoramu na antički Split. Tu se nalaze gradske plaže Zvončac, Jezinac i Kasjuni. Bavčice, Ovčice, Firule i Znjan sa jugoistične strane gradske luke su najčešća mesta za kupanje.

Podrumi-Palate-m.jpg
Vestibul-2-m.jpg

Podrumi Dijoklecianove palate i Vestibul

Za dinamične putnike, koji ne ostaju dugo na jednom mestu, i koji svoje dve nedelje dragocenog odmora neće provesti isključivo na plaži, treba da znaju da se nalaze na središtu jadranske obale i na pravoj raskrsnici puteva. Naime, ako krenete na severozapad, na 5 km nalazi se Solin, zatim grad Trogir pa Šibenik. Na jugoistok, Omiš sa kanjonom Cetine, a na sat vremena vožnje dočekaće vas popularna Makarska. Lokalni autobusi kreću na svakih pola sata, tačni su u minut, a cena do Makarske je 35 kuna u jednom smeru. Morski putevi vode na Šoltu, Brač, Hvar i Vis.
Rent a car agencije, iznamljivanje skutera, bicikla, ali i čamca su najbolji načini za potpuni užitak i detaljno upoznavanje regije. Od ekskluzivnijh atrakcija, turističke agencije predlažu jahanje u Konjičkom klubu Ogorje i rafting Cetinom. One sa dubljim džepom mogu priuštiti krstarenje do Ankone u Italiji brzim gliserima, verovali ili ne, za samo 4 sata u jednom smeru.

Poljana-Kraljice-Jelene-m.jpg
Kula-sa-satom-250.jpg

Centralni deo starog grada

U Split pored sopstvenog prevoza, mozete doci autobusom iz pravca Zagreba (karta u jednom smeru je oko 20 eura) ilipreko Beograda. Sezonski voz "Jadran ekspres" vozi od Beograda po ceni povratne karte za drugi razred od 69 evra. Autobuska i železnička stanica Split se nalaze na 5 minuta hoda od starog grada, pa taxi nije potreban.

Ako niste rezervisali smeštaj preko agencije, ili rezervisali preko interneta, ne brinite, ima mesta za sve. Na stanici dočekaće vas tete i bake koje iznajmljuju sobe po ceni od oko 20 evra po krevetu, a za dobar dogovor veliko iskustvo u pregovaranju nije potrebno. Preporuka za jeftin i gostoljubiv smeštaj u Splitu su Nikolla apartmani , gde ćete pored ljubaznih domaćina, na 2 minuta od splitskog pozorišta, u hladovini limuna i kivija ispijati odličnu dalmatinsku kafu (kavu) sa internacionalnim gostima.
Uživajte u lepotama središnjice Jadrana forumu i video klipovima sa vremenskom prognozom za Split.

izvor:tt-group


Rijeka

Smešten između Istre i Dalmacije kvarnerski zaliv ili samo Kvarner je najveći morski zaliv na hrvatskom Jadranu. Iz zaliva izviru mnogobrojna ostrva među kojima najveća su Krk, Cres, Rab i Pag. Ova ostrva predstavljaju prave planine u moru uzdižući se na oko 500 metara iznad površine mora.



Pored njih, na obali kvarnerskog zaliva, prelamaju se boje dva nova turistička mesta, grada Rijeke i gradića Opatije. Ove destinacije su ovde opisane, pa pogledajte kako izgledaju i šta nude turistima.
U Rijeku, koja se nalazi na oko 200 km od Zagreba, pored privatnog prevoza, možete doći autobusom ili vozom. Cena povratne karte za autobus je 280, a voz oko 150 kuna. Autobuska i zeleznička stanica se nalaze neposredno jedna pored druge na samo 10 minuta hoda od centra grada. Osim ovih, najčešćih vrsta prevoza, u Riječkoj luci svakodnevno dolaze, polaze ili prolaze brodovi na višednevnim krstrenjima od Dubrovnika, preko Splita, Zadra, pa na sever sve do Pule i Rovinja.
Nismo se usudili da pitamo koliko košta ovakav ugođaj, ali obilazak na stotine atraktivnih ostrva i zaliva može da bude odlična ideja za medeni mesec. Budućim mladencima evo teme za razmišljanje. U pred/post sezoni sedmodnevno krstarenje na akcijama može se naći i za 350 evra na bazi polupansiona.
Stigli smo i upoznavanje sa Rijekom je počelo. Prošetali smo centralnom ulicom koja se zove Korzo. Kafenisali smo, ručali ili se osvežili sladoledom čim bi se pojavili prvi znaci umora. Cene su pristupačne, kafa 7, kugla sladoleda 6, parče pice oko 10 Kuna. Ljudi su ljubazni, opušteni. Odustvo gužve je primetno jer Rijeka nije top destinacija. Obišli smo muzeje, pijacu, fotografisali najlepše zgrade, crkve, spomenike i uživali u raskoši arhitekture starog grada. Nadamo se, da će ove sličice lepo preneti atmosferu ako se odlučite da par dana provedete u Rijeci i okolini.
Malo osnovnih informacija: Rijeka sa okolinom ima preko 250.000 stanovnika i predstavlja drugi po površini, a treći grad po broju stanovnika u Hrvatskoj. Zbog svog idealnog geografskog položaja i dubine mora u Kvarnerskom zalivu svojevremeno je bila jedna od najvećih srednje evropskih luka, moćno industrijsko središte i finansijski centar bivše Jugoslavije.


Toranj, Trg Jelačića i Pravoslavna crkva Svetog Nikole

U tranzicionom periodu privreda propada i evidenta je degradaciaj grada, ali u zadnjih pet godina grad se počelo okretati razvoju turizma i uslužnog sektora. Zaustavljen je odlazak mladih, a grad opet počinje da raste i živi. Prema Kepenovoj klasifikaciji klima Rijeka ima umereno toplu vlažnu klimu.
Prosečna temperatura u julu iznosi 23,3°C. Od zanimljivosti valja napomenuti da je 1896. godine otvorena prva fabrika čokolade na Balkanu, a 10 godina pre Zagreba, čak 1899. godine ovde je vozao električni tramvaj. Ovde je izrađen prvi torpedo i prvi put je u istoriji fotografisan let puščanog zrna.



Od turističkih znamenitosti izdvajamo sledeće:

Korzo je središte Starog grada, njena najpoznatija ulica i mjesto javnih događanja.
Na sredini Korza je Gradski toranj sa satom, sastajalište Riječana i turista. Toranj je izgrađen u barokno doba, ali je tek u 19. veku dobio svoj konačni izgled.
Na njemu je reljef s prikazom austrijskog cara Karla VI. Na Korzou i oko njega nalazi se nekoliko baroknih zgrada i palata sa bogato ukrašenim fasadama živih boja.



Starim gradom dominira Katedrala sv. Vida. Podignuta na mestu srušene crkvice gradskog zaštitnika, Svetog Vida, katedrala je sagrađena prvobitno kao samostanska crkva isusovaca u Rijeci. Projekt je izradio venecijanski graditelj Franjo Olivieri, verovatno po uzoru na znamenitu crkvu Santa Maria della Salute u Veneciji. U crkvi se čuvaju vrijedni barokni oltari, uglavnom rad riječkih kipara. Od drugih sakralnih zdanja treba izdvojiti crkvu Uznesenja Marijina, bivšu katedralu. Podignuta je u 15. veku, a ispred crkve nalazi se zvonik, koji se uslijed sleganja tla s vremenom nagnuo, pri čemu je dobio svoje ime Kosi toranj. Podno tornja nalaze se poznati kasnoantički mozaici iz 5. i 6. veku, koji su nastali u doba Tarsatike, rimskog naselja na području Rijeke. U blizini su i ostaci gradskog bedema, te nedaleko i legendarna Stara vrata ili Rimski luk, do danas obavijen nepoznanicom oko svoga nastanka.




Detalji iz istorijskog muzeja


Od starijih građevina tu se nalazi i barokna pravoslavna crkva Svetog Nikole, s tlocrtom u obliku krsta, dovršena 1790. godine prema projektu riječkog arhitekta Ignacija Henckea.
Guvernerova palata ( Danas pomorski i istorijski muzej hrvatskog primorja)

Na dominantnom položaju iznad Starog grada smeštena je Guvernerova palata, raskošna bivša rezidencija riječkog guvernera, u kojoj je danas smešten Pomorski i istorijski muzej Hrvatskog primorja.
Sagrađena je 1897. godine prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna, za potrebe gradske i državne reprezentacije. Danas se u njoj, osim vrednih zbirki iz prošlosti Rijeke, čuvaju izvorni enterijeri s kraja 19. veka: onumentalne mramorne stepenice te dvorane sa štukaturama, oplatama i pokućstvom iz tog perioda. Centar grada zauzima područje zvano Delta, po ušću reke Rječine u more.U jednom trenutku deo ušća Rječine je zatvoren, pa je na njegovom mjestu izgrađen tzv. Mrtvi kanal. Deltom se obično naziva i deo grada oko zgrade Hrvatskog narodnog pozorišta.

Hrvatsko narodno pozorište smešteno je na parkovno uređenom trgu. Raskošna zgrada arhitekata Fellnera i Helmera, čuva dugu pozorišnu tradiciju. U unutrašnjosti se kao raritet mogu izdvojiti rani radovi slavnog slikara Gustava Klimta. Pored nje nalazi se još jedna zgarda od javnog značaja, palata Modello koja je služila za javne priredbe. U ovom delu se nalazi i kompleks gradska pijaca u okviru koje je čuvena riblja pijaca.



Kosi toranj, kameni stub za zastavu i rimski luk​

Srednjovjekovni dvorac i tvrđava na Trsatu pruža najlepši pogled na panoramu grada. Poznat je po Trsatskom kaštelu i brojnim istorijskim crkvama, u jednoj od kojih je pokopan i hrvatski plemić Vuk Krsto Frankopan. Crkva Blažene Djevice Marije na Trsatu - Gospe Trsatske je najstarije hrvatsko marijansko svetište. U njoj se nalazi čudotvorna Marijina slika. U sklopu franjevačkog samostana na Trsatu je i kapela Zavjetnih darova, dok se ispred crkve nalazi kip Jovana Pavla II, nazvan „Trsatski hodočasnik“ podignut povodom njegovog stotog svjetskog hodočašća prilikom kojeg je posjetio Trsat.


Crkva i tvrđava na Trsatu​

Prema narodnoj tradiciji i pisanim hronikama, na trsatsko brdo 1291. na čudesan je način iz Nazareta stigla rodna kuća Blažene Djevice Marije. Na tome mestu kuća je boravila tri godine i na jednako čudesan način prešla u talijanski gradić Loreto 1294. gde se i dan danas nalazi. Čuvši što se dogodilo, tadašnji vlasnik ovdašnje zemlje krčki knez Nikola Frankapan, osobno je došao na Trsat da se uvjeri u vjerodostojnost onoga što je čuo. Odmah potom izaslao je u Palestinu poslanstvo koje ga je nakon povratka izvestilo što su tamo doznali i vidjeli. Naime, istodobno, Marijina rodna kuća u Nazaretu je nestala i nitko nije znao kako.



Centralni deo starog grada​

U Rijeci od jeftinog smeštaja preporučujemo Art i Youth Hostel. Prvi je neposredno pored autobuske stanice, a drugi je blizu plaže. Cena privatnog smeštaja dostiže cifru i do 50 eura, zato budite obazrivi. Noćenje u hostelu sa rezervacijom je 18 eura. Cena poratne karte za gradski prevoz do plaže je 15 kuna, autobus broj 2. Najpoznatije plaža zove se Pećine. Za ljubitelje šopinga predlažemo tržni centar Tower, najveći tržni centra u Hrvatskoj.
izvor:tt-group
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Dubrovnik, grad koji ima dušu…


Mnogi će se složiti da je najveći biser Jadranske obale srednjovjekovni grad Dubrovnik. Grad koji je je pretrpio burnu prošlost, mnoge bitke i osvajanja, a unatoč tome sačuvao svoju tradiciju, izgled i posebnost. Već pri samome ulasku u staru jezgru grada susret ćete se sa mnogim kulturnim znamenitostima kojih ovaj grad ima u obilju. Prije samoga Straduna, koji je jedan od glavnih simbola Dubrovnika, nalazi se velika Onofrijeva fontana. Ta fontana me je odmah podsjetila na Držićevu Novelu od Stanca u kojoj je radnja upravo tu smještena.

img1217j.jpg
Dolaskom na Stradun, glavnu dubrovačku ulicu, opazit ćete ujednačenu baroknu arhitekturu kuća koje se nižu s obje strane. Stradun odražava sklad stare jezgre grada i središte je svih najvažnijih zbivanja u gradu. Na kraju Straduna nalazi se Orlandov_stup , najstarija sačuvana javna skulptura u Dubrovniku. Unatoč brojnim preskrasnim crkvama, palačama i samostanima, vjerujem da je mnogima najzanimljiviji dio Dubronika obilazak njegovih Gradskih_zidina. Te zidine jedan su od najmonumentalnijih spomenika u Europi, koje s kulom Minčetom tvore savršeni “plašt” grada. Obilaskom zidina grad se vidi u cijelini i sa svih strana.

copyofimg1430.jpg


Izvan sklopa gradskih zidina uzdiže se tvrđava na visokim liticama od čijeg prizora zastane dah. To je Tvrđava Lovrijenac do koje se dolazi šumovitom stazom s morskog žala u Pilama. Na ulazu u tvrđavu je latinski natpis: NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO, u prijevodu: Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svijeta. Natpis koji je uklesan u davnim vremenima Dubrovačke Republike, kao još jedan dokaz njihove borbe za slobodu i samoupravu.

copyofimg1475.jpg


Kao grad iznimno bogate kulturne tradicije, Dubrovnik u samoj jezgri grada ima desetak muzeja u kojima se čuvaju dragocijeni izlošci iz bogate prošlosti grada.
Nakon kratkog vremena provedenog u starom gradu primjetit ćete kako nešto nedostaje, promet. Činjenica koja oduševljava jer ističe mirnoću grada koji djeluje kao da je u njemu vrijeme stalo. To se posebno može doživjeti zimi kada se na ulicama grada osim brojnih mačaka može susreti šačica tamošnjih stanovnika i ponešto turista. Šetnja uskim i sporednim uličicama je posebno iskustvo koje dočarava duh staroga grada. Dobila sam dojam kao da diše, da nam u svakom kutku priča svoje slavne priče i burne događaje koji su ga godinama pratili. Svaki dio grada je jedinstven i čini Dubrovnik tako posebnim.
Kao što sam i u naslovu napisala tako i mislim, Dubrovnik je grad koji ima dušu, svoju prošlost i svoju priču. Iskustvo koje se može doživjeti samo pri izravnom susretu s tim gradom i šetnjom njegovim ulicama. Oduševljena sam gradom i vjerujem da ću ga ponovno posjetiti, a preporučujem i svima onima koji još nisu

copyofimg1743.jpg

izvor:sarah.studosfera
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.11.2009
Poruka
167
zjovan29 je napisao(la):
Među zadarskim se otocima ističu Kornati i Dugi otok s jezerom Telašćicom na vrhu 146 m visokog klifa, dok su mali šibenski otoci poput Krapnja pravo mjesto za skrovit odmor.

Kornati su šibenski otoci.
 
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
BENKOVAČKA BAŠTINA


  • biljane_home.jpg
  • cipusi_home.jpg
  • klicevica_home.jpg

Kaštel Benković

benkovac-kasteltop.jpg
Opis

Na brežuljku iznad Benkovca smjestila se mala utvrda zvana Kaštel Benković, koja svojim položajem dominira čitavom benkovačkom ravnicom. Kaštel je vrlo jednostavno kameno obrambeno zdanje. Čini ga dvorište kvadratnog tlocrta u dnu kojeg je visoka četvrtasta kula, zvonasto proširena pri temelju. Kutovi zida su ojačani dvjema okruglim kulama nadograđenim za vrijeme Turaka u 16. stoljeću. Kasnije dogradnje umanjuju dojam tvrđave, koja kao povijesna vrijednost i arhitektura svog vremena predstavlja spomenik prvog reda benkovačkog kraja. Prostor Kaštela danas koristi Muzej grada Benkovca.

benkovac-kastel-tlocrt.gif



Povijest

Iz pisanih izvora i analiza može se saznati da je Kaštel zasigurno postojao u 15. stoljeću. Osnovao ga je najvjerojatnije član hrvatske obitelji Benković, koja se prvi put spominje 1468. Dok nije prestala opasnost od ratovanja imao je obrambenu ulogu, a nakon toga je jedno vrijeme bio stambeni prostor, a zatim postaje društveno vlasništvo. Neke naše stare kronike kažu da su kulu nad današnjim Benkovcem, na tzv. brežuljku sv. Ante, osnovali hrvatski knezovi u srednjem vijeku, a samo mjesto da je dobilo ime po Benkoviću, kojemu je za vrijeme turske okupacije predano na upravu.
Kad su Turci 1527. zauzeli Benkovac, koji je pripadao Gornjoj Luci, a u crkvenom pogledu ninskoj biskupiji, taj grad postao je feud bega Benkovića iz Livna. Iz opisa bosanskog beglerbega Ibrahimpaše iz 1620. doznajemo da je taj mali grad bio opasan jednom kulom, nenastanjenom i s malo kuća, što se ponavlja u jednom opisu iz 1624. Sastavljač povijesti zadarske plemićke porodice Begna navodi da je 1650. kula Benkovich bila zapaljena od Karla de Begne. Benkovac je 1683. s ostalim mjestima oslobođen od Turaka, ali je potpao pod mletačku vlast. Padom Venecije cijela Dalmacija dolazi pod vlast Austrije koja, uz prekid za francuske vladavine, traje sve do 1918. Upravo u ovom razdoblju, dakle u 19. stoljeću, počinje razvoj Benkovca kao gradskog naselja ispod zidina kaštela Benković.

Stanje

Kaštel treba zaštititi od propadanja do kojeg je došlo zbog dotrajalosti vezivnog materijala i lošeg održavanja. Potrebna je konzervacija i restauracija u građevinskom smislu. Međutim, potpuni cilj obnove jest oživjeti prostore Kaštela i koristiti ih u današnjem životu Benkovca.



Crkva sv. Ante, Benkovac


BENKOVAC2.JPG


Opis

Stisnuta uz zid benkovačkog Kaštela, crkvica sv. Ante, benkovačkog sveca zaštitnika, čini najprepoznatljiviju benkovačku vizuru. Jednostavna je to, jednobrodna građevina, čiju bijelu fasadu oživljavaju tek jednostavni ulaz i tri mala prozora na pročelju, te skladna preslica za zvona. Na bočnom zidu otvoren je i jedan polukružni prozor, kakve su voljeli u barokno vrijeme. Njen poseban karakter, međutim, proizlazi upravo iz njenog zanimljivog položaja - dodira s okolnim objektima - tvrđavom i stambenim objektima, zajedno s kojima čini jedan izvorni srednjovjekovni mikro ugođaj. U kući desno od pročelja sv. Ante smješten je ured Zavičajnog muzeja. Unutrašnjost je jednostavnog, pravokutnog tlocrta, opremljena jednim oltarom baroknih obilježja.

Povijest


Zbog baroknih detalja i, osobito, zbog natpisa na oltaru, obično se kao godina izgradnje ove crkve spominjala 1743. Međutim, kako to uvjerljivo tumači fra Stanko Bačić, mnogo je vjerojatnije da je crkva postojala i znatno ranije - od vremena gradnje samog Kaštela, a da je 1743. godine podignut samo spomenuti oltar. Da je crkva postojala na ovom mjestu nešto ranije govore i pronađeni dokumenti o njenoj obnovi 1726. Tom je prilikom vrlo vjerojatno doživjela i velike stilske promjene - od gotike u barok, što je u to vrijeme bilo posve uobičajeno.


Crkva sv. Jovana, Benkovac

StSimon442.jpg


Opis

Pravoslavna crkva sv. Jovana nalazi se na istočnoj strani grada, uz cestu koja vodi prema Kninu. Sagrađena je potkraj 19. stoljeća u historicističkom neo-bizantskom stilu. Ima križni tlocrt s kupolom na osmerostranom tamburu na sjecištu. Bočni krakovi križa zaobljeni su, a na istočnom kraju, iza apside diže se zvonik. Nedavna restauracija eksterijera ostavila ju je neožbukanu, otkrivši tako njenu kamenu strukturu. U njenoj blizini može se vidjeti i kuća u kojoj je u 18. stoljeću stolovao Simeon Končarević, dalmatinski pravoslavni episkop. U crkvi je ikonostas iz 19. stoljeća.

Povijest

Današnja crkva sv. Jovana Preteče sagrađena je, kako je zabilježeno i na natpisu nad bočnim ulazom u crkvu, 1885. godine, "pri carevanju" austro-ugarskog cara i kralja Franje Josipa I. Na njenom je mjestu bila stara crkva posvećena sv. Ivanu, a još prije nje zabilježeno je na istom mjestu postojanje srednjovjekovne crkve sv. Vida na lokalitetu Vuković.


Zavičajni muzej

muzej-top.jpg


Opis


Benkovački Zavičajni muzej smješten je u prostorima Kaštela. Djeluje kao samostalna ustanova grada Benkovca. Osnovan je 1984. godine. U stalnom postavu su bile prezentirane zbirke etnografskih i kulturno-povijesnih predmeta te arheološka građa sa stotinjak lokaliteta benkovačkoga područja, kojom je prikazan slijed arheoloških razdoblja od paleolita do srednjega vijeka. Muzej je otvoren za posjetitelje prema najavi. Broj telefona je (023) 681-055, a ravnatelj je Marin Ćurković.

Stanje


Od 1991. do 1995. muzej i njegova građa bili su nedostupni muzejskim djelatnicima i konzervatorima. U kolovozu 1995. zgrada i muzejska građa zatečeni su u neurednom stanju. Inventarne knjige nisu pronađene. Nema zaposlenih stručnih djelatnika koji bi učinili reviziju muzejskog fundusa, pa je zasad nemoguće utvrditi eventualne štete. Ima indicija da nedostaje određeni broj građe. Bez sumnje je utvrđen nestanak inventarnih knjiga zbirki i dijela muzejske građe.


Grobnica Meštrović

benkovac-mestrovic-top.jpg
Opis

Na benkovačkom gradskom groblju nalazi se jedna vrlo zanimljiva i vrijedna kapelica, o čemu ni mnogi Benkovčani ne znaju mnogo. Radi se o obiteljskom mauzoleju, kojeg je, kako nas to obaviještava i natpis nad ulazom, 1905. godine dao sagraditi g. Ivo Meštrović pok. Mate za svoju ženu Jelu i sebe.
Mauzolej, odnosno kapela Meštrović, jednostavna je pravokutna građevina s dvoslivnim krovom, po jednim četvrtastim malim otvorom na bočnim zidovima i bogato oblikovanim pročeljem, u secesijskom stilu, koji je u to vrijeme bio vrlo moderan. Kapelu je sagradio i likovno oblikovao naš proslavljeni kipar Ivan Rendić, autor velikog broja skulptura, među kojima i niz nadgrobnih spomenika na grobljima diljem Hrvatske.
Kapela je danas (prosinac 2005.) u prilično lošem stanju, oštećenog krova i zidova, pa se očekuje skora kvalitetna obnova.

izvor:benkovac-bastina
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
U japankama do Zavižana na Velebitu

Krenite put Velebita, naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog doma Zavižan (1594 m n/v) na sjevernom Velebitu mogu lagano doći svi, od dječice do gospode u godinama.

Karta-Zavizan.jpg

Kako doći do Zavižana? Od Zagreba preko Otočca, Švice i Krasna do Zavižana ima tri sata vožnje osobnim automobilom.

NP-SJEVERNI-VELEBIT.jpg

Kod Oltara, na cesti Krasno – Senj, odvaja se cesta (16 km) koja ide do Zavižana, najprije nizbrdo kroz livade Ugljevarice, a nakon toga kreće uspon prema Zavižanu.

NP_VELEBIT_2.jpg

Prvih 10 kilometara Zavižanske ceste je asfaltirano, do ulaza u Nacionalni park Sjeverni Velebit i naplatne kućice (preuređena lugarnica) u Babić sići. Ulaznica (70 kn) vrijedi tri dana, i morate ju imati uz sebe dok se krećete po Nacionalnom parku. Cijena ulaznice je manja za članove planinarskih društava, djecu i umirovljenike.

NP_VELEBIT_3.jpg

Od Babić siće do parkirališta ispod planinarskog doma Zavižan ima 6 km vijugave, ali dobre makadamske ceste kroz gustu šumu bukve, jele, bora i smreke.

NP_VELEBIT_ZAVIZAN_4.jpg

Od parkirališta nastavljamo pješice prema PD "Zavižan" ili Velebitskom botaničkom vrtu ili prema vrhovima sjevernog Velebita koji okružuju Zavižansku kotlinu (Vučjak 1645 m n/v, Velika kosa 1622 m n/v, Balinovac 1601 m n/v, Veliki Zavižan 1676 m n/v , Veliki Pivčevac 1676 m n/v). Sve zajedno može se lagano obići za 5 - 6 sati.
Osobito lijep vidik na Jadransko more s jedne te Liku i Gorski Kotar s druge strane Velebita, ali i na lanac velebitskih vrhova, pruža se s dva vrha koji nisu zahtjevni: Veliki Zavižan (jedan sat šetnje od planinarskog doma) i Balinovac.
Izletnici na Velebitu se ne bi trebali upuštati u istraživanja nesigurnih i neoznačenih staza jer osim vlastitog života ugrožavaju i živote eventualnih spasilaca.

NP_VELEBIT_ZAVIZAN_5.jpg

Do PD "Zavižan" dolazimo pješice cestom (duži put) ili planinarskim putom (10 min) koji se u ljetnim mjesecima može proći i u „japankama“ ako ćete samo sjediti ispred doma.
Za obilazak obližnjih vrhova, livada ili djela Premužićeve staze, ovisno o ambicijama i fizičkoj spremi, potrebne su čvršće cipele ili planinarske gojzerice. Na Zavižanu zna biti snijega i usred ljeta, a duž cijelog Velebita, osobito na njegovim prijevojima, vjetar (bura) može zapuhati olujnom pa i orkanskom jačinom.

NP-VELEBIT-SPLICANI_6.jpg

"Zdrav duh u zdravom tijelu" moto je braće Štrbinić, studenata koji su iz Zagreba krenuli u rodni Šibenik preko Velebita.

NP-VELEBIT-SPLICANI-7.jpg
PD-ZAVIZAN-8.jpg

Planinarski dom Zavižan otvoren je cijele godine, a nalazi se ispod vrha Vučjak od kojeg je udaljen samo 10 minuta hoda. Dom je izgrađen 1927. godine, nadograđen 1953., te se od tada ovdje nalazi i meteorološka postaja Zavižan. Ako ste prvi put na Zavižanu ovdje ćete dobiti sve potrebne informacije i uputstva .

PD-ZAVIZAN-9.jpg
PD-ZAVIZAN-10.jpg

Ovako može izgledati ulaz u planinarski dom zimi – a zimski svijet Zavižana pokušajte osjetiti kroz prelijepe fotografije u reportaži „Jedan dan na Zavižanskih 300 cm“.

PD_ZAVIZAN_11.jpg

Unutrašnjosti planinarskog doma u prizemlju.

PD_ZAVIZAN_12.jpg

Planinarski dom i meteorološku postaju DHMZ vodi obitelj Vukušić još od 1961. godine. Njihovih četvero djece rođeno je na Zavižanu, a jedini je ostao sin Ante koji tu živi i radi već 38 godina (ljeti mu se pridruži i obitelj). Njegov otac Drago bio je poznati velebitski travar, a pronašao je i endemičnu velebitsku biljku iz ledenog doba kojoj je prof. dr. Fran Kušan dao ime hrvatska sibireja (Sibiraea croatica).

PD_ZAVIZAN_13.jpg

Među slikama na zidu nalazi se i slika našeg Ante iz Pakoštana

PD_ZAVIZAN_14.jpg

Zajednička spavaonica u prizemlju, i s još dvije na katu, ukupno 28 ležaja.
Prenočiti se može i u hotelu Krasno, ili u privatnom smještaju u Krasnu, ako osim Zavižana namjeravate prošetati i po srednjem Velebitu dolinom Štirovače (specijalnom rezervatu šume i prašume smreke i bukve na visini iznad 1100 m n/v) ili vrhom Šatorine (1624 m n/v) udaljenim oko 2,5 sata hoda od Štirovače. Ulaznice za NP ionako vrijede tri dana.

NP-VELEBIT-ZAVIZAN-15.jpg

Uspon
na vrh Velike kose. Vidik je sličan kao s vrha Vučjak.

NP-VELEBIT-ZAVIZAN-16.jpg

Tetrijeb je zoomorfni simbol sjevernog Velebita. Toponimi Mali i Veliki Pivčevac, dva stožasta brda, dobili su ime po tetrijebu gluhanu (pivac = tetrijeb) koji se tamo gnijezdi.
Na Velebitu živi oko 180 vrsta ptica, i sve manje smeđih medvjeda, vukova, risova i divljih mačaka. Na vrhovima se mogu vidjeti divokoze (valjda i "divokozci"?) s rogovima koji nikada ne otpadaju i rastu cijeli život.Ima i poskoka, a na zavižanskim vrhovima i neočekivano puno dosadnih muha peckara.

NP-VELEBIT-ZAVIZAN-17.jpg

Unutar granica NP "Sjeverni Velebit" nalaze se strogi rezervati (Hajdučki i Rožanski kukovi) i botanički rezervati (Zavižan – Balinovac – Velika kosa; Visibaba).
Pravila ponašanja u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit
* zabranjeno je branje cvijeća, dijelova drveća, trava ili bilo kakvih biljaka ili gljiva
* zabranjeno je ostavljanje smeća u bilo kojem dijelu parka. Smeće treba prikupiti i ponijeti sa sobom do nailaska na prvo službeno odlagalište otpada.
* strogo je zabranjeno loženje vatre, osim na za to predviđenim mjestima.
* psima je pristup dopušten, ali ih se mora držati na uzici.
* zabranjeno je slušanje glasne glazbe, kako se ne bi uznemiravale životinje.
* strogo je zabranjen lov ili bilo koji drugi način uznemiravanja, ozljeđivanja ili izlovljavanja divljih, a i pitomih životinja.
* zabranjeno je zmajarenje i paragliding.
* zabranjeno je kampiranje, osim na za to predviđenim mjestima.

NP-VELEBIT-MORE_18.jpg

Rab, Goli otok, Prvić, Krk, Balinovac…Zbog ovakvih vidika mnogi se vraćaju na Zavižan. Vrhovi planina imaju hipnotičku moć.
Naj*ljepši, najzanim*ljiviji i najnepristupačniji predjeli sjevernog i srednjeg Velebita povezani su 57 km dugom, svjetski poznatom Premužićevom planinarskom stazom (Zavižan - Veliki Alan - Oštarijska vrata) dovršenom 1933. godine.
Staza je remek-djelo (suhozidnog graditeljst*va) šumarskog inžinjera Ante Premužića (1889 -1979.) iz slavonskog sela Kobaš. Na sjeveru staza počinje u blizini Velebitskog botaničkog vrta, a na prvih 15 km postavljeno je 26 poučnih tabla. Nema velikih uspona, pa je ugodna za pješačenje.

NP-SJ-VELEBIT-ZAVIZAN-23.jpg

Veliki Zavižan, Balinovac i Velebitski botanički vrt u Modrić dolcu.

velebit-cvijece_1.jpg

Unutar botaničkog rezervata Zavižan-Balinovac-Velika kosa nalazi se Velebitski botanički vrt (udaljen 15 min. od PD "Zavižan") s poučnom stazom (obilazak traje oko 45 min.) od koje se odvaja planinarski put za vrh Balinovac i Veliki Zavižan. Vrt je najljepši krajem lipnja i početkom srpnja.

velebit-cvijece-2.jpg

Velebit ima oko 2.600 samoniklih biljnih vrsta među kojima je čak 76 rijetkih, endemičnih i strogo zaštićenih biljaka (velebitska degenija /Degenia velebitica/, hrvatska sibireja /Sibiraea croatica/, hrvatska aubrijecija /Aubrietia croatica/, hrvatsko zvonce /Edraianthus graminofolius ssp.croaticus/, hrvatska gušarka /Cardaminopsis croatica/, Waldsteinov zvončić /Campanula waldsteiniana/, velebitska kamenika /Saxifraga velebitica/, bijeli velebitski karanfil /Dianthus bebius/…) pa je Velebit po raznolikoj flori najbogatija planina jugoistočne Europe.

NP-VELEBIT-SV.ANTE_19.jpg

Kapelicu sv. Ante na livadi ispod PD "Zavižan" blagoslovio je prije 10 godina Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović
Na Velebitu je pronađeno nekoliko ranokršćanskih svetišta (moguće podignutih na pretkršćanskim svetištima Japoda ili Gota) sa žrtvenicima od gromade žive stijene. Ostaci jednog takvog kršćanskoga prošteništa u planini, crkvina Sv. Ante, nalaze se na Krasanskim Jezerima iznad Krasna (sat i pol hoda od Zavižana).
U brojnim velebitskim špiljama nalazimo ostatke iz prapovijesti. Nijemi svjedoci života ljudi na Velebitu u brončanom i željeznom dobu su 189 tumula i 28 gradina.

NP-SJ-VELEBIT-ZAVIZAN.jpg

Velebit je najveća hrvatska planina (od prijevoja Vratnik iznad Senja do kanjona rijeke Zrmanje).
Etimologija imena i toponima Velebit je nepoznata. Rimljani su za Velebit rabili naziv Mons BaebiusBelebić
Pučka etimologija česta je u zemljopisnim nazivima. Primjerice toponim Paklenica dobila je ime po smoli paklini koja se u prošlosti ovdje vadila iz crnog bora. Ili Ugljevarica (na Zavižanskoj cesti) po ugljenjarenju: nekada su ovdje spaljivana stabla iz obližnjih šuma iz čijega pepela su godišnje proizvodili oko 1500 vagana salitre potrebne za prizvodnju baruta.
* Kod zagrebačkih trgovaca ("štacunara") je već od 1400-te godine vagan (61 litra), poluvaganica i četvrtinka bila službena mjera za žito, ječam, zob i proso.
*Hrvatsko-slavonski sabor je 1629. zaključio da se za mjerenje žitarica (i vina) u čitavoj zemlji rabe mjere zagrebačkog Gradeca ("štacunara"), a 1641. je određeno da se u Varaždinu, Križevcima i Zagrebu na javnom mjestu postavi mjera vagan ovjerena službenim pečatom.
(Peutingerova karta), Petar Zoranić (1508 - 1543.?) ga zove
Duh drevne Hrvatske u nazivima vrhova i mjesta na Velebitu ogleda se samo (?) u vrhu Sveto brdo
kako su ga nazvali naši čakavci iz primorja i otoka. U njihovim pučkim mitovima i legendama zbor mitskih likova (dobri i zli demoni, vile dr.) stoluje u bijelom oblaku kad nalegne na najviši vrh Velebita - Sveto brdo.
1777. godine bečki kartografi izradili su prvu topografsku izmjeru Velebita i Sveto brdo označili kao najviši vrh.
1879. godine novim izmjerom Velebita, objavljen na Austrougarskoj vojnoj specijalki iz 1915., Babin vrh označen je najvišim vrhom (1798 m).​
1930. godine Jugoslavenska vojna specijalka donosi prve točne izmjere velebitskih vrhova. Sveto brdo (1753 m n/v) je zbog samo pet metara visinske razlike svrgnuto s trona Velebita, a novim najvišim vrhom proglašen je Vaganski vrh (1758 m n/v) na južnom Velebitu; Babin vrh (1723 m n/v)…
Južno ispod Vaganskog vrha nalazi se livada oblika zdjele (posudu za jelo – tanjur ili zdjelu- Crnogorci zovu vagan). Imamo mi i Crnogorku na Vranskom jezeru. Imali su i Zimbabvci “Dim koji grmi” na rijeci Zambezi sve do dolaska dobrotvora Davida Livingstona koji će njihove veličanstvene slapove nazvati po engleskoj kraljici “Viktorijini slapovi”.
O nazivima mjesta, livada i vrhova na Velebitu odavno se kod nas vodi polemika (znameniti hrvatski geolog prof. Đuro Pilar (1846 - 1893.), pa prof. Dragutin Hirc (1853–1921.), među inim i prvi urednik Hrvatskog planinara (1898.) i mnogi drugi. Godine 1998. objavljen je u Ognjištu (Ognjište 9: 422-425, Zagreb-Karlovac) tekst Dr. Mladena Raca pod naslovom “Medjunarodni standardi U.N. i naš kolonialni mjestopis (toponimi)”.

Zanimljivo je da se ime Vagan (Vaganac, Vaganj) javlja kao toponim ne samo na Velebitu i Lici nego i u BiH (Glamoč, Žepa, Fojnica…), Crnoj Gori (Durmitor), Kosovu (Šar-planina) i Srbiji (Kolubara).
Vrhovi na sjevernom dijelu Velebita dosežu visinu gotovo 1700 m (Mali Rainac 1699 m n/v), u srednjem dijelu više od 1600 m (Šatorina 1624 m n/v), a u južnom više od 1700 m (Vaganski vrh 1757 m n/v, Sveto brdo 1751 m n/v, Babin vrh 1723 m n/v, Segestin 1715 m n/v, i Malovan 1709 m n/v).

izvor:hakave.org
Ljubomir Škrinjar​
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
08.10.2009
Poruka
1.849
Papuk

Geopark je prvi hrvatski geopark koji je postao dio europske i svjetske UNESCO-ve mreže geoparkova čiji su glavni ciljevi zaštita, edukacija i održivi razvoj. Geopark je područje sa izražajnom geološkom baštinom te strategijom za održivi gospodarski razvoj i promociju te baštine na dobrobit lokalne zajednice.


data=LtgX-e3f8ctI3U5dJtbt7EJ1ZfRneYme,hOr7FUA67mr3289P3v4ghZRbfKfHUk3tQM7-mrzD8CDl1N0ZiZJVqR_I2GVSoy9ZTpFx7Et9wu6PZYx96V7_JQg1mROaCk9zSELIk5Zslw_iqgwwDotXnWWnQKgmxNjmRpqoXoyZCKT1ZwPOz-lQEp8H90aYRocdJoEyCdE_j9IS-lz6QqHwCpefY_V-LfXfj3Zvj8pI94on-rz7Qv0


U rujnu 2007. godine na sedmoj sjednici Europske Mreže Geoparkova kojoj je domaćin bio škotski park North West Highlands Papuk je postao prvi hrvatski geopark i 30. član europske mreže te član UNESCO-ve svjetske mreže geoparkova.

Europska mreža Geoparkova je utemeljena 2000. godine, a inicijalno je napravljena od teritorija 4 geoparka i to u: Francuskoj , Njemačkoj Grčkoj i Španjolskoj. Mreža je rasla neprestano i trenutno ima 33 geoparka u 13 zemalja diljem Europe.


Dojmove očaranosti geološkim značajkama slavonskih planina najljepše je opisao naš znameniti putopisac i esejist Matko Peić („Skitnje“), koji kaže:


Neki ne bi mogli povjerovati ako bi im se reklo da se jedan vrh Papuka zove Visoki vrh i da doseže gotovo devetsto metara! Bilo bi im neshvatljivo da se ovdje, iz ravnice uspravljaju gore kao timori, kao vrhovi izumrlog miocenskog mora i da se ovdje čovjek verući se potiplje o okamenjene školjke, zvijezde, puževe i alge. U um im ne ide da za mjesečine ovdje blista izljev vulkanskog kamenja i sjaje se arhajski gnajsi, tinjčevi škriljavci, silurske naslage, blista kremenit silit. I ne dolaze k sebi kad im kažeš i prstom pokažeš da je na geološkoj karti Hrvatske ovaj požeški kraj najcrveniji, što znači da nije zemljani mekušac, nego eruptivni kamen granit, bazalt


Papuk iz zraka

800px-Papuk_from_air.jpg


Bukva-šumska kraljica
Bukva-Sumska_Kraljica.JPG


Dvorac utvrde Velika
Dvoriste_Utvrde_Velika.JPG


Papuk

800px-Papuk_mt.jpg

izvor:sok-terapija



Park prirode Kopački rit

Park je poplavno područje u Baranji (Općina: Bilje, Osječko-baranjska županija), na sjeveroistoku Hrvatske, u kutu što ga čine rijeke Drava (na jugu) i Dunav (na istoku). Park prirode je veličine 17,700 ha, od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8,000 ha.


02-Kopacki-rit-namjena.jpg


Kopački rit je jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Ovo područje tijekom godine značajno mijenja svoj izgled, ovisno o intenzitetu plavljenja, pretežno iz Dunava, te mnogo manje iz Drave.

Dijelovi kopna i ritskih voda čine vrlo složen mozaik, a njihov oblik i funkcija u datom trenutku ovise o količini nadošle vode. Kanali su veza između toka Dunava i Drave, a postoji i splet kanala koji čine vodene veze unutar rita.


Uz povremeno plavljene površine - tzv. bare, te udubine kojima struji voda - kanali i fokovi, postoji i nekoliko jezera koja nikad ne presušuju. Najveće jezero je Kopačko jezero, a najdublje je Sakadaško jezero.


normal_kopacki_rit_10.jpg


Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom Upravljanog prirodnog rezervata na površini od 17.730 hektara. Uže područje rezervata od 7.220 hektara 1976. godine je dobilo status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status Parka prirode. Međunarodni značaj Kopačkog rita potvrđen je 1993. godine uvrštavanjem na popis međunarodno značajnih močvara, sukladno Ramsarskoj konvenciji.

Kopački rit uvršten je i u listu ornitološki značajnih područja - IBA (Important Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje u UNESCO (Svjetska prirodna baština).


kopacki-rit_01-b.jpg


Autohtona flora i vegetacija Kopačkog rita pružaju povoljne životne uvjete raznovrsnim predstavnicima beskralježnjaka. Do danas je utvrđeno više od 400 vrsta beskralježnjaka između kojih je i nova forma školjkaša - Unio tumidus kopaciensis. Kopački rit je najveće mrjestilište i rastilište riba Podunavlja. Na temelju podataka ulova, 44 vrste riba je do sada zabilježeno, od kojih se veličinom populacije ističu: šaran (Cyprinus carpio), štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis) i smuđ (Stizostedion lucioperca). Nepregledni trščaci, šume i bare Kopačkog rita te okolni pašnjaci pružaju idealne uvjete za život mnogim vrstama sisavaca: obični jelen (Cervus elaphus), obične srne (Capreolus capreolus), divlja svinja (Sus scrofa), divlja mačka (Felis silvestris), obični jazavac (Meles meles) i dr.

Osnovnu ekološku prepoznatljivost Kopačkog rita čini fauna ptica. Zabilježeno je čak 285 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Posebno su zanimljive one vrste ptica koje gnijezde u velikim kolonijama - čaplje (Ardea cinerea, Ardea purpurea), obični galeb (Larus ridibundus), bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), veliki vranac (Phalacrocorax carbo) i druge. Na području Kopačkog rita gnijezdi i preko 20 pari orla štekavca (Haliaeetus albicilla), vrsta koja je ugrožena u svjetskim razmjerima. A od ostalih ugroženih europskih vrsta redovito gnijezdi 5 pari crnih roda (Ciconia nigra), 4 do 5 pari stepskog sokola (Falco cherrug), 40 parova bijelih čapljica (Egretta garzetta) te oko 100 pari divljih gusaka (Anser anser). U Kopačkokm ritu gnijezdi i više stotina parova patke njorke (Aythya nyroca), koja je jedna od najugroženijih europskih vrsta. Prilikom proljetne i jesenske selidbe, Kopački rit predstavlja vrlo značajno odmorište za mnoge vrste ptica močvarica te tada u ritu boravi i više stotina tisuća ptica.

kopa%C4%8Dki%20rit-web.jpg


kopacki-rit-orao.jpg

izvor:sok-terapija
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top